Što na kovanicama eura imaju druge države? Od životinja preko monarha pa sve do - Venere
Napisao/la Dnevnik.hr
Na kovanicama eura u drugim državama - red životinja, red prirode i umjetnosti. Za Dnevnik Nove TV istražio je reporter Mislav Bago.
Životinje dominiraju na kovanicama eura.
Cipar tako na svojoj kovanici ima muflona, gdje mu je i stanište.
Francuzi među ostalim, imaju drvo kao simbol života, kontinuiteta i rasta.
Nijemci su odabrali orla kao simbol suverenosti, ali i brandenburška vrata, koja Nijemci smatraju simbolom podjela u hladnom ratu, ali i simbolom ujedinjenja.
Latvija se odlučila na portret latvijske dame, njihovog najpoznatijeg slikara.
Malta je odabrala malteški križ. Priča o njemu seže i do prvog križarskog rata 1099. godine, a simbol je časti i zaštite.
Slovaci su na svoj euro stavili dvorac u Bratislavi iz 15. stoljeća, a sadašnji izgled duguju Mariji Tereziji.
Španjolci su izabrali Miguela de Cervantesa, jednog od najvećih španjolskih pisaca poznatog po djelu Don Quijote.
Finci, ljubitelji prirode, na kovanicama imaju floru i faunu. Šteta možda što nisu stavili ono po čemu su planetarno popularni - saunu i Djeda Mraza.
Zemlje Beneluksa biraju monarhe. Belgija - portret kralja Philippea svog trenutačnog monarha.
Nizozemci su stavili profil kralja Willema-Alexandera, koji je od majke 2013. preuzeo tron.
Luksemburg ima portret velikog vojvode Henrija koji već 22 godine vlada tom malom i bogatom državom.
Irska se odlučila za simbol keltske harfe, koja je i dio irskog grba, a važna je za kulturu te nacije, ali je svojataju i Škoti.
Estonija ima geografski prikaz Estonije. Procijenili su da je to najbolje za brendiranje te baltičke zemlje.
Andora među ostalim, ima pirinejsku divokozu i zlatnog orla.
Austrijanci su odabrali osobu bez koje teško da bi glazba bila ista - Mozarta, ali tu se našao i runolist koji često planinari stavljaju na odjeću.
Grci su odabrali prikaz Europe koju otima Zeus u obliku bika.
Talijani su se odlučili na poznati crtež Leonarda da Vincija, ali i rođenje Venerino Sandra Botticellija, jednog od najvažnijih ranorenesansnih slikara.
A što su naši susjedi Slovenci odabrali: portret pjesnika Franca Prešerna koji je sredinom 19. stoljeća pozvao Slovence na samostalnost.
Tu je i Triglav koji se nalazi i na slovenskoj zastavi, lipicance koji su nastali u Sloveniji 1580. godine i bili sastavni dio dvora u Beču. I susjedi vole životinje, pa se tu našla i roda.
Izvor: Dnevnik.hr
KOMENTARI:
