Udruga za prirodu, okoliš i drživi razvoj SUNCE, kao što je i najavljeno, ovog petka odgovara na pitanja postavljena putem 'Zelenog telefona' koji je otvoren za sve pozive građana vezane uz problematiku zaštite okoliša. Ovaj tjedan odgovorili smo na neke od najaktualnijih pitanja te vam idući tjedan donosimo nove odgovore.


1. Kakvo je to zbrinjavanje otpada uz pomoć PLAZME, kakve su prednosti i mane u odnosu na odvojeno zbrinjavanje otpada?

Zbrinjavanje otpada uz pomoć PLAZMA REAKTORA bazira se na obradi otpada pri jako visokim temperaturama i do 17 000oC, pri čemu se otpad pretvara u novu tvar za koju se kaže da se može koristiti u građevinarstvu ili kao pogonsko gorivo za sam plazma reaktor. Budući da se vrši termička obrada otpada često se ovakva postrojenja nazivaju spalionicama otpada. Pogonsko gorivo za plazma reaktor je elekrična energija.

Prednosti zbrinjavanja otpada pomoću plazma reaktora:
  • financijska dobit proizvođača plazma reaktora, kojima je u interesu da zagovaraju ovakav način zbrinjavanja otpada 
  • kratkoročna financijska dobit ulagača i građana 
  • kratkoročno brzo rješavanje problema tj. nagomilanog otpada 
  • smanjenje volumena otpada

Nedostaci zbrinjavanja otpada pomoću plazma reaktora: 
  • dugoročni financijski gubitak građana 
  • nepovratan gubitak korisnih sirovina iz otpada koje se mogu ponovno koristiti 
  • dugoročno stvaranje novog problema održavanja plazma reaktora 
  • emisija štetnih (stakleničkih) plinova 
  • doprinos klimatskim promjenama 
  • nepovoljno je za okoliš 
  • utrošak električne energije 
  • ostatci otpada koji je opet potrebno zbrinuti makar iznosio i 1% početne količine 
  • dodatno onečišćenje okoliša 
  • poticanje dodatnog iskorištavanja prirodnih sirovina

Udruga SUNCE smatra da navedene prednosti nisu dovoljan razlog da se otpad zbrinjava pomoću plazma reaktora. Otpad je pun korisnih sirovina poput papira, plastike, metala, kartona, tkanine i drugih koje se mogu preraditi i ponovno koristiti - reciklirati. Spaljivanjem ove sirovine potpuno se i nepovratno uništavaju umjesto da se recikliraju i ponovno koriste.

Recikliranjem se smanjuje iscrpljivanje prirodnih izvora te se smanjuje onečišćenje okoliša dok se spaljivanjem otpada radi upravo suprotno.

Zbrinjavanjem otpada pomoću plazma reaktora osigurava se kratkoročna dobit za građane i ide se linijom manjeg otpora, umjesto da se organizira sustavno odvojeno prikupljanje otpada koji bi se reciklažom mogao ponovno iskoristiti i osigurati dugoročnu financijsku dobit građana. Dugoročna financijska dobit osigurana je samo proizvođaču ovakvih uređaja i njegovim suradnicima. Smanjenje volumena otpada ovakvim načinom nije dovoljan razlog jer i nakon obrade ostane jedan dio otpada, najčešće vrlo toksičan, koji je potrebno zbrinuti. Također postoji mogućnost emisije stakleničkih plinova čija povećana koncentracija doprinosi nastanku klimatskih promjena. Pogonsko gorivo za plazma reaktor je električna energija te bi to stvorilo dodatnu potražnju za ovim oblikom energije.

Udruga SUNCE protivi se ovakvom načinu zbrinjavanja otpada te zagovara odvojeno prikupljanje otpada i njegovo recikliranje.


2. Tko u Kaštelima mora napravit prvi korak da se postavi koji zeleni otok? Je li to isključivo dužnost vlasti ili se može pokrenit kakva druga inicijativa?

Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04) gradovi i općine su dužne donjeti Planove gospodarenja otpadom na svome području. Plan gospodarenja otpadom. (članak 11, NN 178/04) treba sadržavati:

1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlaga¬lišta,
4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,
5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Dakle svako gradsko odnosno općinsko vijeće trebalo bi donijeti ovakav plan.

Nažalost gradovi i općine, u većini slučajeva na našem području, ne provode ovu zakonsku obvezu te su građani uskraćeni za mogućnost odgovornog ponašanja prema okolišu, odnosno odvojenog prikupljanja otpada. Građani mogu lobiranjem potaknuti lokalne vlasti da pokrenu odvojeno prikupljanje optada (postavljenje zelenih otoka i drugi načini).

Važno je istaknuti činjenicu da se gradnjom Regionalnog centra za zbrinjavanje otpada, planiranog u Lećevici, planira povećanje cijene komunalne naknade, koja će se ubuduće plaćati po težini otpada koju domaćinstva proizvedu. Stoga je građanima i lokalnim vlastima u interesu odvojeno prikupljati otpad jer će im samim time i komunalna naknada biti niža.

Udruga Sunce već duže vrijeme lobira gradove i općine na području Splitsko-dalmatinske županije za organiziranje odvojenog prikupljanja te očekujemo da ćemo zajednički uz pomoć građana utjecati na lokalne vlasti i potaknuti ih na ispunjavanje zakonske obveze.

Kako bi sami inicirali odvojeno prikupljanje opasnog otpada iz kućanstva te donekle ublažili štetu po okoliš koju nananosimo svakodnevnim odlaganjem baterija na odlagališta postavili smo spremnike za baterije u 16 splitskih škole, u gradske kotareve Splita (popis lokacija je dostupan na www.sunce-st.org), na otoke Šoltu, Hvar, te u škole u Makarskoj i Podgori. Sredstva za spremnike osigurali smo kroz natječaje Ministrastva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Baterije trenutno sakuplja ovlašteno poduzeće Benko akumulatori, a Udruga Sunce ne dobiva naknadu za prikupljene baterije. Ovim putem apeliramo na građane da odvojeno prikupljaju ovaj otpad te ih odlažu u za to predviđene spremnike.


3. Netko je na svoju ruku nasuo stotinjak kvadrata obale u između plaže Dračić i Resnika. Koje su posljedice ovakvog ponašanja i jeli tako nešto zakonski uopće dozvoljeno?

Iako se nasipavanja plaža neupućenoj javnosti mogu učiniti beznačajna čak ponekad i korisna (proširujemo plažni prostor, dohranjivanje plaža) ovdje iznosimo važne činjenice kako bi širu javnost upoznali s posljedicama nasipavanja, odnosno devastacije koje uzrokuje nekontrolirano i neplanirano nasipavanje: 

  • Nasipavanjem obale trajno se uništavaju obalne zajednice i zajednice morskog dna koje imaju odlučujuću ulogu u hranidbenim lancima morskih ekosustava. Jednostavnije rečeno uništava se život na morskom dnu, a brojni ronioci i ribari mogu i svjedočiti o nestajanju ribe u nasipanim područjima. 

  • U područjima bogatim podmorskim izvorima vode dolazi do zatrpavanja istih, a ova su područja osobito značajna za razvoj školjkaša i nekih ribljih vrsta 

  • Često kod neplaniranog nasipavanja valovi tijekom godine odnose materijal kojim je plaža nasipana tako da je plažu potrebno stalno dohranjivati i dodavati šljunak čime se se devastacija i uništavanje morskog dna obuhvaća sve šire područje.

Prema pozitivnopravnim propisima RH, propisana je obveza izrade Studije utjecaja na okoliš prije svakog zahvata na pomorskom dobru pa tako i nasipavanja obale. Bez Studije utjecaja na okoliš sva nasipavanja su ilegalna i podliježu pravnom sankcioniranju.


Pitajte nas…

Pitanja vezana za problematiku zaštite okoliša i dalje možete postavljati putem Zelenog telefona, 062 123 456, svakodnevno od 9 - 15h telefonski ili ostaviti poruku na telefonskoj sekretarici(0 - 24h), cijena poziva je po lokalnoj tarifi. Također pitanja možete postaviti i putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili, jednostavno, u komentarima ovog članka. Na nekoliko Vaših pitanja odgovor iz Sunca moći ćete pronaći na ovom portalu svakog petka.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno

 
 
 

RAZVRSTAVANJE OTPADA
Razvrstavanjem do nižih računa i čistih Kaštela
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
PRIKUPLJANJE SVIH VRSTA OTPADA U 2022.
Način prikupljanja miješanog, biorazgradivog i reciklabilnog otpada