PANDEMIJA koronavirusa Hrvatsku je dovela na sam prag demografskog sloma pa ćemo prošlu godinu pamtiti i po nikad gorim kretanjima i u demografiji.
Natalitet se, naime, i u 2020. godini nastavio smanjivati. U Hrvatskoj je, prema preliminarnim podacima državne statistike, lani rođeno oko 36.000 djece, što je manje nego ranijih godina, u kojima je natalitet također bio slab. Istodobno, broj umrlih naglo je porastao: u 2020. je u Hrvatskoj umrlo, prema procjenama DZS-a, oko 57.000 ljudi, što je oko 5000 više nego što ih je umiralo ranijih godina. Kada se podvuče crta, prirodni je prirast u Hrvatskoj lani bio u dosad najvećem minusu od gotovo 21.000 ljudi. 

Lani smo prirodnim putem izgubili grad veličine Križevaca 

Ili, drugim riječima, lani se hrvatsko stanovništvo samo prirodnim putem - dakle, bez iseljavanja - smanjilo za grad veličine Križevaca. Nastavi li se smanjivati ovim tempom, Hrvatska će za pet godina, kako je već pisao Index, ostati bez grada veličine Osijeka. I to bez iseljavanja. 

Glavni razlog povećane smrtnosti svakako je pandemija koronavirusa. No, broj umrlih, kažu stručnjaci, rastao bi i bez korone, s obzirom na to da je hrvatsko stanovništvo sve starije. Rezultat je to, prije svega, masovnog iseljavanja, posljedice čega već dolaze na naplatu, a u godinama pred nama migracijski računi će biti još veći. 

Iseljavanje se nastavilo i u koronakrizi, iako sporijim tempom

Konkretnih podataka o iseljavanju iz Hrvatske za prošlu godinu još nema. Ipak, ono što se može zaključiti iz dosad objavljenog, kao i iz razgovora s poslodavcima, je da se iseljavanje nastavilo i u prošloj, korona-godini, iako u manjoj mjeri nego ranijih godina. 

Podaci DZS-a pokazuju da najveće iseljeničke valove imamo nakon što je većina članica EU otvorila svoje tržišta rada za hrvatske državljane. Primjerice, 2015. godine, dok je još znatan dio članica Unije držao ogradu za hrvatske radnike, iz Hrvatske je iselilo oko 30.000 ljudi. Već u narednim godinama, nakon što su ograde kod najvećeg broja članica pale, iseljavanje je poprimilo gotovo dramatične razmjere, pa je tako iz Hrvatske 2016. iselilo preko 36.000 građana, dok je u 2017. Hrvatsku napustilo preko 47.000 građana. Trend iseljavanja nešto se usporio u 2018., kada je iz Hrvatske otišlo oko 40.000 građana, a otprilike toliko ih se iselilo i u 2019. godini.

Glavne destinacije novih hrvatskih iseljenika su poznate. Uglavnom je riječ o Njemačkoj, kao i o Austriji i Irskoj. Posljednjih godina sve više građana iseljava i u pojedine nove članice EU, posebno u susjednu Sloveniju te u Češku. 

Iseljavaju cijele obitelji i ljudi svih oblika obrazovanja

"Iseljavanja iz Hrvatske je bilo i ranije, ali sada je u tome ključno jedinstveno tržište rada u EU koje omogućuje iseljavanje u velikim brojkama. Hrvatsko stanovništvo više nije zatvoreno u svoje granice, već sada ima mogućnost rada u drugim članicama EU i to nije ništa loše. Naša populacija je obrazovana, zna jezike i snalazi se u novim sredinama, a mladi ljudi su mobilni. Problem je, međutim, što sada iseljavaju čitave obitelji. Osim toga, iseljavanje se događa na svim razinama jer odlaze kako oni slabije, tako i visoko obrazovani. Plaće u Hrvatskoj su jednostavno premale u odnosu na troškove života pa ljudi odlaze i traže svoje mjesto pod suncem EU, a mnogi iseljavaju i zbog prezaduženosti", objašnjava za Index sociologinja s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Zdenka Damjanić. 

No, preciznih podataka o tome koliko je hrvatskih građana iselilo proteklih godina nema. DZS, naime, crpi podatke iz službenih evidencija, a one nisu ažurirane jer mnogi koji isele ne prijavljuju odlazak. Velik broj onih koji i prijavi odlazak napravi to tek nakon nekoliko godina, nakon što vidi je li se i kako snašao u novoj sredini. 

U desetak godina Hrvatsku napustilo 7 posto njenih stanovnika

Unatoč tome, dio ekonomista procjenjuje da je iz Hrvatske u proteklih desetak godina iselilo do 300.000 ljudi. Među njima je i hrvatski ekonomist s Princetona Dejan Kovač koji kaže da je Hrvatsku u posljednjih desetak godina napustilo između 250 i 300 tisuća građana, odnosno najvjerojatnije oko 275.000 do 280.000. Do tih je podataka Kovač došao vlastitim istraživanjima i proučavanjem stranih statistika. 

"U posljednjih desetak godina iz Hrvatske je iselilo oko sedam posto stanovništva. Većina je otišla 2015. i 2016. godine, a iseljavanje se nastavilo i narednih godina, iako nešto sporijim tempom", ističe za Index Kovač.

Hrvatska je demografski u provaliji

Ne čudi stoga što demografi i ekonomisti već godinama govore o demografskom krahu. Kombinacija negativnog prirodnog prirasta i masovnog iseljavanja hrvatsku je demografiju bacila u provaliju iz koje će se jako teško izvući. Žestinu takvog demografskog udara samo djelomično može ublažiti pojačano useljavanje posljednjih godina. 

Prema podacima DZS-a, broj useljenika u Hrvatsku posljednjih godina zamjetno raste: dok se 2015. u Hrvatsku doselilo nešto manje od 12.000 ljudi iz inozemstva, u 2019. ih je već bilo gotovo 38.000. Mahom je riječ, kažu demografi, o hrvatskim državljanima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, no dosta je i onih koji nemaju hrvatsku putovnicu, već ovdje dolaze raditi i živjeti, što je posljedica uvoza radne snage. 

Negativni demografski trendovi velik su teret za ionako slabu ekonomiju 

Posljedice negativnih demografskih kretanja već sada su jako loše za hrvatsku ekonomiju, a u budućnosti će, upozoravaju stručnjaci, biti i gore. Osim što radne snage nedostaje u brojnim djelatnostima - od turizma i ugostiteljstva, preko građevine, pa do raznih industrijskih grana - u Hrvatskoj je sve više područja koja se prazne. Slavonija, Banija, Kordun, Lika i Dalmatinska zagora samo su neka od njih. Istodobno, raste trošak održavanja života u tim krajevima, budući da preostalom stanovništvu treba osigurati prometne linije i brojne javne usluge, kao i opskrbu robom i brojnim uslugama. Štoviše, kako upozoravaju demografi i ekonomisti, nastavak pružanja tih usluga i njihovo jačanje preduvjet je poticanja povratka u ta područja i privlačenja novih stanovnika. 

Veliki gubitnik demografske katastrofe kroz koju prolazi Hrvatska je i sama država. S obzirom na to da iseljava radno aktivno stanovništvo, državnu je blagajnu sve teže napuniti. Hrvatsko je stanovništvo sve starije, a iseljavanje dodatno povećava i troškove mirovinskog i zdravstvenog sustava, dok novaca kojima bi se punili ti sustavi ima sve manje. Hrvatska tako ulazi u zatvoreni krug, u kojem manji broj zaposlenih mora financirati sve veće potrebe zajednice. 

U SAD-u su zbog velikog rasta broja nezaposlenih u koronakrizi smanjivali upravni aparat, u Hrvatskoj je on nastavio rasti

Na to upozorava i Kovač koji povlači usporedbu sa SAD-om. Podsjeća da je u prvom valu koronakrize velik broj Amerikanaca ostao bez posla, a vlasti su, kao odgovor na to, smanjile broj zaposlenih u javnom sektoru jer manje zaposlenih znači i manje proračunskih prihoda. U Hrvatskoj se, međutim, ocjenjuje naš sugovornik, događa suprotno. 

"Javni sektor u Hrvatskoj buja i u krizi. No, na dulje staze javni sektor se neće imati čime financirati, osim zaduženjima, a to nije održivo", napominje Kovač. 

I Damjanić upozorava da je masovno iseljavanje pravi izazov za financiranje javnog sektora u budućnosti. 

"Ako nemate dovoljan broj zaposlenih, koji će raditi i plaćati poreze i doprinose, čime ćete financirati državu?!" pita se naša sugovornica. 

Demografija je velik izazov i za privatni sektor

Osim na državni sektor, demografska katastrofa vrši pritisak i na rast plaća u privatnom sektoru. Naime, nedovoljan broj radnika u raznim sektorima prije izbijanja koronakrize je doveo do (zasad ipak skromnog) rasta plaća. Naravno, u vrijeme krize izazvane pandemijom koronavirusa rast plaća nije realno očekivati, no kada se stvari jednom vrate u normalu, ponovno će se početi postavljati i to pitanje. I to u vrlo teškim trenucima za poslodavce. 

"Plaće u Hrvatskoj su male u odnosu na cijene, ali velike s obzirom na našu produktivnost. Rješenja treba tražiti u duljem ostanku ljudi u svijetu rada. U Hrvatskoj se, u načelu, rano odlazi u mirovinu, a posljedica toga su velik broj umirovljenika i veliko porezno opterećenje, kao i male mirovine", poručuje za Index Bejaković. 

Korona je smanjila iseljavanje iz Hrvatske, ali i useljavanje u nju

Koronakriza je, naravno, donijela promjene i demografiji. Zbog raznih mjera ograničenja, ali i recesijske provalije u koju je pandemija gurnula razvijena gospodarstva, iseljavanje se smanjilo. No, smanjilo se i useljavanje u Hrvatsku, budući da je jako pala potražnja za, primjerice, sezonskom radnom snagom.

Stručnjaci očekuju da će se iseljavanje iz Hrvatske nastaviti i nakon koronakrize, no smatraju da ono neće više biti tako masovno kao prethodnih godina, već okrenuto pojedinim skupinama, poput građevinaca i majstora raznih profila te liječnika i medicinskog osoblja. S druge strane, oporavkom hrvatskoga gospodarstva vjerojatno će se porasti i potreba za uvozom radne snage, pri čemu je otvoreno pitanje iz kojeg će se bazena ona crpiti, budući da je i tradicionalni zapadnobalkanski bazen radne snage sve prazniji i okrenut iseljavanju u bogatije države od Hrvatske. 

Kako god, Hrvatska će se nakon koronakrize naći u sličnoj demografskoj poziciji u kakvoj je bila prije izbijanja krize. Vlasti bi se, upozoravaju demografi i ekonomisti, već sada morale pozabaviti donošenjem nove demografske politike, a ona je nerazdvojiva od ekonomske politike države. 

Ključ demografske obnove je u jačanju poduzetništva

"Iseljavanje neće biti moguće zaustaviti ako se nastavi propadanje mikro i malih poduzetnika", poručuje Kovač.

Damjanić, pak, ukazuje na potrebu ekonomske obnove demografski opustošenih područja zemlje. Mogućnosti za to vidi kako u poreznoj politici države, koja bi izmjenama u poreznom sustavu osigurala veće plaće, tako i u ogromnom novcu koji je EU Hrvatskoj stavila na raspolaganje. 

"Iz EU će nam doći velik novac. Država bi dio tog novca trebala usmjeriti u poticanje poduzetništva na tom području, trebala bi potaknuti poduzetnike da dio svojih poduzetničkih aktivnosti ostvaruju na tim područjima i tako revitalizirati te krajeve", zaključuje Damjanić, dodavši kako nas čeka i obnova od potresa, što također otvara priliku za poticanje obnove demografski ispražnjenih prostora zemlje. 

To bi, vjeruje, potaklo dio iseljenika, posebno onih novijeg datuma, da se vrate u rodni kraj. Mnogima od njih, uostalom, nije sjajno ni u novoj sredini u kojoj žive, a koja se također muči s posljedicama koronakrize. 

Ipak, za masovniji povratak i okretanje demografskih trendova trebat će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo s mrtve točke na koju ga je gurnula koronakriza. To nas već vraća na u Hrvatskoj uvijek aktualno i nikad odgovoreno pitanje strukturnih reformi bez kojih ćemo kao ekonomija i društvo teško moći naprijed.  

Izvor: Index.hr

 

KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij