hren

Ima li stari kamen, kojim su građene rive i različiti zidovi ili  popločavane štrade, a koji se često uklanja kod radova rekonstrukcije i sanacije pojedinih područja, neku posebnu vrijednost i što se s njim događa nakon što se ukloni, pitanja su koja se ponekad pojavljuju među građanima Kaštela. Jesu li pojedini građani u pravu kada tvrde da je kamen iznimno vrijedan te da često završi u zidovima objekata i dvorišta pojedinaca ili su u krivu, pokušali smo doznati u Gradu Kaštela i Konzervatorskom odjelu u Trogiru.

Nadležni u kaštelanskoj Gradskoj upravi na naše pitanje kakva je sudbina navedenog kamena odgovorili su nam da o starom materijalu koji se uklanja s pojedinih područja brine i deponira ga izvođač određenih radova, baš poput ostalog građevnog materijala, a to bi trebalo biti na legalne deponije. Je li to tako i što se eventualno dalje događa s kamenom s deponija, nismo doznali, no iz Grada su napomenuli da postoje situacije kada se kamen ponovno upotrebljava na istom ili drugom mjestu, odnosno dio je nekog novog projekta i onda se kamen čuva i koristi prema tom projektu

U svom odgovoru na naše pitanje, pročelnica Konzervatorskog odjela u Trogiru Jasna Popović bila je nešto konkretnija, a od nje smo doznali da obvezu čuvanja građe na javnim površinama propisuju zakonski akti, no dio toga tim propisima ne podliježe.

- Kad je u pitanju graditeljsko naslijeđe, prvenstveno mislim na nepokretna kulturna dobra, dakle na zgrade i sklopove zgrada, ne dozvoljava se zamjenska gradnja. U pojedinim slučajevima, kod ruševnih kuća, može se dopustiti privremena razgradnja kamene građe radi otklanjanja opasnosti od urušavanja, s propisanim posebnim načinom odlaganja i pohrane i načina ponovne upotrebe iste kamene građe na istoj građevini u projektu rekonstrukcije.

Što se tiče javnih površina, ukoliko posebnim uvjetima to nije propisano, nema obveze očuvanja građe. Primjerice, za područje najuže povijesne jezgre Trogira, dijela koji je upisan na Listu svjetske baštine UNESCO-a, detaljnom konzervatorskom podlogom obrađene su sve javne površine i propisane smjernice za obnovu. Povijesni pločnici obnavljat će se restauratorskim metodama, dok će se oni novijeg datuma izvedeni nekvalitetnom industrijski obrađenom kamenom pločom zamijeniti novim kamenim pločnikom, prema arhitektonskom projektu.

U Kaštelima ima znatno manje javnih povijesnih pločnika, jer javne površine uglavnom i nisu bile popločane. Povijesni kameni blokovi na obalama imaju određenu kulturno-povijesnu vrijednost i za njih smo i propisali očuvanje, kao što je to slučaj u projektu nove luke u Kaštel Starome, no to tehnički nije bilo izvedivo. U takvim slučajevima minimalna razina zaštite je snimak postojećeg stanja kojim se dokumentira jedno povijesno stanje i tehnologija gradnje karakteristična za vrijeme nastanka, što je u ovom slučaju i učinjeno.
Što se tiče samog kamena, na investitoru je da razborito i efikasno upravlja resursima. Također, smatram da je u interesu gradova i općina da prilikom infrastrukturnih projekata brinu o očuvanju takve građe, no treba imati na umu da je samo manja količina takve građe zapravo „zdrava“ za naknadno korištenje – objasnila nam je Popović.

Iz Grada Kaštela poručili su svima onima koji imaju saznanja o .nelegalnom postupanju sa starom građom,  odnosno nelegalnim deponiranjem i slično, da to obavezno prijave nadležnoj inspekciji..

Foto: Ivana Topić (PGK)


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij