bih

Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz BiH završili su u nedjelju bez konačnog sporazuma trodnevne pregovore u Neumu čiji je cilj bio dogovoriti izmjene izbornog zakona, ali su "približili stajališta", izjavili su pregovarači.

Čelnici vladajućeg HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) te nekih oporbenih stranaka od petka su u Neumu iza zatvorenih hotelskih vrata pregovarali o različitim modelima izmjena izbornog zakona kako bi ga prilagodili presudama Europskog suda za ljudska prava i ustavnog suda BiH.

Cilj je uklanjanje diskriminacije građana na temelju etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta te legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u tijelima vlasti.

Posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer posredovao je u pregovorima zajedno s ravnateljicom pri službi za vanjske poslove Europske unije Angelinom Eichhorst.

Nakon posljednje runde pregovora, Palmer je novinarima izjavio kako je važno da su se politički čelnici okupili i izravno razgovarali o teškim pitanjima koja neće tek tako nestati.

"Usvajanje odgovarajućeg izbornog modela mora osigurati Hrvatima u BiH odgovarajuće predstavljanje u svim tijelima vlasti a institucije u Federaciji BiH moraju biti jake i funkcionalne", kazao je Pamer.

Dodao je da će SAD i EU nastaviti posredovati, ali rješenja moraju naći domaći političari. Upozorio je kako je riječ o paketu u kojemu ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno.

Eichhorst je kazala kako su, unatoč izostanku konačnog dogovora, razgovori bili dobri, bilo je napretka i najvažnije je da će se nastaviti.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je kako su na stolu bila četiri modela načina biranja članova tročlanog predsjedništva BiH iz Federacije BiH, a najprihvatljivim se čini elektorski uz dvije izborne liste.

"Određeni iskorak postoji, neki će kazati ostalo je još malo razlika no u svakom slučaju postoji dobra osnova", rekao je Čović.

Po njegovim riječima, moguće je da se pregovori nastave u idućih sedam do deset dana i da se postigne konačno rješenje za način biranja članova predsjedništva države i zasupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH, pri čemu hrvatska strana inzistira da se u to tijelo Hrvati biraju iz županija s hrvatskom većinom.

Dodao je kako se ovlasti parlamentarnih domova ne smiju reducirati kako to predlaže bošnjačka strana, no moguće su izmjene u načinu biranja predsjednika Federacije BiH i njegovih zamjenika.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je rekao kako je unatoč izostanku konačnog dogovora važno to što je u vezi s Domom naroda stvar praktično rješena, a izbora članova predsjedništva "jako blizu".

Čelnik Saveza za bilju budćnost (SBB) Fahrudin Radončić je istaknuo da je bošnjačka oporba jedinstvena da se ne dopusti prevaga etničkog elementa u odnosu na interese BiH kao države.

To što nema konačnog dogovora opisao je kao dokaz da oporba dosljedno štiti interese mutietničke BiH uz uvažavanje zahtjeva Hrvata za legitimnim predstavnicima u tijelima vlasti no bez prelaska nekih od "crvenih crta".

Siguran je da će izbora na jesen svakako biti, a u međuvremenu treba raditi na harmoiniziranju hrvatsko-bošnjačkih odnosa jer na njihovoj neslozi jača samo Milorad Dodik.

Opći izboru u BiH trebaju se održati u listopadu, a izborno povjerenstvo mora ih raspisati najkasnije do 5. svibnja. Prije toga bi se u parlamentu BiH morale usvojiti izmjene izbornog zakona i djelomično promijeniti ustav da bi se rješenja o kojima se političari dogovore mogla primijeniti u novom izbornom ciklusu.

Za promjene izbornog zakona potrebna je natpolovina većina zastupnika u Zastupničkom domu no ustav se može promijeniti jedino uz dvotrećinsku zastupničku potporu pa je nužno da uz HDZ BiH i SDA u tome sudjeluje i dio oporbenih stranaka.

Predstavnici nekih od njih, poput Naroda i pravde (NiP) Elmedina Konakovića i Radončićevo SBB-a sudjelovali su u pregovorima u Neumu no SDP BiH, Naša stranka (NS) i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića koja je u koaliciji sa SDA te su pregovore bojkotirali tražeći da se prije provedbe izborne reforme otkloni blokada rada državnih tijela vlasti koju već dulje od pola godine provode dužnosnici iz reda bosanskih Srba.

Političke stranke iz Republike Srpske također nisu sudjelovale u pregovorima uz obrazloženje kako je izborna reforma stvar dogovora Hrvata i Bošnjaka, jer se prvenstveno odnosi na Federaciju BiH.

Europski sud za ljudska prava ranije je kroz pet različitih presuda utvrdio kako su građani BiH diskriminirani na izborima ako su pripadnici nacionalnih manjina ili se uopće etnički ne izjašnjavaju, odnosno ako kao pripadnici konstitutivnih naroda žive u entitetu iz kojega se ne mogu kandidirati za članove predsjedništva BiH ili zastupnike u državnom Domu naroda.

Presudom Ustavnog suda BiH iz 2016. utvrđeno je pak kako sastav Doma naroda parlamenta Federacije BiH mora održavati autentičnu izbornu volju pipadnika određenog konstitutivnog naroda, odnosno da to nije tijelo koje predstavlja županije.

Hrvatske stranke su tražile da se ta analogija primijeni i na predsjedništvo države kako bi se osiguralo da Hrvat koji bude izabran u državni vrh predstavlja volju hrvatskog biračkog tijela.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno