Velika se galama u Dubrovniku digla zbog odobravanja gradnje aerodroma u susjednom Trebinju, preko granice Bosne i Hercegovine. Treba pojasniti, iako bi taj novi aerodrom bio u drugoj državi, zapravo bi devet kilometara bio bliži Dubrovniku od trenutačne dubrovačke zračne luke.
Populistički gradonačelnik Mato Franković odmah je krenuo s pričom kako bi to bio ekološki udar na izvor Omble. Neki dubrovački novinari su pak krenuli s korištenjem straha zbog situacije u Ukrajini, navodeći da bi to mogla biti i ruska vojna baza. Jasno da to nikakva baza neće biti, nitko ne gradi dragovoljno bazu na pet kilometara zračne linije od državne granice, čak ni Rusi koji su pokazali da su vojno sposobni za svakojake budalaštine. A i nije da Ombla brine zapravo Gospare, zračne luke u gradnji zbog međunarodnih propisa moraju poštivati izuzetno stroga ekološka pravila.
Problem je u novcima i radnim mjestima Zračne luke Dubrovnik, poduzeća koje zapošljava preko 500 djelatnika i koje je u predpandemijskoj 2019. godini imalo gotovo pola milijarde kuna prihoda. Pandemija je napravila svoje, pali su bili prihodi u 2020. godini na 151 milijun kuna, stanje je takvo da je Vlada krajem veljače ove godine morala dati jamstvo za obrtni kredit od osam i pol milijuna eura kojim se "osiguralo financijska sredstva za potrebe osiguranja likvidnosti". Dakle, dubrovački aerodrom je izuzetno osjetio pandemiju, a oporavlja se nešto sporije od Zagreba i Splita, koji su već u 2021. godini došli do milijun i pol putnika, dok Dubrovnik nije dosegnuo niti milijun.
Dakle, na tako već objektivnim stvarima pogođen aerodrom, jer pandemija je nešto što stvara ekonomski pad svakome, nikako iz dubrovačke perspektive ne zvuči dobro saznanje da će njihova zračna luka dobiti konkurenciju koja je bliža samom gradu. Ne treba zaboraviti niti Pelješki most, koji će u nekom manjem opsegu sigurno utjecati na promet aerodroma u Ćilipima, ali ipak bi najveći udar bio nova zračna luka pod nosom, odnosno preko granice.
Ključna stvar je da gosti u Dubrovnik dolaze uglavnom avionom, prema turističkim statistikama tako u grad pod Srđom dolazi preko polovice gostiju. Kojima je sad gotovo jedina destinacija u Ćilipima, jedini iole još iskoristiv aerodrom je crnogorski Tivat, koji je udaljen preko 70 kilometara. Ipak previše za većinu putnika namjernika.
Kako Zračna luka Dubrovnik nije među najjeftinijima što se tiče naknada za zračne prijevoznike, za očekivati je da bi mnogim kompanijama Trebinje postalo jako zanimljivo. I to je zapravo srž problema i razlog buke koja dolazi iz Dubrovnika, ali zbog svoje poznate diplomacije ne otkrivaju prave razloge, nego su spremni koristiti i antirusku histeriju. A gradonačelniku nije mrsko i da se prestane pričati o jednoj mački koju su dubrovački muzejaši deložirali i zbog čega su dubrovački muzeji doživjeli potop na online ocjenama, globalnu kataklizmu.
Zračna luka "vrti" veliki novac, pola milijarde kuna prije 2020. godine zvuči impresivno, to je više od splitskog aerodroma, omjer je bio 478-446 u milijunima kuna. Ali, uz te prihode dubrovačka zračna luka veliki je i poslodavac, zapošljava preko 500 djelatnika, s prosječnom plaćom od preko 9.000 kuna. Bar prije pandemije, ali su se u više navrata hvalili da nisu davali otkaze tijekom 2020. i 2021. godine. Za usporedbu, splitski aerodrom s nešto većim prometom imao je manje od 400 zaposlenih. Financijska situacija kakva jeste već zbog pandemijske krize, uz mogućnost da jedan solidan postotak "ukrade" Trebinje, i postavit će se pitanje mogu li Ćilipi imati toliko zaposlenih.
U ovoj temi je zanimljivo i stajalište prometnog stručnjaka Željka Marušića, koji je u stručnmom tekstu na specijaliziranom Auroportalu smatra kako bi Hrvatska – trebala izgraditi i prometnu infrastrukturu prema novom aerodromu u Trebinju. "Problem je što su karakteristike dubrovačke zračne luke, duljina uzletno-sletne staze 3230 metara i brdovito okruženje, na granici karakteristika zrakoplova seria Boeing 787 Dreamliner i Airbus A330, a neprikladne su za buduće ‘kraljeve zračne plovidbe”, Boeing 777 i Airbus A350, kapaciteta većeg od 400 putnika. Upravo za njih projektira se i namjerava graditi zračna luka u Trebinju, koju ne treba gledati kao konkurenciju za zračne luke u Čilipima i Tivtu, nego kao veliku sinergijsku korist za cijelu regiju. Naravno, treba drugima biti poticaj za nužna unapređenja". Marušić tako smatra da će ovaj novi aerodrom zapravo povećati turizam u najjužnijoj domaćoj županiji i zato ga drži win-win projektom. Prema pobuni koja dolazi iz pravca Dubrovnika, čini se kako se oni ne slažu s njim. Jasno, BiH strana za sada nije iskazala nikakvu namjeru da zaustavi ovaj veliki projekt u Trebinju, dubrovačkim prosvjedima unatoč.
