Portal grada Kaštela - www.kastela.org

Goran Zdunić je u svom magistarskom radu proveo istraživanje kaštelanskih sorata vina koje se odnosilo na ispitivanje podrijetla, rasprostranjenosti, sinonima i praktičnih iskustava a provedeno je temeljem pregleda literature i anketiranjem proizvođača. U daljnjem tekstu možete pročitati te se bolje upoznati sa kaštelanskim sortama kao što su: Babica, Dobričić, Glavinuša, Ljutun, Mladenka, Ninčuša, Rogoznička, Vlaška, Plavac mali, Maraština.

 

Ampelografske karakteristike kaštelanskih sorata

Istraživanje podrijetla, rasprostranjenosti, sinonima i praktičnih iskustava provedeno je temeljem pregleda literature i anketiranjem proizvođača.

Babica

Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, a u području Kaštela se uzgaja odavna pa je stoga mnogi smatraju autohtonom sortom u ovom području.

Rasprostranjenost: u posljednjih 50 godina postala je vodeća sorta u Kaštelima, nešto manje zastupljena u Trogiru, a tek u tragovima se može naći u području Zadra i Benkovca.

Sinonimi: Kaštelanka

Praktična iskustva: cijenjena sorta jer nije osjetljiva prema gljivičnim bolestima, redovite, sigurne rodnosti i zadovoljavajuće kakvoće. Osnovna sorta za proizvodnju tradicionalnog kaštelanskog ružičastog vina Opolo.

Dobričić

Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu. Na otoku Šolti se uzgaja odavno, neki pretpostavljaju da je jedna od najstarijih sorata u Dalmaciji.

Rasprostranjenost: najviše se uzgaja na otoku Šolti, nešto manje na Čiovu, a na otoku Braču i Kaštelima se može naći tek po koji trs.

Sinonimi: Okručanac, Slatinac, Šoltanac, Crljenak, Spasitelj

Praktična iskustva: sorta od koje se proizvode intenzivno crna vina izrazite trpkoće. Prema bolestima nije osjetljiva. Dozrijeva otprilike zajedno s Plavcem malim, a prema sadržaju šećera spada u srednju kategoriju.

Glavinuša

Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu. U području srednje Dalmacije uzgaja se odavna pa je stoga mnogi smatraju autohtonom sortom.

Rasprostranjenost: najviše se uzgaja u području Omiša, Sinja i Kaštela, a nešto manje na otoku Šolti, dok se na Visu može nači tek po koji trs.

Sinonimi: Okatac, Glavinka, Carnjenak, Glavanjuša

Praktična iskustva: dozrijeva ranije od ostalih kaštelanskih sorata, redovito nakuplja visoki sadržaj šećera, voćnog mirisa. Može se prosušivati na trsu i pogodna je za proizvodnju desertnog vina Prošek. Cijenjena kao zobatica.

Ljutun

Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, a na području Kaštela se uzgaja odavna pa je stoga mnogi smatraju autohtonom sortom na ovom području.

Rasprostranjenost: uzgaja se isključivo u području Kaštela.

Sinonimi: Ljutac, Plavac, Plavac bedalovac

Praktična iskustva: dozrijeva otprilike u isto vrijeme kao i Plavac mali, nakuplja viši sadržaj ukupne kiselosti u odnosu na druge kaštelanske sorte, dugo se može čuvati na trsu. Nije osjetljiv na bolesti. Uz Babicu nezaobilazna sorta za proizvodnju dobrog Opola.

Mladenka

Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, a u području Kaštela i Trogira se uzgaja odavno, pa je stoga smatraju autohtonom sortom u ovom području.

Rasprostranjenost: uzgaja se isključivo u području Kaštela i Trogira.

Sinonimi: Mladinka

Praktična iskustva: nije osjetljiva na bolesti,  redovite i sigurne rodnosti, prema sadržaju šećera spada u srednju kategoriju, pogodna za kupažu radi ukupne kiselosti.

Ninčuša

Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, pretpostavlja se da ju je nekad davno neki Ninčević iz Solina našao samoniklu i počeo uzgajati od kuda se proširila na cijelo splitsko područje.

Rasprostranjenost: najviše se uzgaja oko Omiša, Sinja  i Kaštela. Nekad davno bila je glavna sorta u području Splita (Bulić,1949.), dok danas tamo više nema vinograda.

Sinonimi: Vinčuša, Linčuša, Mlinčevac

Praktična iskustva: dozrijeva ranije nego Plavac mali, mekane, sočne bobe i tanke kožice. Vrlo lako može propasti na trsu ako u vrijeme berbe nastupe jače kiše. Pogodna kao zobatica.

Rogoznička

Podrijetlo: odavno se uzgaja u području Kaštela, a vjerojatno ju je netko davno donio iz Rogoznice

Rasprostranjenost: uzgaja se isključivo u području Kaštela i Trogira.

Sinonimi: Šijaka, Šiljaka

Praktična iskustva: rodna sorta, zadovoljavajuće kakvoće, nije osjetljiva na bolesti. U vinograd se sadi oko 20% radi kvantitativne vrijednosti.

Vlaška

Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, pretpostavlja se da ju je neki težak početkom XX stoljeća donio iz susjedne kaštelanske Zagore.

Rasprostranjenost: uzgaja se isključivo na području Kaštela i trogirske Zagore.

Sinonimi: Žutuja, Prejica, Vezuljka, Maraškina velog zrna

Praktična iskustva: ranije dobi dozrijevanja (dva – tri tjedna prije Maraštine). nakupi visoki sadržaj šećera i niske ukupne kiseline.

Plavac mali

Podrijetlo: autohtona dalmatinska sorta nastala spontanim križanjem Dobričića i Crljenka kaštelanskog (Maletić i sur., 2004.).

Rasprostranjenost: uzgaja se u cijelom obalno – otočkom području srednje i južne Dalmacije. najviše se uzgaja na otocima Hvaru, Braču i Visu, te na poluotoku Pelješcu

Sinonimi: Crljenak, Crljenac, Crvenak, Zelenka, Zelenac, Šarac, Greštavac

Praktična iskustva: nije osjetljiva na bolesti, rodna i zadovoljavajuće kakvoće. Najbolje rezultate postiže na južnim stranama obalno otočnog dijela Dalmacije (Dingač, Postup, hvarske plaže, bolske plaže, omiška Rogoznica, strane Kozjaka).

Maraština

Podrijetlo: smatra se autohtonom dalmatinskom sortom. Bulić (1949.) navodi da je identična talijanskoj sorti Malvasia lunga.

Rasprostranjenost: u svim vinogorjima od Prevlake do hrvatskog primorja, a nešto više na otocima Korčuli, Lastovu i poluotoku Pelješcu.

Sinonimi: Rukatac, Maraškina, Maraškin

Praktična iskustva: osjetljiva na pepelnicu, služi za popravak kakvoće bijelih vina.

 

Izvor:
Goran Zdunić, dipl.ing.: Ampelografska i genetička evaluacija autohtonih sorata vinove loze (vitis vinifera l.) u području Kaštela (magistarski rad, Zagreb 2005.)

Tekst poslao:
Emil Novak,
Večeri kaštelanskih vina

KOMENTARI:

---