hren
 

SVAKI STANOVNIK Hrvatske godišnje proizvede oko 416 kilograma otpada, a čak 80 posto odnosi se na stvari koje samo jednom upotrijebimo i zatim odbacimo. No znate li da se većina kućnog otpada zapravo može reciklirati?

Recikliranje i ponovna upotreba stvari, osim što su bolji za okoliš, bolji su i za naš kućni budžet jer izbacivanjem iz upotrebe jednokratnih predmeta, poput primjerice plastičnih tanjura ili pribora, definitivno štedimo. Krenite s promjenama još danas.

Jeste li čuli za Zero waste pokret?

Najjednostavnije rečeno, "zero waste" znači nula otpada. Pokret je to koji potiče ponovnu upotrebu stvari ili njihovu prenamjenu u druge svrhe. Pokret potiče i na kompostiranje, odlaganje što manje stvari za reciklažu te kupovinu stvari koje su prijeko potrebne. Kako bismo smanjili proizvodnju otpada u kućanstvu što je više moguće, možemo se ugledati na pet jednostavnih principa pokreta:

odbijanje onoga što nam ne treba,
reduciranje onoga što nam ne treba,
ponovno korištenje stvari koje već imamo,
recikliranje onoga što ne možemo ponovno koristiti,
kompostiranje svega ostalog.

Želite li biti dio Zero waste procesa ili jednostavno samo krenuti s ozbiljnim promjenama životnih navika, važno je znati da se promjene neće dogoditi preko noći i da je potrebno biti ustrajan.

Što nam zapravo ne treba?

Razmislite o stvarima koje svakodnevno dobivate, poput papirnatih izvješća iz banke, promotivnih letaka i slično. Svu komunikaciju s bankom možete rješavati u digitalnom obliku, a zabraniti možete i ostavljanje letaka u svom poštanskom sandučiću jer je većina kataloga ionako danas dostupna online.

Reduciranje potrošnje u svakodnevnom životu jedna je od prvih stvari s kojima trebate krenuti u promjeni životnih navika. Prije svake kupnje razmislite trebaju li vam uistinu te stvari ili možda već imate nešto što biste mogli prenamijeniti i koristiti u tu svrhu. Redukcija ambalaže može biti vaš prvi korak pa kupujte radije proizvode u rinfuzi.

Zašto je recikliranje i kompostiranje bitno?

Ako odbačeni predmet ne možemo ponovno upotrijebiti, odnosno ako nam ne može poslužiti u svrhe za koje mi želimo, važno je da ga recikliramo. Više od dvije trećine stvari koje bacamo u smeće mogu se reciklirati. Tako štedimo energiju, koje je potrebno puno manje nego kod nastanka novog proizvoda, čuvamo prirodne resurse i ono najvažnije, smanjujemo količine otpada na odlagalištima.

Europska Unija poseban je naglasak stavila na temu gospodarenja otpadom i reciklaže te je uveden model kružnog gospodarstva. Riječ je, naime, o ekonomskom modelu koji osigurava održivo gospodarenje resursima i produžavanje životnog vijeka materijala i proizvoda. Glavni cilj je svesti nastajanje otpada na najmanju moguću mjeru, koristeći otpad ponovno kao vrijedan resurs.

Organski otpad u hrvatskim kućanstvima čini oko 30% ukupnog otpada pa njegovim odvajanjem za jednu trećinu smanjujemo količinu otpada na odlagalištima. Tako sprječavamo i nastajanje stakleničkih plinova, posebno metana, koji doprinosi stvaranju efekta staklenika. Procesom kompostiranja rješava se problem biološkog otpada - ostatke voća, povrća, ljuske jajeta, talog kave i slično možete odlagati u vrt.

Otkud početi?

Da biste uspješno smanjili količine otpada u kućanstvu, krenite od kuhinje. U kuhanju nastojte koristiti svježe voće i povrće jer, osim što je zdravije, tako stvarate i manje ambalažnog otpada, ali i manje otpada od hrane. Za jelo koristite trajni pribor i staklene čaše. Izbjegavajte upotrebu jednokratnog plastičnog pribora i plastičnih čaša. Stoji li vam na sobnoj temperaturi, povrće će se pokvariti nakon određenog perioda, no sačuvati ga možete kiseljenjem, a neko povrće sačuvati možete i zamrzavanjem.

Iskoristite maštu i umjesto kupovanja raznih namaza, koji su najčešće u plastičnim ambalažama, možete napraviti svoje. Umjesto plastičnih, koristite trajne, staklene spremnike za hranu. Kupite li nešto u staklenci, sačuvajte je upravo za ovu svrhu. Smanjite i upotrebu kuhinjskih ubrusa koliko god možete i koristite kuhinjske krpe.

Kuhajte planirano kako ne biste imali višak hrane, a prije nego odlučite taj ostatak baciti, razmislite što možete s njim napraviti. Višak možete spremiti u hladnjak pa pojesti drugom prilikom ili prenamijeniti u novi obrok.

Obratite pažnju i na ovo

U nekim sredstvima za čišćenje mogu se naći problematični sastojci pa razmislite o prirodnim sredstvima za čišćenje. Među najčešće korištenima, a koje sigurno već imate kod kuće, su bijeli ocat, soda bikarbona, kristalna soda i slično. Na internetu možete pronaći i različite upute za pripremu prirodnih sredstva za čišćenje, a mi vam donosimo recept za pripremu univerzalnog sredstva. Sve što vam treba je pola litre jabučnog octa, 1 žlica soda bikarbone, 1 žlica limunske kiseline i nekoliko kapi eteričnog ulja. Sve dobro promiješajte i pustite da se otopi. Dobiveno sredstvo stavite u raspršivač i spremno je za korištenje.

Kad god je moguće koristite prirodnu kozmetiku koja ne sadrži mikroplastiku, a proizvođači često obraćaju pozornost i na vrstu ambalaže.

Teško je odoljeti modnim trendovima, no gomilanje garderobe također može biti problem. Ono što više ne planirate nositi donirajte ili reciklirajte. Odjeću nikako nemojte bacati u miješani otpad, već u kontejnere za tekstil. Imajte na umu da se za proizvodnju jedne pamučne majice potroši čak 2700 litara vode, a za proizvodnju traperica gotovo 10.000 litara. 

Razmislite što biste mogli promijeniti u kućanstvu u svrhu smanjivanja otpada. Razgovarajte s obitelji, prijateljima i poznanicima o ovoj temi i budite podrška jedni drugima u promjeni životnih navika. I zapamtite, jedna osoba čini razliku.

Izvor: Index.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij