
Tomu su svakako nezanemariv utjecaj dale i Večeri kaštelanskih vina, manifestacija koju već petu godinu zaredom provodi Poljoprivredna zadruga "Kaštelacoop" u suradnji s Društvom za očuvanje kulturne baštine Bijaći, koje predano radi na očuvanju identiteta Kaštela i zaštiti svih znamenitosti koje simboliziraju ovaj dalmatinski grad.
- Ove je godine, po prvi put od začetka manifestacije, organoleptičkom ocjenjivanju vina prethodila i kemijska analiza mošta, a zanemariv je broj onih vina koji takvo, strogo ocjenjivanje nisu zadovoljili. Teza o Kaštelanima kao lošim podrumarima već sada "ne pije vodu", a kroz koju godinu u Kaštelima neće biti loših vina. Naprotiv, govorit ćemo samo o vrhunskim vinima - kaže nam Ante Vuletin, direktor PZ "Kaštelacoop", koji već godinama sustavno radi na razvoju vinogradarstva.
Naime, PZ "Kaštelacoop" u suradnji s Gradom već nekoliko godina provodi projekt poticanja podizanja nasada vinograda na način da se subvencionira svaki novi vinograd, a interes Kaštelana potvrđuje kako su na pravom putu. Naime, prvih je godina vinogradarima dodijeljeno tek tri do četiri tisuće sadnica, dok je ove godine taj broj udeseterostručen.
- Povećala se sadnja, ali i interes mladih ljudi, koji posjeduju zemlju i mehanizaciju. Međutim, raduje nas i što je poboljšan i sortimenat jer smo ovim projektom vratili stare autohtone kaštelanske sorte u naše vinograde - zadovoljan je Vuletin.
Danas, kada je tržište preplavljeno kontinentalnim bijelim vinima, a tomu nije odoljela ni Dalmacija, u Kaštelima se vraćaju opolu i crnim vinima, koji su neusporedivo kvalitetniji i zdraviji. Činjenicu da je u dalmatinskim restoranima bijelo kontinentalno vino ispred opola i crnog, Vuletin drži kao svojevrsno pomodarstvo ili pak uspješan marketinški potez, no slaže se kako je paradoksalno da se u srcu Dalmacije prodaju kontinentalna vina
- U ovom trenutku ne možemo konkurirati količinama, ali možemo sortama. Tek kad ponudimo ono što drugi nemaju, možemo biti konkurentni na tržištu. A Kaštela svakako imaju vrhunske sorte - kaže Vuletin.
Iza njega je proteklih godina izuzetno naporan rad, među ostalim i na umatičenju sorti vinove loze, koje su upisane u hrvatsku sortnu listu, ali i na inventurizaciji i ispitivanju sorti. Tri je godine istraživao i radio na kaštelanskom crljenku, brendu koji je kao zinfandel ili genetska inačica "primitivo" dokazan diljem svijeta i kao takvog treba ga i uvažavati. Raduje činjenica da se i sam crljenak obnavlja, a ove će ga godine saditi i priznati vinogradar Ante Grabovac koji na predjelu Planog priprema sadnju 14 hektara zemljišta. Na površini od dva hektara četiri do pet autohtonih kaštelanskih sorti, među kojima će se naći i crljenak, zasadit će u Bijaćima i sam Vuletin.
OZDRAVIT ĆE GLAVINUŠA, BABICA I LJUTUN
U Dalmaciji je popriličan broj sorti vinove loze podložan "virozama", a sustavno se radi na ozdravljenju tih sorti. Ne radi se o klasičnoj bolesti loze, već jednostavno o činjenici da zbog različitih virusa takva loza daje znatno manje nego bi trebala. Postoji prekogranična suradnja s Institutom u Bariju u Italiji, a kroz projekt ozdravljenja koji se trenutno provodi, virusa će tijekom ove godine biti oslobođeno čak pet hrvatskih sorti, od čega su tri autohtone kaštelanske sorte. Riječ je o glavinuši, babici i ljutunu.
INTERES ZA SADNJU CRLJENKA
Za sadnjom kaštelanskog crljenka, kojeg je u Americi, a i diljem svijeta kao "zinfandel" proslavio poznati i priznati vinogradar Miljenko Grgić, u Kaštelima postoji jako veliki interes. Agronomski fakultet i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša nastavljaju projekt istraživanja ove izuzetno vrijedne sorte, na kojem je u PZ "Kaštelacoop" u posljednje tri godine napravljeno izuzetno mnogo. Financijsku podršku projektu pruža Splitsko-dalmatinska županija.
Izvor: Glas Dalmacije