Ako se kamata ograniči na 7,61 posto, banke kažu da će dio klijenata, onih s nižim primanjima, možda ostati bez mogućnosti da im se minus produlji. Omogućit će im se obročna otplata, no izvjesno je da dio građana čeka dodatno stezanje remena.

Rješenje za minuse se traži, a Vladu i HNB tek čeka sastanak s bankarima koji su već najavili da će klijenti s manjim plaćama i mirovinama, oni kojima je prešutni minus odobren do nekih 5 tisuća kuna, možda ostati bez njega.

Kako tumači šef udruge banaka Zdenko Adrović, banke su rizike ukalkulirale u ovu višu kamatnu stopu (prosjek 10,97 posto), i ako se ona limitira, odnosno podvede pod onu koja vrijedi za dopuštene minuse (7,61 posto), jednostavno će dio ljudi ostati bez mogućnosti da im se minus produlji.

Spomenuo je rizike od bolesti, smrti, potom iseljavanje… Ti su rizici, kažu banke, dosad pokrivani višom kamatnom stopom, inače dio građana ni do sada ne bi mogao koristiti prekoračenje po tekućem.

Predložit će stoga sada navodno limitiranje nominalne kamatne, a ne efektivne stope, koja uključuje i naknade. No, nisu li onda opet naknade u prilici da »podivljaju«? I guverner Vujčić kaže da dio građana koji sada koristi minus nije kreditno sposoban, što znači da ne može dobiti drugi kredit, pa ni kredit za zatvaranje minusa.

Banke ih, ako zatraže povrat prešutnog minusa odjednom, mogu gurnuti u blokadu, i to se želi preduhitriti. No, sve bi ovo ponovo najviše moglo pogoditi one koji imaju najmanje, iako, sve se više govori o reputacijskom riziku banaka koji si one ipak neće dozvoliti.

Strukturni problem

Priča s minusima stoga je strukturni problem – problem ekonomske nejednakosti društva. On se ne može riješiti parcijalno: niti ga može riješiti sam regulator, niti su za njega odgovorne samo banke, već je to pitanje širih ekonomskih politika.

Ukupna štednja građana iznosi 230 milijardi kuna i dodatno je porasla u vrijeme pandemije jer ljudi nisu imali gdje trošiti. S druge strane, dug građana prema bankama je 130 milijardi kuna, s tim da obično nije riječ o istim klijentima.

Uz to, čak 85 do 90 posto spomenute ukupne štednje drži tek 20 posto štediša. Kamata na štednju sada je gotovo nikakva, pa bogatiji traže nove investicijske prilike. No, kamata recimo na ovaj tip okvirnog kredita i dalje je visoka, veća od 10 posto.

I dalje se dakle vrši redistribucija dohotka i imetka od onih koji nemaju prema onima koji imaju. Same banke ostvarile su 2,6 milijardi kuna polugodišnje dobiti. Kamate su najviše upravo na najrizičnije proizvode, što znači da oni s malim dohocima najviše u relativnim iznosima plaćaju bankama.

Tu je potrošačka košarica najviše ugrožena i rastućom inflacijom jer rastu cijene hrane, a prijetnje o ukidanju minusa stižu sada kada počinje školska godina, pa se kupuju knjige, odjeća, i opet najviše na rate…

Obročna otplata

Kako je sve ovo predstavljeno, ispada da su banke ljudima još činile i uslugu jer da su radile po zakonu, odnosno zadržale minuse u domeni dopuštenih (koji imaju limitiranu kamatu) mnogi se ne bi mogli ni zadužiti, i to za osnovne životne potrebe.

No, prešutno prekoračenje bankama omogućava i da, u slučaju da tako odluče, odjednom sjednu na cijeli minus i zatraže njegov hitan povrat. To bi pak dio građana sigurno dovelo u bankrot i blokadu. Mnogi se već bore s agencijama za naplatu potraživanja, koje nitko ne nadzire, a kojima su ih »isporučile« upravo banke.

Sa strane regulatora, koji ovdje kasni, problem s minusima je ocijenjen neodrživim i kreće se u izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, gdje će se morati ponuditi obročna otplata duga.

No, za one koji imaju najmanja primanja, male plaće i mirovine, to će vjerojatno značiti novo odricanje, pa makar i obročno, te novo stezanje remena. Mogao bi to biti udar na potrošnju koja uvelike utječe na BDP, pa su motivi Vlade da riješi ovu situaciji i makroekonomski.

Velike nejednakosti

Ekonomska nejednakost se ogleda i u činjenici da s jedne strane postoji ogromna, rastuća štednja, gdje se kod dijela klijenata novac na transakcijskim računima gomila, a drugi jedva skrpaju da ne pređu u crveno. Rješavanje te nejednakosti u domeni je ekonomskih politika koje najbolje pomažu kada potiču otvaranje novih, bolje plaćenih radnih mjesta.

Vlada je puno činila u COVID-krizi. Napravio se određeni balans između epidemiološke i ekonomske sfere. No, neka sada ova situacija, gdje dio građana praktički ovisi o dobroj volji banaka, bude putokaz za izgradnju ekonomski pravednijeg društva.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij