Trećeg dana Morskih puta o'crljenka kaštelanskog, priča o ovom jedinstvenom kaštelanskom vinu pričala se na relaciji Stari Grad na Hvaru i Bol na Braču. Vrijeme i ovog jutra sunčano, more uglavnom mirno, sudionici, iako u nešto manjem broju nego na početku puta, spremni za nova događanja.
Iz Starog Grada isplovilo se nešto poslije 9 sati, a put do Bola, iako se u nekim razmišljanjima percipiralo drugačije, poprilično je trajao. Ali i vrijedio je.
Jer u Bolu, na udaljenosti tek nekoliko metara od mora smještana je Prva dalmatinska vinarska zadruga, nastala 1903. godine, za koju su domaćini kazali da je krajnji dio priče o teškom radu i nastanku kapljice iz zrna grožđa.
Svi oni koji su imali priliku u petak vidjeti dio povijesti, sadašnjosti i budućnosti bračkog vinarstva na tom mjestu, kušali su i iznimna vina, Stinin crljenak, plavac mali, plavac mali iz barrique bačava i pošip. Uživanje za nepca.
A zanimljivo je bilo da ih je kroz priču o bračkom vinu vodio mladi stručnjak kaštelanskog prezimena Tadin... i da, koji je rekao da nije Kaštelanin, al da mu se prije nekoliko stoljeća jedan od muških predaka iz Kaštela „udao“ na Brač. E, nije Kaštelanin, kako da nije.
Inače domaćini na Braču sudionicima morskih puta crljenka bili su Ante Trutanić, direktor Turističke zajednice Općine Bol i Ivana Bošković, ravnateljica Centra za kulturu Bol. I bili su, reklo bi se pravi domaćini, a informacije koje su od njih dobili upotpunili su im dosadašnja znanja o životu na Braču.
Boravak u podrumima i vinariji te zanimljivim lokacijama i atrakcijama Bola, nekako su proletjeli. Kaštelanima je preostalo da se ponovo opskrbe energijom u vidu pravog dalmatinskog ručka koji im je i ovog puta pripremio Leše i za kraj još jednom nazdrave junaku cijele ove priče, crljenku kaštelanskom.
Kako se u međuvremenu, zbog radnih obveza broj sudionika tijekom morskih puta ponešto smanjio, svi sudionici, umjesto na dva, za Kaštela su otplovili na jednom brodu, onom kojim je upravljao skiper Dominik, odnosno skiper s Marinera. Skiper Zoran s Leggeria otplovio je, što više nije bio problem, jer je priča o ovoj novinarki, pasareli i klecavim koljenima ipak ostala tamo negdje u Starom Gradu. Moram napomenuti da promjene skipera nisu dovele i do promjene mornara, jer sva tri dana taj je posao, uz posao snimatelja i fotografa, uspješno odradio naš Kuzma. Reklo bi se, zlata vrijedan.
Veselo raspoloženje malo je pokvario nešto jači poslijepodnevni maestral, zbog kojeg su neki putem do Kaštela izgubili onu energiju koju im je Leše osigurao. No, bez zabrinjavanja.
I što reći na kraju, po povratku u Kaštela, pitali smo glavnog „krivca“ za ove pute, Srećka Radnića.
- Uspjeli smo! Mogu slobodno kazati da smo uspjeli u našem naumu. Našu ideju o ovim morskim putima objeručke su, kako smo vidjeli, prihvatili prvi ljudi općina Bol i Stomorska i Grada Starog Grada, kao i njihovi prvi ljudi turizma i kulture i možemo zaključiti da su spremni tu ideju zajedno s nama i dalje razvijati. Nije nam trebalo previše vremena od inicijative do realizacije ovih puta, a u svemu nam je pomogla Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Grad Kaštela, kaštelanska Turističke zajednice, ali i tvrtka Navaboats, koji su nam izašli u susret s najmom jedrilica.
Misao vodilja u svemu ovome bio je naš crljenak, njegova promocija, odnosno jačanje priče o crljenku, od koje, uz dodatni angažman, koristi mogu imati svi. I to nije samo priča o crljenku kaštelanskom nego i o destinacijama. Mogli bi reći, mi smo sve pokrenuli i otvorili vrata onima koji dalje žele raditi na nadogradnji cijelog događanja.
Moram reći da su ovi puti organizirani upravo u ovo vrijeme, kao u uvod u Zinfest koji će se u Kaštelima održati sljedećeg mjeseca. Zinfest kao festival crljenka, koji će ponovo naglasiti da su Kaštela pradomovina svjetski poznatog zinfandela, a crljenak njegov predak. Zinfest neće biti samo događanje nego i mjesto gdje će ljudi iz cijelog svijeta moći probati crljenak, kako iz Kaštela tako i cijele Dalmacije.
Prošle godine imali smo nulti Zinfest, u kojem su osluškivali potrebe, želje i mogućnosti, a ove godine ćemo imati službeno prvi Zinfest na ovim prostorima i nadamo se da će biti iznimno uspješan. Uz crljenak želimo promovirati i tradicijsku gastronomiju ovog kraja pa ćemo, u skoroj budućnosti, paralelno sa Zinfestom organizirati i svojevrsnu feštu od tradicijskih jela i vina na koju će se pridružiti i regije koje nemaju crljenak – zaključio je, ali i najavio Radnić, naglasivši da su priče o crljenku i drugim vinima, priče o tradicijskim jelima i slične priče, vrijedan dio baštine ovog kraja svijeta.
Foto: Ivana Topić
