sabor 1

Nakon dvomjesečne ljetne stanke, Hrvatski sabor danas počinje redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca.

Zasjedanje će otvoriti ‘aktualnim prijepodnevom’ u kojemu će pitanja članovima Vlade postaviti 39 zastupnika, prva će to učiniti Dragana Jeckov (SDSS), posljednji HDZ-ov Ante Bačić.

Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, zastupnici se u Sabornicu vraćaju 24. studenoga i u njoj ostaju do ustavnog roka, a po potrebi i dulje, najavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Godišnje izvješće Vlade

Brojni su zakoni i izvješća koja u tom razdoblju trebaju raspraviti, među njima je i Godišnje izvješće Vlade, koje jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, usmeno podnosi premijer.

U jednosatnom govoru, Sabor upoznaje sa uočenim pojavama, problemima i stanjem u društvu te s poduzetim aktivnostima, o premijerovom Izvješću raspravljaju samo klubovi zastupnika, a njih je trenutno 14, s tim da bi im broj mogao još rasti. Posljednji osnovani je Klub Fokusa i nezavisnih zastupnika, čine ga oporbeni zastupnici Dario Zurovec i Damir Bajs te Veljko Kajtazi, zastupnik saborske većine.

Minimalna plaća u bruto iznosu

Prvog radnog tjedna u rujnu, Sabor će raspraviti sedam zakonskih prijedloga, među njima i izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima će se, istaknuo je ministar rada Josip Aladrović, propisati njeno obvezno ugovaranje u bruto iznosu.

To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4. 250 kuna, a ne 3. 400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun, poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen od 60 tisuća do sto tisuća kuna.

Ista kazna prijeti i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.

Broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu.

U prosincu prošle godine primalo ju je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4, 2 posto ukupno zaposlenih, u prvom kvartalu ove godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4, 7 posto zaposlenih.

Prema podacima Državnog inspektorata-inspekcije rada i dalje je značajan broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog neisplate zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Naime, u 2020. utvrđeno je da poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili niti minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.

Izvor: N1


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij