hren
 

CIJENA USPJEHA
Dok se u Hrvatskoj svakodnevno razglaba o tome hoćemo li uspjeti ponoviti prošlogodišnje rekordne turističke brojke, neki indikatori signaliziraju da smo već davno pretjerali s masovnim turizmom. Prekomjerni turizam (overtourism) novi je termin kojim se opisuje stanje kada je broj turista na jednoj lokaciji toliki da negativno utječe na mještane i životnu sredinu

Prema online servisu Disneyfication Map, koji se bavi procjenom prekomjernog turizma, Hrvatska se po ovom pokazatelju nalazi na drugom mjestu ugroženih zemalja svijeta, s 3,78 turista po stanovniku, odmah iza Islanda koji prednjači sa 6,52 turista na jednog domoroca.

Broj turista po glavi stanovnika temelji se na broju turista koji su posjetili zemlju tijekom dvanaest mjeseci.

Neki od efekata prekomjernog turizma su prometni čepovi i nesnosne gužve u turističkim središtima koje ne smetaju samo mještanima već i samim turistima. Najezda turista često uzrokuje i gubitak lokalnog identiteta, a turističke destinacije sve se teže nose i s onečišćenjem okoliša.

Boje na mapi pokazuju koliko su pojedine države ugrožene ovim utjecajima. Što je zemlja 'zelenija', turisti je manje ugrožavaju. Zone bez boje označavaju pak zemlje koje turisti iz poznatih razloga zaobilaze poput Iraka, Afganistana, Nigerije.


Top 10 zemalja s najvećim brojem turista po glavi stanovnika
Izvor: Disneyfication Map / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Treba istaknuti da se neke destinacije, unatoč visokoj gustoći turističkog prometa lakše nose s milijunima turista od drugih. Tako, primjerice, Island ili Austrija sigurno imaju manje problema od Hrvatske, čiji turizam karakterizira skoncentiranost na kratko ljetno razdoblje i uski jadranski pojas.

S visokom stupnjem sezonalnosti dolaze i brojni drugi problemi, od prevelikog udjela sezonske radne snage, koja čini gotovo 45 posto u ukupnom broju turističkih radnika, preko nedovoljne iskorištenosti turističke i komunalne infrastrukture, do visoke ovisnosti o uvozu jer domaći dobavljači ne mogu zadovoljiti veliku potražnju tijekom kratke sezone.

Osim spomenutih negativnih efekata overturizma, u zemljama pretjerano ovisnim o turizmu poput Hrvatske javljaju se i druge anomalije. Tako je nedavno znanstvenik s Instituta za turizam Ivan Kožić došao do zabrinjavajućih rezultata istražujući utjecaj 'apartmanizacije hrvatske obale' na sklonost studiranju mladih koji žive u atraktivnim turističkim destinacijama.

Istraživanje je pokazalo da je u godinama nakon turističkog buma (od 2011. do 2016.) broj upisanih studenata iz turističkih gradova smanjen za 8 posto u odnosu na gradove i općine koji nemaju obilježja turističkih destinacija. Kožić zaključuje da navedeni trendovi dugoročno mogu imati negativan utjecaj na 'ljudski kapital' i usporiti potencijalni gospodarski rast.

Izvor: tportal.hr


KOMENTARI: