hren

JE LI VRIJEME?
U konzervativnoj Hrvatskoj to tradicionalno prolazi loše: jer na sam spomen toga da bi djeci netko predavao o kondomima i HPV-u mnogi imaju alergijsku reakciju.
Da je barem svim tim stotinama žena, koje već tjednima pišu o groznim iskustvima seksualnog maltretiranja, netko dok su još bile djevojčice rekao: šlatanje nije normalno, stalno komentiranje izgleda, tijela i ljepote nije prikladno, evo što je seksualno uznemiravanje, a evo što zlostavljanje.

To su recimo mogle naučiti na satovima seksualnog odgoja, da tako nešto postoji. A da treba postojati, misle tisuće ljudi u Hrvatskoj, koje su ovih dana potpisale peticiju za uvođenje seksualnog odgoja u škole.

U konzervativnoj Hrvatskoj to tradicionalno prolazi loše: jer na sam spomen toga da bi njihovoj djeci netko predavao o kondomima i HPV-u i drugim spolnim bolestima mnogi imaju alergijsku reakciju, iako bi alergijsku reakciju svi trebali imati na podatak da polovina djevojčica od 15 godina pri posljednjem spolnom odnosu nije koristila kondom. 

Seksualni odgoj u školama predmet goruće rasprave, ali nepostojeći predmet u školskom kurikulumu. Je li tome odzvonilo?

U ovoj osnovnoj školi u Bregani uči se o tome pomalo kroz međupredmetne teme.

"U sklopu nastave biologije uči se o ljudskom tijelu, sazrijevanju, promjenama koje se događaju u pubertetu, kroz sat razrednika se provode raznorazne radionice i razgovori s učenicima. U svakom slučaju nedovoljno, trebalo bi puno više", kaže pedagoginja u OŠ Milana Langa u Bregani Željka Ceglec. 

Slaže se i ravnatelj, ali kaže najvažnije pitanje je kako bi se to provodilo?

"Ni učitelji ni stručni suradnici nisu dovoljno educirani da bi mogli to provoditi
Mislim da odgovorajuća osoba koja bi mogla to provoditi je neka liječnica ili netko te struke", kaže ravnatelj OŠ Milana Langa u Bregani Igor Matijašić. 

Ipak, prednost za upijanje takvog znanja u školi dao bi pak višim razredima.

"Ali opet temeljito, sustavno, organizirano, da se točno zna što u kom razredu bi djeca trebala učiti i znati", dodaje Matijašić. 

Takav program učenicima bi poboljšao samopouzdanje i samopoštovanje, a i bolje prepoznavanje seksualnog nasilja, pokazale su to smjernice UNICEF-a na što se referira profesorica psihologije iz jedne zagrebačke gimnazije.

"U mom iskustvu kao školska psihologinja učenici o takvim temama žele razgovarati.
Sigurna sam da bi velika većina učenika ako ne i svi takav predmet dočekali s interesom i da bi ih definitivno privukao da poslušaju, to im je zanimljiva tema, pogotovo u dobi u kojoj se nalaze", kaže profesorica psihologije u III. gimnaziji u Zagrebu Ivana Delač. 

13 tisuća ljudi potpisalo peticiju

Od nastavnika do roditelja, gotovo 13 tisuća ljudi kroz dva tjedna potpisalo je peticiju o uvođenju sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u školama - uključilo se i više od 20 udruga. Traže da predmet bude zaseban.

"Imamo sve znanosti ukomponirane u program unutar obrazovnog sustava,
osim onog što je u ljudskom životu jedno od najvažnijih područja", kaže Inicijativa za uvođenje sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u škole Renata Ivanović. 

Drugim riječima ono što se sad uči pomalo u različitim predmetima žele da se spoji u jednu cjelinu koja se bavi ljudskom seksualnošću.

"Cijeli onaj spektar kao što su rodna raprovnost, međuljudski odnosi, spoznavanje vlastite seksualnosti", dodaje Ivanović. 

Seksualna edukacija - serija umjesto nastave 

Zaštita od spolno prenosivih bolesti, kontracepcija, smanjenje seksualnog nasilja.
Dok se u hrvatskim školama tek na kapaljku govori o seksualnom odgoju, o seksu i sličnim temama mladi najviše uče online. Dok seksulanog odgoja nema u školama,
ima serija znakovitog imena Seksualna edukacija.

Namjenjena najosjetljivijem aspektu odrastanja početku sexualne aktivnosti. Da bi ih trebao učiti više sustav, a ne da se sami snalaze govore i podaci iz istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika provedenog 2018-te.

Zabrinjavajuće je što je 23% dječaka i 6% djevojčica u dobi od 15 godina izjavilo da su imali spolni odnos, a od toga čak 40% dječaka i 50% djevojčica pri tome nije koristilo zaštitu. Što se tiče korištenja kondoma pri zadnjem spolnom odnosu značajan je pad korištenja u posljednjoj provedenoj anketi – dok su 2006. 80 % mladih koristilo kondome, 2018. broj je spao ispod 60 posto.

"Sve ove teme o kojima mislimo da treba govoriti od kontracepcije do primjerenog i neprimjerenog dodira do kibernasilja tema sve bitnija u našem vremenu postoji u međupredmetu Zdravlje. Hoće li se on ispravno provoditi, to je druga tema", kaže MOST-ova Marija Selak Raspudić. 

Znači predsjednica saborskog odbora za ravnopravnost spolova ne misli da sve treba biti isti predmet.

"Mislim da se seksualno obrazovanje događa i unutar obitelji i da naš obrazovni sustav ne može podržati intervenciju zasebnog predmeta seksualnog obrazovanja", dodaje Selak Raspudić.

A ovo nije ni prvi i ni drugi ni treći put da se raspravlja o seksualnom odgoju.

Ovo pitanje nije samo znanstveno

Nego i političko i vjersko. Još 2006-te postojao je prjiedlog da se uvede Zdravstveni odgoj koji bi uključivao i spolni odgoj. Uključile su se konzervativne udruge, predložile i svoj alternativni TEEN star program, potom zatišje pa se sve opet aktualiziralo 2013-te pa opet dugo ništa, sve dosad.

Pitali smo i ministarstvo obrazovanja planiraju li nešto poduzeti, oni kažu da nema potrebe, jer sve te teme učenici već uče na drugim predmetima: "Poštovani, sadržaji vezani za spolnost, očuvanje spolnog i reproduktivnog zdravlja, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti se obrađuju u školama i to ponajprije u Međupredmetnoj temi Zdravlje, ali i u nastavi Prirode i Biologije."

Izvor: Rtl.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij