Uskoro prvi kaštelanski crljenak

VINARSKA POVIJEST I BUDUĆNOST PODNO PADINA KOZJAKA
Nekad je kaštelansko vino bilo čuveno barem koliko danas pelješko, po južnim padinama Kozjaka iznad Kaštela bilo je vinograda sve do kamenih kruna na vrhu planine. Kozjak je već desetljećima gol, svake druge godine poharaju ga požari. Preostale vinograde u Kaštelanskom polju jedu kuće, posljednjih godina u skladu s modom i profitom nezasitnije nego ikad.

Malo šta je ostalo od stare kaštelanske vinarske i vinogradarske priče i otkriće da je slavni zinfandel rođen baš ovdje kao kaštelanski crljenak došlo je baš u pet do dvanaest kao poticaj i podsjetnik na staru slavu. Je li činjenica da je najveći misterij vinarskog svijeta odgonetnut baš ovdje išta promijenio u Kaštelima?

Negdje predvečer ovih dana prošetali smo kroz kaštelanske vinograde. U jednom pronalazimo ing. Antu Vuletina direktora zadruge Kaštelacoop, Sanju Viculin i supruga joj Marina. Zabavili se do večeri oko loze u svom tek tri godine starom vinogradu u kome su posadili samo autohtone kaštelanske sorte. Pa smo krenuli priču o vinarskoj povijesti Kaštela i eventualnoj budućnosti. Kad su nestali čuveni kaštelanski vinogradi i zašto?

Vino za likara

S industrijalizacijom stvari su otišle do kraja nizbrdo, ljudi se pozapošljavali po tvornicama, zapušteni su vinogradi. Kako su se u vinogradarskim Kaštelima stvari okrenule naglavačke, najbolje govore brojke: od 1936., kada se u Kaštelima 98 posto stanovnika bavilo poljoprivredom, do 70-ih godina prošlog stoljeća poljoprivrednika je u Kaštelima po tadašnjem popisu ostalo samo 9 posto. Ostalo je vinograda dovoljno za napravit vino za obiteljsku upotrebu. I za odnit likaru!

- A koliko je vina nekad bilo, govori podatak da je 1939. godine ondašnja zadruga u Kaštelima otkupila 1300 vagona vina. A di je ono što bi se potrošilo doma, svaka je familija dosta trošila vina i za sebe i za težake koji su joj radili u polju. Jer u ono doba vino je za kopanje bilo - red bull! Nije bilo ni fante, ni sokova! - kaže Vuletin.

Kad će ponovno biti vinograda kaštelanskog crljenka u Kaštelima, propitujemo se kod Vuletina, entuzijasta koji je dobrim dijelom kriv za veliko otkriće u Kaštelima. Kao veliki poznavatelj kaštelanskog vinogradarstva znanstvenike je odveo u stari vinograd Ivice Radunića, gdje je pronađen prvi trs zinfandela izvan Amerike i Italije.

- Bit će ga već idućih godina, ali sadnice kaštelanskog crljenka sad u Kaštelima ne može dobiti onaj kome to padne na pamet. Dobit će ih ljudi koji ih trebaju dobiti. Ivica Radunić gore na padinama Kozjaka ima vinograd na vrhunskom položaju, kod njega je kaštelanski crljenak pronađen i red je da se posadi najprije kod njega. Ako on ne uspije pripremiti teren posadit ću kaštelanski crljenak kod sebe u vinograd - veli. Dodaje:

-  Ne može sad nitko ma koliko novaca imao kupiti sadnice pravoga kaštelanskog crljenka. Nema novaca za to. Trebalo je proći sedam, osam godina, trebalo je izgubiti subote, nedjelje, razbijati auto po divljim putovima. Prve sadnice dobit će marljivi ljudi koji godinama rade tiho i samozatajno, dobit će onaj tko je uložio, kome je stalo, koji će raditi i koji od toga živi.

Vuletin kaže kako nije htio popustiti nagovaranjima da u kaštelanske vinograde za prvu ruku, dok se rijetki pronađeni trsovi kaštelanskog crljenka ne razmnože, posadi talijanski primitivo ili američki zinfandel. "To je genetski ista sorta, ali, recimo, da iz Amerike ili Italije vratimo Kaštelanina koji je prije 80 godina iselio odavde, on se više ovdje ne bi snašao. Postao je Amerikanac. I zato sam ostao tvrdoglav. Razmnožit ćemo naš pravi domaći kaštelanski crljenak iz kaštelanskih vinograda. A i sam Miljenko Grgić mi je rekao: Možeš li mi nabaviti pravi stari kaštelanski crljenak, ja bih ga posadio. Jer toliko smo mi u Americi ovih 200 godina radili na njegovu popravljanju i ozdravljenju da je uopće upitno koliko je on zadržao od svoje izvorne prirode."

Ovo je fundamentalni posao, veli, rade se temelji vinogradarske budućnosti Kaštela. U to ime ing. Vuletin osmišljava i vodi, a Grad plaća obnovu kaštelanskih vinograda još od 1993. godine. "U sklopu toga projekta Grada i zadruge po Kaštelima je do sada posađeno od 80 do 100 tisuća loza. Današnji župan, a tadašnji naš gradonačelnik Ante Sanader dao nam je maksimalnu potporu. Objavili bismo na Radio Kaštelima da ćemo davati sadnice za sadnju vinograda. Čovjek bi se trebao prijaviti, dobro pripremiti zemlju, ja sam je trebao prijaviti i odredili smo da ne smije biti manje od tisuću kvadrata jer se to ne smatra vinogradom. I onda bih napravio izvještaj općini: imamo toliko i toliko ljudi, oni su zainteresirani za sadnju novih vinograda, nabavio bih cjepove. Dali bismo vinogradarima i upute i dolazili kontrolirati jesu li posadili vinograde. Vinogradi su slikani, napisani izvještaji o svakom pojedinom i o svemu postoji evidencija."

Zinfandel trgo mlade

Napominje Vuletin još jednu važnu stvar: Nakon visokorodnih nekvalitetnih sorti, koje su ih bile zaposjele, u nove kaštelanske vinograde sade se samo autohtone kaštelanske sorte. "Ovakvim načinom obnove vinograda, dijeljenjem sadnica, u mogućnosti smo diktirati sortu i vratiti autohtone
kaštelanske sorte u kaštelanske vinograde. Ljudi su možda, nakon otkrića da je zinfandel naša domaća sorta, očekivali spektakularne pomake, ali ne može se ono što se 50 godina uništavalo preko noći vratiti. Međutim, mi smo puno toga uradili, a da se to zapravo i ne zna. Ušli smo u projekte autohtonih sorti s fakultetom u Zagrebu, upisali te kaštelanske autohtone sorte u registar, stekle su tako pravo na razmnožavanje. Zahvaljujući svemu ovome za koju godinu ćete samo u Kaštelima moći popiti čašu babice ili Ijutuna.

Kaže kako u novija vremena ima i nekoliko mlađih vinogradara koji žive isključivo od svojih vinograda. Zinfandel je probudio nešto u mladima Kaštela.

- Treba ih maksimalno podržati... Ja i Sanja smo nekako virovali u ovo i išli smo posaditi vinograde da bismo svojim primjerom pokazali da vinogradarstvo i vinarstvo u Kaštelima nije prošlo svršeno vrijeme. I nije...

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)


 

 
 



Copyright © 2022. Portal grada Kaštela. Sva prava zadržana.
Kastela.org koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog iskustva, saznaj više...

hrcsenfrdehuitnoplsksl
www.crljenak.com