Imena ninčuša, ljutun, glavinuša malo govore običnim potrošačima vina, a još su rjeđe čuli za primjerice mladinku, vlašku, rogozničku, babicu ili dobričić. No prije stoljeća i pol ova imena i te kako su mnogo značila među težacima i trgovcima vina u Dalmaciji, posebno u okolici Kaštela i na splitskom području. Od nekih sorata (glavinuša, dobričič) pravio se nadaleko poznati dalmatinski prošek koji se izvozio u Francusku, a francuski trgovci, zbog činjenice da su francuske vinograde već bile poharale trsna uš, pepelnica i peronospora, izvozili su dalmatinski prošeku Sjedinjene Države. Jedna sorta osvojila je poslije taj isti kontinent s kojega su preneseni bolesti i štetnici u Europu. Bila je u skromnoj prtljazi Dalmatinaca i otočana koji su emigrirali u Sjevernu Ameriku. Sorta crljenak kaštelanski danas je jedna od najcjenjenijih i najprodavanijih crnih sorata u Kaliforniji, a zove se - zinfandel. Kaštelansko vinogorje, nekad rezervat brojnih kvalitetnih vinskih sorti, danas je mjesto gdje uporni vinarski stručnjaci nalaze ostatke ostataka pokoji vinski trs neke nekad slavne vinske sorte.
Godine 2003. počela je intenzivnija potraga za starim sortama kaštelanskoga vinogorja od kojih su neke sorte pronađene u stotinjak trsova razbacane po vinogradima, a kod nekih (crljenak) samo trinaest! Ujedno je to bio i početak suradnje na relaciji Kaštela - Jazbina (sveučilišno pokušalište Agronomskog fakulteta) i poznate svjetske institucije UC Davis koja sadrži genetske profile za više od 300 svjetskih sorti vinove loze. Projekt su prihvatili Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva po naslovom "Model revitalizacije autohtonih sorata", a voditeljica je prof. Jasminka Karoglan-Kontić, i Ministarstvo nauke i tehnologije čiji je naslov "Ampelografska i genetička evaluacija autohtonih sorata vinove loze" s voditeljem prof. Edijem Maletićem. U Kaštelima suradnici na projektima su inženjeri Ante Vuletin (proizvodnja loznih cjepova) i Goran Zdunić (autohtone kaštelanske sorte).
Adut u turizmu
Potraga za autohtonim, a zaboravljenim vinskim sortama, koju su potpomogla ova dva ministarstva, svjedoči o savim novoj filozofiji u uzgoju i podizanju vinograda u nas. Umjesto majmunskog oponašanja ovog ili onog pod egidom da se to radi i u stranom svijetu, još se donedavno vinogradarima nudila sadnja stranih sorata. Chardonnay, cabernet souvignon, souvignon bijeli ili merlot prekrili su sva klimatska područja svijeta i strana sorta kao 'moderna' izgurala je iz konkurencije domaću, bez obzira na objektivnu vrijednost 'došljaka'.
Novi trendovi u turizmu i proizvodnji vina donijeli su i saznanje da je veliki adut upravo u ponudi raznolikosti koje pruža neko područje. Zaboravljene autohtone sorte nisu nestale zbog toga što su bile lošije kakvoće od onih koje su ih istisnule, naprotiv.
Na prelasku iz 19. u 20. stoljeće Hrvatska je bila pravo obilje za raznovrsne autohtone sorte vinove loze, kada naše vinogradarstvo bilježi svoj vrhunac, u uzgoju ih je bilo preko 200. Mnoge se smatraju autohtonim, što potkrjepljuju i najnoviji rezultati temeljeni na suvremenim molekularno-genetičkim metodama. Neke su zbog nebrige i strane konkurencije nepovratno propale, no ostalo ih je ipak Stotinjak. Rezultati domaćih istraživanja, a njih potkrepljuju i vodeći svjetski znanstvenici i znanstvene organizacije (prof. Meredit i u organizuaciji US Daviš), pokazuju da je područje Hrvatske jedan od važnih gen-centara u nastanku sorata vinove loze.
Kaštela gen-centar
Kaštelansko područje pokazalo se kao jedno od takvih mjesta. Revitalizacija sorti usmjerena je na uski areal rasprostranjenosti, pa su tako ponovno 'oživjele' ninčuša, vlaška, mladinka, rugoznička, glavinuša, dobričić, ljutun i babica, sve potencijalni veliki favoriti u vinskoj ponudi Dalmacije. Neke od njih tek treću godinu proizvodnje pokazale su zavidnu razinu kakvoće, što je iznenadilo čak i lokalne proizvođače iz čijih vinograda potječe grožđe. Tvrde kako ih podsjećana vina koja su nekad dobivali njihovi djedovi.
Svake berbe unatrag tri godine od sorata ninčuša, ljutun, glavinuša, dobričić, vlaška i mladenka dobiva se iz Kaštela oko 50 litara čistoga sortnog vina
Autohtone sorte
Model revitalizacije autohtonih sorata vinove loze usmjerenje na uska područja Kaštela i Trogira Uz potporu ministarstava u 'igri' su se našli i grad Kaštela i poljoprivredna zadruga Kaštelacoop, koji u svom radu dobivaju znatni potporu znanstvenih radnika. Čelnik zadruga ing. Ante Vuletin osigurava proizvodnju sadnoga materijala, koje zasad jedva da dostaje lokalnim potrebama, a preko zadruge se vrednuje i gospodarski potencijal starih kaštelanskih sorata.
Nedostatak reprodukcijskog materijala jedna je od teškoća koja je donadavno pratila, i još uvijek prati, širenje rijetkih i zanemarenih sorti vinove loze. Nema dobrih matičnih nasada, ali su agilni zadrugari nabavili potrebnu tehniku i prvi cjepovi domaćih autohtonih sorti već su posađeni i vinogradima kooperanata.
Otkrivanje i znanstvena potvrda identiteta domaćih vinskih sorti, prije opsežan i dugogodišnji posao (trajao je od 10 do 15 godina), osjetno je sada vremenski skraćen, što je od velikog značenja za preustroj domaće poljoprivrede prema Europskoj zajednici Znanstvenici su dobili još jedan pouzdani 'alat' koji potvrđuje je li u pitanju neka autohtona sorta. Riječ je o znanstvenoj metodi koja upotrebom DNK nedvojbeno identificira sortu.
Iako su znanstvenici u molekularno-genetičkim metodama dobili pouzdan i brz alat u identifikaciji sorata vinove loze, ove nam metode ne govore ništa o njihovim svojstvima (npr. boja, oblik grozda, rodnost, osjetljivost prema bolestima i si.). Klasične ampelo-grafske metode još uvijek su jedini način da se spoznaju gospodarske vlastitosti ovih sorata. Stoga se u starim nasadima, a nakon dolaska u rod i na novo posađenim trsovima radi detaljan ampelografski opis upotrebom međunarodno dogovorenih metoda. Ova istraživanja uključuju opis grozdova, listova, vrhova mladica i drugih organa pojedinih sorata, te ocjenu njihova rodnog potencijala i prinosa, a nakon vinifikacije i njihova enološka svojstva Temeljem ovih rezultata, a nakon provedene organoleptične ocjene i analize sortnih vina, moći će se donijeti preporuka koje od ovih sorata imaju gospodarski potencijal.
Izvor: Slobodna Dalmacija
