hren

Beroš je najavio veće izdvajanje za zdravstvo pa se povukao. No, slični scenariji su sasvim izgledni.
Problem duga u zdravstvu ministar Beroš namjeravao je riješiti na, za državni administraciju, najbezbolniji način – podizanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje. Njegova jučerašnja izjava nije baš dobro sjela, pogotovo kad uzmemo u obzir da su uskoro lokalni izbori, pa se danas malo korigirao i rekao da će se financije zdravstva krpati trošarinama na duhan, alkohol i šećer.

No, malo je vjerojatno da u skoroj budućnosti neće doći upravo do povećanja raznih poreza i doprinosa. Tako će državna administracija svoju nesposobnost da uspostavi racionalan i održiv sustav po tisućiti put prevaliti na leđa, odnosno novčanike poreznih obveznika, a izgovor će ovoga puta vjerojatno biti kriza zbog pandemije koronavirusa.

Podizanje doprinosa za zdravstvo dodatno bi povećalo ionako veliku razliku između neto i bruto II plaće, odnosno između svote koju poslodavac uplaćuje i onoga što radnik dobije na račun, no to bi, ako bude realizirano, mogao biti tek početak vala dizanja raznih poreza.

Hrvatskim vladama prioritet je očuvanje javnog sektora

Svim hrvatskim Vladama do sada prioritet je bio očuvanje, po mnogima preskupog i predimenzioniranog, javnog sektora, tako da bez obzira na dubinu recesije, nikada ne dolazi do značajnijeg smanjenja rashoda proračuna. Oni u pravilu konstantno rastu. Bilo da se radi o masi plaća ili materijalnim troškovima – štednje nema.

No, pad BDP-a za sobom nosi smanjenje proračunskih prihoda, ekonomija se smanjuje, pa se onda, naravno, smanjuju uplate u proračun, na što Vlada redovno reagira povećanjem poreza. Tako je 2009. Vlada Jadrane Kosor, usred globalne financijske krize, u kojoj je teško stradala i hrvatska ekonomija, uvela tzv. krizni porez – poseban porez na plaće i mirovine.

PDV je u krizi podizan čak dva puta

Također, podizana je i stopa poreza na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost uveden je 1998. godine te je opća stopa tada iznosila 22 posto. Usred krize, 2009. godine, radi manjka novca u proračunu PDV se podiže na 23 posto. Ni to nije bilo dosta, pa je 2012. godine PDV podignut na sadašnjih 25 posto.

Turizam se prošle godine prepolovio u odnosu na godinu ranije. Pandemija je zaustavila putovanja, što je posebno pogubno za zemlje poput Hrvatske, u kojima turizam generira veliki dio BDP-a. To je dovelo do rekordnog pada ekonomije od preko 8 posto.

Javni dug ponovno blizu 90 posto BDP-a

Pad prihoda proračuna, uz istovremeno povećanje rashoda, rezultirali su manjkom od čak 25 milijardi kuna. Došlo je, naravno, i do eksplozije javnog duga, koji se ponovno približio razini od 90 posto BDP-a.

Prema podacima HNB-a, ukupni je dug krajem prosinca 2020. iznosio 89,1 posto BDP-a, dok je krajem prosinca prethodne godine iznosio 72,8 posto BDP-a. To je porast od 16,3 postotna boda i njime je prekinuto višegodišnje smanjenje javnog duga. U apsolutnom iznosu dug je tek nešto manji od 330 milijardi kuna.

Dizanje poreza najizgledniji scenarij

S obzirom dna to da se situacija s epidemijom ne smiruje, upitno je hoće li ova turistička sezona biti znatno bolja od prošlogodišnje. Velika Britanija će, na primjer, kažnjavati svoje građane koji odlaze na putovanja u inozemstvo koja nisu nužna. Tko zna kakve će mjere uvoditi i druge zemlje, ako se situacija pogorša. Pitanje je hoće li u tim okolnostima Hrvatska uopće imati značajniji rast gospodarstva, a ako neće, to opet znači veliki manjak u proračunu i nova zaduživanja.

Sve će to platiti, tko drugi nego hrvatski građani. S obzirom na to da je malo vjerojatno da će Vlada biti spremna na rezanje nepotrebnih troškova, jer im je lakše, što vidimo i iz ideja ministra Beroša, još malo dublje zavući ruku u džepove građana, najvjerojatniji scenarij jest dizanje poreza.

Izvor: Telegram.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij