hren
 

POVIJESNE I TEHNIČKE ČINJENICE
Suradnja i prijateljstvo rotary kluba Kaštela i rotary kluba Šibenik ove su srijede iznjedrili zanimljivo predavanje o najvećoj pomorskoj bitki u pisanoj povijesti, koje je zainteresiranim Kaštelanima održao Šibenčanin Nikica Vučenović.

Diplomirani inženjer strojarstva Nikica Vučenović, koji četvrt stoljeća radi u Hrvatskom registru brodova, odakle i njegov poseban interes za brodove i njihovu povijest, predavanje „Bitka kod Lepanta“  održava već nekoliko godina, jer je interes i građana i stručnjaka za taj dio povijesti uvijek aktualan, a predavanje zanimljivo, s nizom podataka. Predavanje pokazuje i niz zakonitosti koje su vladale u ono vrijeme, a koje se primjenjuju i u ovom vremenu.

- Vrijeme o kojem govorimo bilo je vrhunac razvoja drvenih brodova na vesla i jedra, što je interesantno svima koji se bavimo brodovima, a uz to bitka kod Lepanta u svijetu ima povijesni značaj dok je u Hrvatskoj, malo pa skoro nikako zastupljena u školskim udžbenicima, publikacijama, kao naučna tema i slično – kazao je Vučenović o razlozima zašto je upravo ovu temu izabrao kao temu svojih interesa i predavanja.

Vučenović je ove večeri publici u uvodu govorio o životu Venecije i Mletačke Republike, obvezama gradova i komuna da osiguraju galije i posade galija, proizvodnji galija „ po traci“ u venecijanskom Arsenalu, karakteristikama galija, sastavu veslača, načinu veslanja te različitim tehničkim podacima važnim za bolje razumijevanje bitke o kojoj se govorilo.

Bitka kod Lepanta odvila se 1571. godine, a u njoj se sukobila združena flota zapadnog saveza okupljenog u Svetu ligu protiv osmanlijske flote. Na prostoru od nekoliko kvadratnih kilometara sukobila su 224 zapadna i 245 turska ratna broda. Bitka je trajala oko pet sati i u njoj je poginulo u tom kratkom vremenu više od 25 tisuća ljudi. Broj onih koji se nakon te bitke nisu vratili kućama i znatno je veći, jer je u narednim danima od posljedica ranjavanja preminulo još desetak i više tisuća sudionika.

- Bitka kod Lepanta bila je povijesna bitka poslije koje povijest nije išla istim smjerom u pogledu pomorskog ratovanja. Bila je ovo zadnja velika bitka galija. Ova bitka promijenila je i tehniku ratovanja, pokazala je značaj artiljerskog oružja u odnosu na dotadašnje načine ratovanja , a možemo je i opisati kao bitku za „biti ili ne biti“ za zapadni svijet – naveo je Vučenović.

Svoj obol, na strani zapadnog saveza dali su i brojni Hrvati, dio kao dragovoljci, dio po obvezi, a dio kao kažnjenici, koji su činili skoro trećinu mletačke flote. Admiral na zapovjednom brodu flote bio je također Hrvat. Osim na ratnim galijama Hrvati su činili i većinu posada na teretnim brodovima Dubrovačke Republike, koji su bili logistička potpora.

Domaćini ovom zanimljivom predavanju, održanom u Kaštel Gomilici,  bili su kaštelanski rotarijanci te njihov predsjednik Ivan Šunjerga.

Foto: J. Sučić


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij