Ispod krošnje velikog rogača u Botaničkom vrtu škole Ostrog u Kaštel Lukšiću, već desetljećima se povremeno okupljaju ekolozi donoseći ponekad različite odluke, razgovaraju o prirodi i ekologiji u Kaštelima, ali i obilježavaju neke važne datume. A ovog ponedjeljka prijatelji prirode okupili su se upravo tu, kako bi obilježili Svjetski dan zaštite okoliša, ali i dvije posebne obljetnice,  30 godina od osnutka  ekološke udruge Lijepa naša Kaštela te 45 godina od osnivanja Botaničkog vrta škole Ostrog.

Obilježavanju Svjetskog dana zaštite okoliša, kao i ova dva velika rođendana, iznimno važna za ekologiju u Kaštelima, uz pojedine članove udruge Lijepa naša Kaštela i prijatelje, predvođene začetnicom ekološkog pokreta na ovim područjima Ivnom Bućan, nazočili su i članovi drugih ekoloških udruga te gost prof. dr.sc. Ivo Babić, ugledni povjesničar umjetnosti i nekadašnji rektor splitskog Sveučilišta, ali i dokazani prijatelj Kaštela i prirodne baštine.

Bila je ovo prilika za prisjetiti se početnih koraka u nastajanju prvog školskog Botaničkog vrta u Hrvatskoj, daleke 1976. godine.

- Za moju ljubav prema biljkama kriv je moj dida Bartul. Živili smo na području splitskog Lučca, gdje si neki cvijet mogao samo vidjeti u pitarima ili loncima na skalama ili balaturama. A mene je dida Bartul često vodio sa sobom na Marjan, na predio Sedlo, gdje je imao veliki vinograd, s pogledom na Kaštelanski zaljev. Osim loza, uzgajao je tamo i masline, a sve je bilo puno one specifične dalmatinske vegetacije, brnistre i drugih biljaka. Ja sam tu provodila najljepše dane svog djetinjstva i biljke su tako postale važan dio mog života. Zbog njih sam i postala profesor biologije, a kasnije sve posvetila zaštiti okoliša. Moja ljubav prema biljkama rezultirala je i nastankom ovog vrta, kada sam, nakon izgradnje nove škole u Lukšiću, s još skupinom kolega entuzijasta, pokrenula uređenje školskog okoliša i stvaranje ovog, tada jedinstvenog vrta. Ne treba spominjati koliko su u stvaranju vrta na zapuštenoj poljoprivrednoj zemlji svoj obol dali brojni djelatnici ove škole, ali posebno učenici, koji su s puno ljubavi, kroz zadruge, slobodne aktivnosti i različite sekcije,  radili na uređenju svake travke, kamena, gredice – vratila nas je Ivna Bućan ovog dana kratko u povijest i početke ekologije u Kaštelima., naglasivši kako su u školama ovakve i slične aktivnosti nekada prije bile svugdje prisutne, dok je danas puno manje aktivnosti.

Prisjetila se profesorica Bućan i kako su biljke sa svih strana svijeta stizale u Kaštela pa tako danas u Botaničkom vrtu ima oko 1400 različitih biljnih vrsta, a dokazalo se da Kaštela imaju odlične uvjete za rast biljki koje potječu iz različitih klimatskih sredina.

Kako su prije nekoliko desetljeća Kaštela bila svojevrsni sinonim za različitu zagađivačku industriju, u nastojanju da okoliš i stanovnike zaštite od njenog lošeg utjecaja, poklonici ekologije u ovom gradu prije 30 godina osnovali su ekološku udrugu Lijepa naša Kaštela. Udruzi je godinama na čelu bila upravo profesorica Bućan, a članovi udruge bili su mnogi prijatelji prirode, među kojima i umjetnici, znanstvenici, političari i drugi.

Udruga tijekom 30 godina postojanja ima brojne uspjehe na zaštiti okoliša, a iako je zagađivačka industrija u najvećem dijelu nestala iz Kaštela i danas imaju pune ruke posla.

- Zajedno s drugim ekološkim udrugama, ali i Gradom Kaštela uvijek smo aktivni, a bit ćemo i dalje. Iako se količina zagađivača u Kaštelima značajno smanjila, naš posao nije gotov. Još uvijek ima cijeli niz pitanja i tema ekološke prirode, koje budno pratimo u bližem i daljnjem okolišu. Među ostalim tu su pitanja vezana uz projekt izgradnje regionalnog centra u Lećevici, pri čemu pratimo da se poštuju zakonske odredbe, tu je i odlagalište radioaktivnog otpada na području bivšeg Jugovinila, napuštene kave na Kozjaku i Čiovu, pratimo provedbu zakonskih propisa u radu cementara i drugih postrojenja, reagiramo na dojave sugrađane o većim ili manjim ekološkim incidentima... Zbog svega ćemo i dalje biti iznimno aktivni, a ukoliko bude potrebno intervenirat ćemo kao i do sada, koristeći sve raspoložive zakonske mehanizme, od razgovora, pregovora, dogovora, pisanja peticija do one krajnje mogućnosti i prosvjeda, a sve s ciljem razvoja i čuvanja okoliša u kojem živimo- ustvrdila je ovom prilikom predsjednica udruge Lijepa naša Kaštela Vjera Rilov.

U odnosu na pola stoljeća ranije, Kaštela danas, unatoč sve većem broju stanovnika i sve većoj izgrađenosti, imaju prepoznatljive zelene vizure i svoj  „zeleni indentitet“.Za to su dijelom zaslužni i svi oni koji su godinama stvarali školski Botanički vrt, Biblijski vrt, zaštitili staru maslinu, uređuju svoje okoliše, aktiviraju mlade u brizi za prirodu, a većina njih dio  je kaštelanskih ekoloških udruga.
Oni koji su se u ponedjeljak okupili ispod krošnje velikog rogača, istaknuli su važnost uključivanja mladih ljudi u procese zaštite okoliša te su ih pozvali da im se pridruže kako bi svi zajedno i dalje radili na ugodnom i zdravom životu u gradu podno Kozjaka.

Foto: Ivana Topić (PGK)

 


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij