hren

Stručnjaci splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje razvili su baterijske sustave koji bi u budućnosti mogli pogoniti brodove duž naše obale, smanjiti troškove za električnu energiju u industriji, a otočanima osigurati stabilnu opskrbu strujom.

Na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) prošlog mjeseca potpisan je sporazum o suradnji fakulteta i nekoliko tvrtki na čelu s Jadroplovom, za razvoj putničkih brodova koji bi funkcionirali bez “klasičnog” motora s unutarnjim izgaranjem. Takvi bi brodovi koristili “uskladištenu” energiju iz baterijskih sustava koji bi se u večernjim satima punili na kopnu.

Osnova ovog projekta je, između ostalog, ASPEMS (Aktivni sustavi za pohranu energije i mrežnu stabilizaciju) projekt na kojem su radili profesori sa splitskog FESB-a Božo Terzić i Ozren Bego te razvojni inženjer Teo Krtalić koji su većim dijelom u stvaranju svog proizvoda krenuli “od nule”.

Kada su 2016. godine dvojica profesora krenula u istraživanja mogućih uporaba baterijskih sustava, na svijetu je tek postojao jedan poput njihovog a bio je instaliran u sklopu elektroenergetskog sustava na Aljasci.

Baterijski sustavi mogli bi donijeti višestruku korist u kućanstvima a ovakav način “skladištenja” energije postati izvanredno važan u izoliranim sustavima, primjerice na otocima i planinama gdje elektroenergetska mreža nije stabilna.

Splitski stručnjaci ističu i kako bi mogao donijeti posebne uštede u industrijskim pogonima i većim institucijama, poput bolnica, gdje se troši više energije a potrebno je osigurati i stabilnu opskrbu.

Sustav se može usporediti s akumulatorom u automobilu, ali za razliku od akumulatora, sustav kakav su osmislili splitski profesori ima znatno veći broj ciklusa punjenja i pražnjenja te puno veću specifičnu snagu i energiju te bi svojom kapacitetom mogao napajati prosječno kućanstvo 5 do 7 dana.

Bego, izvanredni profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i Božo Terzić, redoviti profesor na istom fakultetu željeli su, kažu, uhvatiti trendove u elektroenergetici, a u procesu su iskoristili i razvoj litij-ionskih baterija te pad njihove cijene.

“Predosjetili smo da bi one mogle biti instalirane u elektroenergetskim sustavima cijelog svijeta, a kako smo već ranije uočiti probleme u zemljama jugoistočne Azije, Afrike i Južne Amerike, shvatili smo da ih rješavaju baš baterijski sustavi“, kaže voditelj projekta Bego i napominje kako ti sustavi nisu izvori energije, kako ih ljudi često zamišljaju, nego oni služe za pohranu energije iz raznih izvora te korištenje te energije u slučaju potrebe.

Tri četvrtine litij-ionskih baterija proizvodi se u Kini, a mnoge karakteristike ih čine boljim od konkurencije – od dužeg vijeka trajanja, većeg broja punjenja pa do mogućnosti izvlačenja veće snage u manjem vremenu.

Tim iz Splita kupovao je litij-ionske članke  te ih slagao u sustav dok su pretvarače energije, sustav za nadzor stanja baterija i sustav upravljanja napravili samostalno.

Sustav baterija, pretvarači energije i sustav upravljanja su glavne sastavnice jednog baterijskog sustava koji se, kasnije, može instalirati bilo gdje u elektroenergetskom postrojenju.

„Božo Terzić je cijelo jedno desetljeće surađivao s najvećim svjetskim proizvođačima pretvarača, tvrtkom iz Švedske i stekao je dovoljno znanja i iskustva da se upustimo u izradu vlastitih pretvarača dok je Teo Krtalić najzaslužniji za sustav upravljanja, točnije algoritme koji prepoznaju problem u mreži i kasnije ga kompenziraju pomoću baterijskih sustava“, objašnjava Bego.

Projekt iz Splita značajno je većeg kapaciteta nego drugi slični u Hrvatskoj može pohraniti 140 kilovat sati energije uz 500 kilovata snage pretvarača. Pune četiri godine radilo se na sustavu, a utrošeno je 2 milijuna eura od čega je većina sredstava nepovratno dobivena iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Konačan cilj ovakvog sustava je smanjenje troškova električne energije svim korisnicima u kućanstvima i industriji jer bi se smanjila vršna potrošnja tzv. angažirana snaga koju svakog mjeseca u sklopu računa dodatno plaćamo uz redovnu potrošnju električne energije.

Veći udio energije iz obnovljivih izvora i njeno učinkovitije iskorištavanje, čemu može pridonijeti i sustav splitskih stručnjaka, nije važan isključivo zbog ugljične neutralnosti koju Europa namjerava ostvariti do 2050. godine nultom stopom emisije stakleničkih plinova nego je i ključan element planova razvoja europskih gospodarstava.

Europska unija želi postati predvodnica u razvoju tehnologija budućnosti, poput tehnologija za iskorištavanje novih izvora energiju, te na tome temeljiti svoj gospodarski rast i otvarati nova radna mjesta.

Europska komisija ocijenila je kako su baterije presudan element za postizanje cilja ugljične neutralnosti do polovice stoljeća te je predložila Strategiju za skladištenje energije u kojoj je zatražila povećanje kapaciteta za skladištenje energije dobivene iz obnovljivih izvora, a o prijedlogu će se uskoro izjašnjavati i Europski parlament te predložiti svoje eventualne izmjene i dopune.

Izvor: N1


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij