Kaštelanske sorte vinove loze
Napisao/la Admin
Ampelografske karakteristike kaštelanskih sorata
Istraživanje podrijetla, rasprostranjenosti, sinonima i praktičnih iskustava provedeno je temeljem pregleda literature i anketiranjem proizvođača.
Babica
Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, a u području Kaštela se uzgaja odavna pa je stoga mnogi smatraju autohtonom sortom u ovom području.
Rasprostranjenost: u posljednjih 50 godina postala je vodeća sorta u Kaštelima, nešto manje zastupljena u Trogiru, a tek u tragovima se može naći u području Zadra i Benkovca.
Sinonimi: Kaštelanka
Praktična iskustva: cijenjena sorta jer nije osjetljiva prema gljivičnim bolestima, redovite, sigurne rodnosti i zadovoljavajuće kakvoće. Osnovna sorta za proizvodnju tradicionalnog kaštelanskog ružičastog vina Opolo.
Dobričić
Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu. Na otoku Šolti se uzgaja odavno, neki pretpostavljaju da je jedna od najstarijih sorata u Dalmaciji.
Rasprostranjenost: najviše se uzgaja na otoku Šolti, nešto manje na Čiovu, a na otoku Braču i Kaštelima se može naći tek po koji trs.
Sinonimi: Okručanac, Slatinac, Šoltanac, Crljenak, Spasitelj
Praktična iskustva: sorta od koje se proizvode intenzivno crna vina izrazite trpkoće. Prema bolestima nije osjetljiva. Dozrijeva otprilike zajedno s Plavcem malim, a prema sadržaju šećera spada u srednju kategoriju.
Glavinuša
Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu. U području srednje Dalmacije uzgaja se odavna pa je stoga mnogi smatraju autohtonom sortom.
Rasprostranjenost: najviše se uzgaja u području Omiša, Sinja i Kaštela, a nešto manje na otoku Šolti, dok se na Visu može nači tek po koji trs.
Sinonimi: Okatac, Glavinka, Carnjenak, Glavanjuša
Praktična iskustva: dozrijeva ranije od ostalih kaštelanskih sorata, redovito nakuplja visoki sadržaj šećera, voćnog mirisa. Može se prosušivati na trsu i pogodna je za proizvodnju desertnog vina Prošek. Cijenjena kao zobatica.
Ljutun
Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, a na području Kaštela se uzgaja odavna pa je stoga mnogi smatraju autohtonom sortom na ovom području.
Rasprostranjenost: uzgaja se isključivo u području Kaštela.
Sinonimi: Ljutac, Plavac, Plavac bedalovac
Praktična iskustva: dozrijeva otprilike u isto vrijeme kao i Plavac mali, nakuplja viši sadržaj ukupne kiselosti u odnosu na druge kaštelanske sorte, dugo se može čuvati na trsu. Nije osjetljiv na bolesti. Uz Babicu nezaobilazna sorta za proizvodnju dobrog Opola.
Mladenka
Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, a u području Kaštela i Trogira se uzgaja odavno, pa je stoga smatraju autohtonom sortom u ovom području.
Rasprostranjenost: uzgaja se isključivo u području Kaštela i Trogira.
Sinonimi: Mladinka
Praktična iskustva: nije osjetljiva na bolesti, redovite i sigurne rodnosti, prema sadržaju šećera spada u srednju kategoriju, pogodna za kupažu radi ukupne kiselosti.
Ninčuša
Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, pretpostavlja se da ju je nekad davno neki Ninčević iz Solina našao samoniklu i počeo uzgajati od kuda se proširila na cijelo splitsko područje.
Rasprostranjenost: najviše se uzgaja oko Omiša, Sinja i Kaštela. Nekad davno bila je glavna sorta u području Splita (Bulić,1949.), dok danas tamo više nema vinograda.
Sinonimi: Vinčuša, Linčuša, Mlinčevac
Praktična iskustva: dozrijeva ranije nego Plavac mali, mekane, sočne bobe i tanke kožice. Vrlo lako može propasti na trsu ako u vrijeme berbe nastupe jače kiše. Pogodna kao zobatica.
Rogoznička
Podrijetlo: odavno se uzgaja u području Kaštela, a vjerojatno ju je netko davno donio iz Rogoznice
Rasprostranjenost: uzgaja se isključivo u području Kaštela i Trogira.
Sinonimi: Šijaka, Šiljaka
Praktična iskustva: rodna sorta, zadovoljavajuće kakvoće, nije osjetljiva na bolesti. U vinograd se sadi oko 20% radi kvantitativne vrijednosti.
Vlaška
Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, pretpostavlja se da ju je neki težak početkom XX stoljeća donio iz susjedne kaštelanske Zagore.
Rasprostranjenost: uzgaja se isključivo na području Kaštela i trogirske Zagore.
Sinonimi: Žutuja, Prejica, Vezuljka, Maraškina velog zrna
Praktična iskustva: ranije dobi dozrijevanja (dva – tri tjedna prije Maraštine). nakupi visoki sadržaj šećera i niske ukupne kiseline.
Plavac mali
Podrijetlo: autohtona dalmatinska sorta nastala spontanim križanjem Dobričića i Crljenka kaštelanskog (Maletić i sur., 2004.).
Rasprostranjenost: uzgaja se u cijelom obalno – otočkom području srednje i južne Dalmacije. najviše se uzgaja na otocima Hvaru, Braču i Visu, te na poluotoku Pelješcu
Sinonimi: Crljenak, Crljenac, Crvenak, Zelenka, Zelenac, Šarac, Greštavac
Praktična iskustva: nije osjetljiva na bolesti, rodna i zadovoljavajuće kakvoće. Najbolje rezultate postiže na južnim stranama obalno otočnog dijela Dalmacije (Dingač, Postup, hvarske plaže, bolske plaže, omiška Rogoznica, strane Kozjaka).
Maraština
Podrijetlo: smatra se autohtonom dalmatinskom sortom. Bulić (1949.) navodi da je identična talijanskoj sorti Malvasia lunga.
Rasprostranjenost: u svim vinogorjima od Prevlake do hrvatskog primorja, a nešto više na otocima Korčuli, Lastovu i poluotoku Pelješcu.
Sinonimi: Rukatac, Maraškina, Maraškin
Praktična iskustva: osjetljiva na pepelnicu, služi za popravak kakvoće bijelih vina.
Izvor:
Goran Zdunić, dipl.ing.: Ampelografska i genetička evaluacija autohtonih sorata vinove loze (vitis vinifera l.) u području Kaštela (magistarski rad, Zagreb 2005.)
Tekst poslao:
Emil Novak,
Večeri kaštelanskih vina
KOMENTARI: