Spomenik lozi koja je preplavila Kaliforniju
- Mirjana JURIĆ (S.Dalamcija)
ČUVENI AMERIČKI VINAR MILJENKO GRGIĆ FINANCIRAO PODIZANJE ZNAMENA U KAŠTELIMAU Kaštelima je, na predjelu Gospe Stomorije, u sklopu Biblijskog vrta, zasađen neobičan vinograd. U 12 redova posađeno je po isto toliko vinovih loza, a osim autohtonih kaštelanskih sorti — crljenka kaštelanskog (zinfandela), ninćuše, glavinuše, jutuna i babice — u vinogradu rastu i sorte koje se smatraju najbližim srodnicima crljenku: plavac mali, dobričić, crljenak viški, rogoznička (babić), vranac, drk i plavina.
Iz 'Večeri dalmatinskih vina' dobili smo interesantne podatke o vinima iz Kaštela, ovaj put iz prošlosti (1941.godina). Naime, te su godine talijanske vlasti provele prikupljanje uzoraka i ispitivanje vina za sljedeća područja:
OK, bezbroj puta ste već čuli priču o Dalmatincu koji je iz siromašnog sela otišao u Ameriku, ostvario američki san i postao tako uspješan da za njega zna cijela Kalifornija. Ali ova priča je, iako slična, sasvim posebna. Za Dalmatinca iz ove priče dugo se nije znalo odakle potječe, a kako je bivao sve popularniji (nema, recimo, hollywoodskog glumca koji se nije s njim družio) tako je i misterija njegova porijekla sve više budila maštu poklonika.
Kao što smo već pisali u organizaciji PZ-a Kaštela Coop i Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela 'Bijaći' u nedjelju je održana treća po redu Večer kaštelanskih vina. Prikupljanje uzoraka vina, njih 73, provedeno je u tri kategorije, bijela vina, opoli i crna vina. Uzorci vina su ocjenjivani metodom sto bodova, koju je preporučio Međunarodni ured za vinovu lozu i vino. Ovom prilikom Vam donosimo poredak ocjenjivanih vina kao i 
PZ Kaštelacoop predano su se prihvatili obnove vinograda autohtonih kaštelanskih sorti, posebno gotovo izumrlog crljenka, a svoje nasade vinovom lozom, da se ne bi oštetili, znaju obraditi i konjskim plugom. Čelni čovjek te kaštelanske zadruge, koja vuče korijene od 1903. godine, dipl. ing. Ante Vuletin nastoji oživjeti gotovo izumrlo vinogradarstvo na području između Splita i Trogira
Odredba o 0,0 promila alkohola u krvi vozača ugrožava tradicionalnu kulturu pijenja vina u Dalmaciji, kao i poslovanje poduzetnika — ugostitelja, vinara i vinogradara. Stav je to poduzetnika ugostiteljske djelatnosti i "Vinum croatice" — Udruge vinara i vinogradara, o novom Zakonu o sigurnosti prometa, s kojim je novinare na jučerašnjoj presici upoznao Hrvoje Marušić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Podružnice Dalmacija.
U povodu 4. obljetnice otkrića da je najomiljenija američka vinska sorta zinfadel zapravo kaštelanski crljenak, u Biblijskom vrtu pokraj crkvice Gospe Stomorije iz 12 st. postavljen je svojevrsni spomenik vinu i vinovoj lozi.
Udruga hrvatskih restoratera i vinara predložila je Saboru hitne izmjene nedavno donesenog Zakona o cestovnom prometu kojima bi se povećalo toleriranje alkohola u krvi sa sadašnjih 0,0 do granice 0,8 promila. Zakon koji ne tolerira ni promil alkohola u krvi vozača nije korektan prema ekonomskom imperativu receptivno turističke države, navodi se u prijedlogu. Udruga iznosi računicu po kojoj se, ako 500 tisuća osoba domicila - vozača, uz 100 tisuća turista, na dan popije čašu vina koja prosječno stoji 20 kn ostvaruje promet od 12 milijuna kuna.
