hren

CRNA ZNANSTVENA PREDVIĐANJA
Utvrdili su da bi sjeverna polutka mogla imati ljeto koje započinje početkom svibnja, a završava sredinom listopada do 2100. godine.
Klimatska kriza utječe na naš planet u tolikoj mjeri da bi ljeta na sjevernoj polutci mogla potrajati i do pola godine do 2100. godine, upozorili su znanstvenici.

To ne znači dulje izležavanje na suncu, već dramatične utjecaje na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i ekologiju, piše Science alert.

Rizici za čovječanstvo će se samo pogoršati

Iako bi produljeno razdoblje sunčanog vremena u početku moglo zvučati privlačno, tako značajan pomak u godišnjim dobima može prouzročiti goleme poremećaje u ekosustavima koji su uravnoteženi s trenutnim vremenom i temperaturama.

Od dugih vrućih razdoblja i šumskih požara, pa sve do promjenjivih migracija životinja koje utječu na prehrambeni lanac, studija zaključuje da će se, ako se globalno zagrijavanje nastavi, rizici za čovječanstvo s vremenom samo pogoršati. Promjene su se već počele događati.

"Ljeta su sve dulja, a zime sve kraće i toplije zbog globalnog zatopljenja", kaže oceanograf Yuping Guan iz Kineske akademije znanosti. 

Znanstvenici su promatrali dnevne klimatske podatke od 1952. do 2011., obilježavajući dane s najtoplijih 25 posto temperatura tih godina kao ljetne mjesece, a one s najhladnijim temperaturama kao zimske mjesece.

Analiza je otkrila da se ljeto u prosjeku produljilo sa 78 na 95 dana od 1952. do 2011., a zima se skratila sa 76 na 73 dana. Proljeće i jesen također su se skratila, za devet, odnosno pet dana. Dok proljeće i ljeto počinju postupno ranije, jesen i zima počinju kasnije.

Mediteranska regija doživjela je najviše promjena

Utvrdili su da bi sjeverna polutka do 2100. godine mogla imati ljeto koje započinje početkom svibnja, a završava sredinom listopada.

To bi donijelo niz posljedica, a neke od njih je više vremena s alergenim peludom u zraku i daljnje širenje tropskih komaraca koji prenose bolesti.

"Brojne su studije već pokazale da promjena godišnjeg doba uzrokuje značajne rizike za okoliš i zdravlje", kaže Guan.

Na temelju podataka prikupljenih od 1952. godine, mediteranska regija i Tibetanska visoravan doživjele su najviše promjena kada su sezonski ciklusi u pitanju, ali malo je vjerojatno da će bilo koji dio svijeta moći izbjeći udarce klimatskih promjena.

Izvor: Rtl.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij