hren

STRANICA Global Firepower svake godine od 2006. objavljuje svoj godišnji izvještaj i rang-listu nacionalnih oružanih snaga, od najjačih do najslabijih. Ovogodišnja rang-lista vojne snage zemalja objavljena je prošlog mjeseca, a podaci su zanimljivi i međunarodno gledano i za Hrvatsku.

Global Firepower je svakoj od 139 zemalja na rang-listi izračunao specifični "Power Index", indeks koji se računa na temelju više od 50 faktora koji ne obuhvaćaju samo strogu vojnu moć, već i financijsku situaciju, logističke kapacitete i geografske uvjete, među ostalim. 

Očekivano, SAD je i dalje na prvom mjestu, s Power Indexom od 0.0718 (što je indeks bliži nuli, to je vojna snaga veća). Zanimljivo je, međutim, koliko malo drugoplasirana Rusija ustvari zaostaje za Amerikom. Power Index Rusije je, naime, 0.0791. Ta je razlika, međutim, postojana u odnosu na ranije godine. 

SAD je sa svojim gigantskim, iako djelomično prenapuhanim vojnim proračunom, opsežnom infrastrukturom, ogromnim ljudstvom u vojsci, mornarici, zrakoplovstvu i marincima te velikim bazenom potencijalnih regruta, uspješno zadovoljio kriterije moderne vojne sile, piše američki list National Interest. 

SAD, primjerice, uvjerljivo vodi u zračnim snagama, s ukupno 12.233 vojne letjelice naspram 4144 ruske  - više nego trostruko. SAD ima i prednost u borbenim lovcima - 1956 prema 789 ruskih, kao i u vojnim helikopterima - 5436 prema 1540 ruskih.

No ruski nevidljivi lovac pete generacije Su-57 predstavlja vrlo konkretno sredstvo odvraćanja za eventualne američke zračne akcije, dok SAD i dalje ima ozbiljnih problema sa svojim (pre)skupim nevidljivim lovcem pete generacije F-35, za koji je načelnik američkog zrakoplovstva general Charles Brown neizravno priznao da je bio neuspjeli projekt te da će biti potrebno razviti novog, jeftinijeg lovca koji bi zamijenio zastarjele F-16, lovce četvrte generacije. F-35 ima visoko sofisticirane senzore i oružje, ali košta oko 100 milijuna dolara po komadu, sklon je kvarovima i nepouzdan. Štoviše, 2018. je čitava američka flota F-35 bila prizemljena zbog pada jednog takvog lovca u Južnoj Karolini.

Rusija ima više tenkova i brodova od SAD-a

Ipak, SAD, koji ima više nego dvostruko više stanovnika nego Ruska Federacija, nema ni približno toliku prednost u ukupnom broju aktivnih pripadnika oružanih snaga - 1.4 milijuna u odnosu na milijun ruskih. Dapače, Rusija je u prednosti u pogledu broja rezervista - 2 milijuna u odnosu na samo 845 tisuća američkih. Rusija usto ima i pola milijuna paravojnih snaga, a SAD nula, iako ova evidencija ne računa privatne kooperante, odnosno plaćenike iz tvrtki poput kontroverznog Blackwatera koji često djeluju uz američke vojnike u vojnim konfliktima. 

Nadalje, Rusija i dalje ima veliku prednost u broju tenkova - 13 tisuća naspram 6100 američkih. U ukupnom broju oklopnih vozila SAD ipak stoji bolje, s 40 tisuća naspram 27.100 ruskih. Iako Rusija ima veći ukupni broj ratnih brodova - 603 prema 490 američkih, SAD ima čak 11 nosača aviona, što je krucijalni element njene mornarice, dok Rusija ima samo jedan  - koji je trenutno neaktivan jer je na popravku. 

Rusija se oporavila od svog post-sovjetskog ekonomskog i vojnog kolapsa i pokrenula niz modernizacijskih projekata u svojim oružanim snagama, prvenstveno u zrakoplovstvu i mornarici, ali i balističkim projektilima s nuklearnim kapacitetom. Nova generacija ruskih podmornica sa strateškim (dakle, nuklearnim) i krstarećim projektilima dodatno smanjuje kvalitativnu prednost koju SAD ima na tom polju. Također, rastući broj ruskih moderniziranih korveta i drugih manjih brodova odražava njihov fokus na obalne obrambene snage.

SAD i dalje ima daleko veći vojni proračun od Rusije i Kine

U svakom slučaju, najveća razlika između SAD-a i Rusije i dalje je vidljiva u možda i najvažnijoj stavci - obrambenom proračunu, koji u SAD-u iznosi 740.5 milijardi dolara, a u Rusiji samo 42 milijarde dolara. 

Treća najjača vojna sila na svijetu, Kina, ima Power Index od 0.0854, koji ne zaostaje previše za Amerikom i Rusijom. Njen je obrambeni proračun, u iznosu od 178 milijardi dolara, manji od američkog, ali znatno veći od ruskog. Također, s čak 2.185 milijuna aktivnih pripadnika oružanih snaga, ova golema zemlja ima prednost i nad SAD-om i nad Rusijom, s kojom je u mnogo prijateljskijem odnosu nego s Amerikom, ali s kojom dijeli golemu kopnenu granicu. 

Kina ima i 3260 vojnih letjelica, od čega 1200 borbenih lovaca, zatim 35 tisuća oklopnih vozila, od čega 3205 tenkova te 777 ratnih brodova, od čega 2 nosača aviona. Kina, piše National Interest, nastavlja sa znatnim, dugoročnim ulaganjima u sve svoje vojne grane, a odlikuje je potencijal za eksplozivni rast vojnih kapaciteta u relativno kratkom roku. Osim vlastitih borbenih grupa s nosačima aviona, Kina razvija i šestu generaciju bombardera i lovaca, a CNN je ovih dana objavio veliku analizu sa zaključkom da je ova zemlja izgradila najveću mornaricu na svijetu.

"Borbena snaga kineske mornarice utrostručila se u samo 20 godina. Iako već ima najveću svjetsku ratnu mornaricu, Kina alarmantnom brzinom gradi moderne površinske brodove, podmornice, nosače aviona, borbene avione, amfibijska plovila, podmornice s balističkim nuklearnim raketama, velike brodove obalne straže i ledolomce", stoji u izvještaju američke mornarice iz prosinca prošle godine. Poseban razlog za zabrinutost Pentagona je činjenica da će neki od tih brodova biti jednaki ili bolji od svega što SAD ili druge pomorske sile mogu poslati u akciju.

Iduće zemlje na ovoj rang-listi poprilično zaostaju za najvećim vojnim silama svijeta. Na četvrtom mjestu je Indija (Power Index 0.1207), a slijede Japan (0.1599), Južna Koreja (0.1612), Francuska (0.1681), Velika Britanija (0.1997), Brazil (0.2026). Na deseto mjesto se popeo Pakistan (0.2073). Njemačka je, s druge strane, pala na 15. mjesto, s Power Indexom od 0.2519.

Hrvatska se popela, ali Srbija je ispred nje

Hrvatska se pak popela na 63. mjesto s Power Indexom od 1.0331, dok je, primjerice, 2017. bila na 68. mjestu, a 2019. na 70. mjestu. Tako se nalazimo ispred Slovenije (88. mjesto, 2.0782) ili Bosne i Hercegovine (121. mjesto, 4.0474), ali iza Srbije (61. mjesto, 1.0063) i Mađarske (55. mjesto, 0.9187). Srbija je postigla ozbiljan napredak od 2017., kad je bila na 89. mjestu.

Oružane snage Hrvatske i Srbije često su tema usporedbi i nadmetanja, a evo kako ta usporedba izgleda prema Global Firepoweru. Srbija ima dvostruko više aktivnih pripadnika oružanih snaga (30.000) od Hrvatske (15.500) i više nego dvostruko veći broj rezervista - 50.000 prema samo 20.000 u Hrvatskoj.

Također, srpski obrambeni proračun veći je od hrvatskog - 1.14 milijarde dolara prema 880 milijuna dolara. Dok Hrvatska ima 75 vojnih letjelica, od čega samo 12 borbenih lovaca i 37 helikoptera, Srbija ima 113 vojnih letjelica, samo 6 borbenih lovaca, ali 51 vojni helikopter.

Dok Srbija ima čak 304 tenka, Hrvatska ih ima 72. Srbija ima ukupno 1200 oklopnih vozila, a Hrvatska 650. Hrvatska, logično, ima jaču mornaricu, s 28 brodova prema 19 srpskih. 

Strani mediji prije nekoliko su godina pisali o pravoj utrci u naoružanju između Hrvatske, koja je članica NATO-a, i Srbije, koja je vojno neutralna, pri čemu vojno surađuje i s Rusijom i sa zapadnim silama. 

Hrvatska, je, podsjetimo, imala ozbiljan zastoj u modernizaciji svojih oružanih snaga kad je, zbog odbijenice, odnosno non papera iz Washingtona, morala odustati od kupnje polovnih i nadograđenih lovaca F-16 Barak, budući da SAD ne dozvoljava preprodaju svojih aviona ako su na njima napravljene preinake. Novi postupak nabave borbenih lovaca koji je počeo lani i dalje je u tijeku, a kraj procesa se još uvijek ne nazire. 

Izvor: Index.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij