Kako se prema cijepljenju protiv korone postupa na radnom mjestu u pojedinim zemljama? I kako prema onima koji se ne žele cijepiti? Negdje vrijedi obveza cijepljenja, negdje se o tomu ne govori.

Kako je moguć povratak na radno mjesto, a da to ne postane žarište širenja koronavirusa? Na to jednostavno pitanje u različitim zemljama dobivamo različite odgovore. Nakon godinu i pol dana s maskama, vizirima, ogradama od akrilnog stakla i oznakama za držanje razmaka, s obzirom na kampanju cijepljenja vraća se nada da bismo uskoro mogli živjeti bez toga.

Ali, da bi to funkcioniralo morali bi gotovo svi zaposleni biti cijepljeni. Neke zemlje su već za određena zanimanja uvele obvezu cijepljenja i naišle na jak otpor.

Njemačka: Osjetljivo pitanje

Kako piše Deutsche Welle u Njemačkoj se trenutno raspravlja o tomu, smiju li poduzeća ispitivati zaposlenike jesu li cijepljeni. Udruge poslodavaca argumentiraju da se tako može radna mjesta učiniti sigurnijima. Savezni ministar rada Hubertus Heil, kao socijaldemokrat tradicionalno više na strani zaposlenika, nasuprot tomu navodi argument pravne države: u Njemačkoj poslodavci načelno nemaju pravo od zaposlenika tražiti informacije o njihovom zdravstvenom stanju.

Savezna ministrica pravosuđa Christine Lambrecht, isto tako članica SPD-a, podržava tu argumentaciju – kaže da su dopustive samo rijetke iznimke „u kojima se radi o posebno ugrožavajućim situacijama”.

Za takve posebne slučajeve, primjerice za radna mjesta u bolnicama ili u zatvorima, ministarstvo zdravstva bi moglo izraditi „pragmatična rješenja”, kaže ministar Heil. Ali, nakon što je Savezna vlada upravo prihvatila novi Zakon o zaštiti od zaraza, to je malo vjerojatno, barem prije izbora koji se održavaju krajem rujna.

Kakva je praksa u drugim zemljama?

I u Danskoj za takva propitivanja vrijede visoke prepreke za poslodavce. Odgovarajući zakon predviđa samo rijetke iznimke u kojima poslodavci smiju tražiti informacije o zdravstvenom stanju svojih zaposlenika. Ali, u toj skandinavskoj zemlji predstoji jedan veliki korak: s obzirom da je trenutno 72 posto stanovništva cijepljeno 10. rujna prestaje izvanredno stanje uvedeno zbog korone.

Na Novom Zelandu zaposlenici ne moraju odgovoriti na takve upite. U tom slučaju se oni koji ne odgovore vode u kategoriji s necijepljenima i ne smiju obavljati neke djelatnosti. U Irskoj se odgovoriti mora samo u posebnim slučajevima, primjerice ako čovjek radi u zdravstvu. U Španjolskoj i Velikoj Britaniji je dopušteno propitivanje i zaposlenici su dužni odgovoriti, ali u tim zemljama za te informacije vrijede posebna pravila o zaštiti podataka.

Obveza cijepljenja u nekim zemljama

Velika Britanija je istovremeno donijela odluku o djelomičnoj obvezi cijepljenja. Od jeseni u staračke domove i domove za njegu smiju u pravilu ući samo cijepljene osobe. To vrijedi ne samo za osoblje koje je tamo zaposleno nego i za, primjerice, obrtnike koji bi tamo trebali obaviti neki posao. Osim toga neka britanska poduzeća inzistiraju na cijepljenju svojih zaposlenika protiv koronavirusa.

Osobito dalekosežna obveza cijepljenja postoji u SAD-u. Tamo tvrtke mogu svojim zaposlenicima propisati obvezu cijepljenja. To su već učinila brojna velika poduzeća kao što su Google ili Facebook, zatim željezničko poduzeće Amtrak ili lanac brze hrane McDonald’s. Deutsche Bank namjerava obvezu cijepljenja uvesti ne samo za svoje zaposlenike u središnjici u New Yorku nego i za kooperante i klijente. Neke savezne države su također već uvele djelomičnu obvezu cijepljenja. Tako se primjerice u New Yorku moraju cijepiti njegovatelji, a Kalifornija je prva savezna država u kojoj se moraju cijepiti učiteljice i učitelji.

Određena zanimanja se moraju cijepiti protiv korone u brojnim zemljama, primjerice u Australiji, Keniji, Saudijskoj Arabiji i Otočju Fidži. U Poljskoj obveza cijepljenja vrijedi za vrlo rizične skupine, u Turkmenistanu za sve odrasle osobe.

Sa stajališta zaštite na radu zanimljiv je jedan propis u Kazahstanu: tamo je obvezno cijepljenje – ili alternativno obvezno testiranje svakoga tjedna – za sve osobe koje rade u skupini od najmanje 20 osoba. A u ruskom glavnom gradu Moskvi su se poduzeća morala pobrinuti da do sredine srpnja bude barem prvom dozom cjepiva cijepljeno najmanje 60 posto njihovih zaposlenika. Za zaposlenike u javnim službama koji imaju puno kontakata s klijentima također u Moskvi vrijedi obveza cijepljenja.

Francuska: Prosvjedi i zaštita podataka

U Francuskoj kao i u Grčkoj u više navrata je bilo prosvjeda protiv obveze cijepljenja za određena zanimanja. Ako do 15. rujna ne budu potpuno cijepljeni zaposleni u francuskom zdravstvu moraju uzeti neplaćeni odmor.

Već od ovoga tjedna osim toga vrijedi propis za određena zanimanja koja imaju kontakt sa strankama. Zaposlenici u restoranima i hotelima, kinima i javnom prometu moraju imati vrijedeći „Pass sanitaire”, dakle francusku verziju potvrde da su potpuno cijepljeni, preboljeli koronu ili negativno testirani.

I ovdje su poslodavci dužni kontrolirati te potvrde. U slučaju kršenja propisa propisane su visoke kazne. Bez važećeg QR-koda i tu zaposlenicima prijeti prisilni neplaćeni odmor. Ali tu de facto ne postoji obveza cijepljenja. QR-kod se može naravno dobiti i s dovoljno svježim negativnim testom – a aplikacija za kontrolu koju imaju poslodavci ne prepoznaje je li ta osoba cijepljena, preboljela koronu ili je samo negativno testirana, navodi DW.

Izvor: N1


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij