hren

PRIJESTUPNA SEKUNDA RADI PROBLEME
Umjesto da se doda prijestupna sekunda, možda će se jedna morati oduzeti.
U 2020. godini zabilježeno je 28 najbržih dana (od 1960.), a Zemlja je dovršila svoje okrete oko osi milisekunde brže od prosjeka. 

To samo po sebi nije previše zabrinjavajuće budući da vrtnja Zemlje oko osi uvijek malo varira jer ovisi o promjeni atmosferskog tlaka, vjetrovima, oceanskim strujama i kretnjama jezgre. Ova pojava nezgodna je za one koji se bave ultrapreciznim atomskim satovima koji mjere Koordinirano svjetsko vrijeme (UTC), prema kojem svi postavljamo svoje satove. Kada rotacija Zemlje odstupi od UTC-a za više od 0.4 sekunde, UTC tada počinje s prilagodbama, prenosi Science alert. 

Mane "prijestupne" sekunde

Dosad su se te prilagodbe sastojale u dodavanju "prijestupne sekunde" godini krajem lipnja ili prosinca, vraćajući astronomsko vrijeme i atomsko vrijeme u usklađenost. Te su prijestupne sekunde korištene jer se ukupni trend rotacije Zemlje usporava od početka preciznih satelitskih mjerenja krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina. Od 1972., znanstvenici dodaju prijestupne sekunde u prosjeku otprilike svakih 18 mjeseci prema Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju (NIST). Posljednje dodavanje sekunde uslijedilo je 2016. godine, kada je na Silvestrovo u 23 sata, 59 minuta i 59 sekundi dodana dodatna "prijestupna sekunda".

Međutim,  o nedavnom ubrzanju Zemljina okretanja, znanstvenici prvi put govore u negativnom smislu. Umjesto da dodaju jednu sekundu, možda će čak jednu morati oduzeti. To je zato što je prosječna duljina dana 86.400 sekundi, ali astronomski će dan u 2021. u prosjeku trajati dulje nekih 0,05 milisekundi. Tijekom godine to će dodati zaostatak od 19 milisekundi u atomskom vremenu.

"Sasvim je moguće da će biti potrebna negativna prijestupna sekunda ako se stopa rotacije Zemlje dodatno poveća, ali prerano je reći hoće li se to vjerojatno dogoditi", rekao je za The Telegraph fizičar Peter Whibberley iz Nacionalnog laboratorija za fiziku u Velikoj Britaniji. "Postoje i međunarodne rasprave o budućnosti prijestupnih sekundi, a također je moguće da bi potreba za negativnom prijestupnom sekundom mogla potaknuti odluku da se prijestupne sekunde zauvijek okončaju."

2020. srušila rekord

Astronomski gledano, 2020. godina bila je "brža" nego prije. Zemlja je srušila prethodni rekord za najkraći astronomski dan, postavljen 2005. godine. Najkraći dan te godine, 5. srpnja, Zemlju je okrenuo za 0,0516 milisekundi brže od prosječnih 86.400 sekundi. Najkraći dan u 2020. godini bio je 19. srpnja, kada je planet dovršio jedan zavrtanj 1,4602 milisekunde brže od prosječnih 86,400 sekundi.

Prema NIST-u, prijestupne sekunde imaju svoje prednosti i nedostatke. Korisne su za osiguravanje sinkronizacije astronomskih promatranja, ali mogu biti problematične za telekomunikacijsku infrastrukturu. Neki znanstvenici iz Međunarodne telekomunikacijske unije predložili su da se dozvoli proširenje jaza između astronomskog i atomskog vremena sve dok ne bude potreban "prijestupni sat", koji bi minimalizirao poremećaj u telekomunikacijama. 

Izvor: Rtl.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij