hren

turisti plaza

Vlada navodi da, uz poteškoće koje je turizmu donijela pandemija, »davatelji koncesija ne provode adekvatna postupanja prisilnih naplata niti postupke raskida ugovora o koncesiji«. U 2015. prihod od koncesija je bio 1,8 milijardi, a lani 827 milijuna kuna.

Država je u prošloj godini, na nacionalnoj i lokalnoj razini, od koncesijskih naknada ukupno prikupila 827,2 milijuna kuna, što je za 22 posto, odnosno 240 milijuna kuna, manje nego u 2019. godini, pokazuje to Vladino izvješće o provedenoj politici koncesija za 2020. godinu. 

Vlada u svom izvješću konstatira da je taj pad u okviru prihvatljivog s obzirom na izazovnu godinu zbog pandemije, ali i štete koje je u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj uzrokovao potres. Međutim, i prije pandemija i potresa prihodi od koncesija, odnosno naknada za korištenje javnog dobra padali su u Hrvatskoj iz godine u godinu.

Tako je četiri godine ranije, u 2016. godini, ukupan prihod od koncesija bio veći od milijardu i pol kuna, dvije godine kasnije, u 2018. godini, bio je manji dvjestotinjak milijuna kuna, odnosno iznosio je 1,32 milijarde kuna, da bi u 2019. godini pao na 1,067 milijardi kuna. Iz ranijih Vladinih izvješća vidi se da je u 2015. godini prihod od koncesija bio 1,8 milijardi kuna, što znači da se prepolovio u samo pet godina.

Iako nisu godišnje padali po stopi većoj od 20 posto, prihodi od koncesija u Hrvatskoj se godinama smanjuju, a i sama Vlada u svojim izvješćima iz godine u godinu ističe da su razlozi za taj pad, primjerice, smanjenje prihoda od naknada za koncesiju za eksploataciju plina u epikontinentalnom pojasu, jer se smanjuju količine plina koje se eksploatiraju, ali smanjenje prihoda od naknada za koncesiju za pružanje medijskih usluga televizije i radija i naknada za frekvencije, koju među ostalima plaćaju telekomunikacijski operateri.

– Vezano za smanjenje prihoda od naknada za koncesiju za pružanje medijskih usluga televizije i radija i naknada za frekvencije već nekoliko godina unazad donose se podzakonski akti kojima se olakšava poslovanje poduzetnicima, a među kojima su npr. ukinute naknade operatorima javne mreže pokretnih komunikacija u pretplatničkom sustavu plaćanja. Tako su ovi prihodi u protekle četiri godine ukupno smanjeni za više od 750 milijuna kuna, navodi Vlada u svom pojašnjenju. Te su naknade u prošloj godini državi donijele 152 milijuna kuna, dok su primjerice u 2015. godini bile 903,3 milijuna kuna.

Pobrojeni dužnici

I dok je prihod od koncesija lani pao, dugovi na ime koncesijske naknade su porasli i na kraju prošle godine su iznosili 139,5 milijuna kuna, što je rast od osam i pol milijuna. Najveći iznos duga, odnosno više od polovina ukupnog duga otpada na koncesiju na pomorskom dobru. Oni koji su dobili koncesiju na pomorsko dobro državi duguju 71 milijun kuna, a odnose se na koncesije koje daju županije ili općine i gradovi.

U prošloj je godini od koncesija na pomorskom dobru prikupljeno ukupno 101 milijun kuna, što znači da su dugovi koji su se prikupljali proteklih godina narasli toliko da pokrivaju više od 70 posto godišnjeg prihoda. U odnosu na 2019. godinu dugovanja tvrtki za koncesiju za pomorsko dobro povećana su 34,5 milijuna kuna, a osim loše turističke sezone što je posljedica pandemije, u izvješću se ističe i to da »naplate koncesijskih dugovanja uočenih tijekom 2020. godine, ali i ranijih godina ukazuju na činjenicu kako nerijetko davatelji koncesija ne provode adekvatna postupanja prisilnih naplata niti postupke raskida ugovora o koncesiji«. 

Ministarstvo financija, koje je izradilo izvješće o politici koncesija, pobrojilo je na kraju prošle godine ukupno 2.571 dužnika, a njih najviše, 830, duguje državi do 500 kuna, a dodaju i da u tim slučajevima ni kašnjenje u plaćanju naknade nije dugo. Broj dužnika smanjuje se s iznosom, što znači, napominje se u izvješću, da manji broj dužnika kumulira značajne iznose dugovanja. Tako najveći dio duga otpada na 22 dužnika čiji je dug veći od milijun kuna, a među njima ih ima pet koji duguju više od pet milijuna kuna.

Sve manje koncesionara u domovima zdravlja

Zanimljivo je i to da dok prihodi od koncesija na pomorsko dobro padaju, broj koncesionara raste, pa ih je tako zadnjeg dana prošle godine u Registru koncesija bilo 1.124. što je 70 više nego godinu dana ranije, a čak 272 ili 31 posto više nego na kraju 2016. godine. Istovremeno, ukupan broj koncesionira pada, ali glavni razlog nije to što država odobrava manje koncesija, nego to što u zdravstvenom sustavu prestaje institut koncesije, a zamijenio ga je zakup. No, ta se promjena događa postupno, kako kojem liječniku istječe koncesija u domovima zdravlja, ona se zamjenjuje zakupom.

Snimio: Sergej Drechsler
Izvor : Novilist.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij