04. OŽUJKA – DAN GRADA
Dan grada Kaštela slavi se 04. ožujka, odnosno na godišnjicu prvog spomena hrvatskog imena u pisanom dokumentu, Trpimirovoj darovnici, koja datira iz 852. godine i jedan je od najvažnijih povijesnih datuma značajnih za povijest Hrvata.

Putalj i crkvica Svetog Jurja

Grad Kaštela obilježava Dan grada Kaštela upravo na datum 04. ožujka u spomen na 04. ožujka daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši crkvicu Svetog Jurja u Putalju splitskoj nadbiskupiji, u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao “knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere divino”.

Prijepis Trpimirove darovnice iz 16. stoljeća danas se čuva u župnoj Riznici crkve Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu koja se upravo nalazi u fazi preuređenja, a koja je zbog čuvanih eksponata od neprocjenjive nacionalne i crkvene važnosti.

Inače, Riznica je osnovana i uređena 1992. godine kada je Kaštel Sućurac proslavio 1140-tu obljetnicu prvog naselja Putalj koje se spominje u Trpimirovoj darovnici, te 600-tu obljetnicu današnjeg naselja uz more, odnosno današnjeg Kaštel Sućurca. Ujedno je tom prilikom detaljno istražen i obnovljen Putalj sa crkvicom Svetog Jurja, koji je glavni lokalitet iz Trpimirove povelje i zbog kojeg je darovnica i napisana.


Crkva Sv.Jurja

Bijaći i crkvica Svete Marte

Osim toga, na dan 04.ožujka, kojeg je Grad Kaštela uzeo kao svoj imendan, ove godine se navršava točno stotinu i jedna godina otkada je don Frane Bulić na mjestu i na temeljima stare crkvice sv. Marte i hrvatskog dvora, gdje je stolovao knez Trpimir i gdje je izdao svoju darovnicu, dao izgraditi današnju crkvicu sv. Marte u Bijaćima.

Crkvica je izgrađena 1908. godine, a o činjenici kako su u Bijaćima stolovali hrvatski narodni vladari svjedoče i pronađeni bogati arheološki nalazi koji to potkrjepljuju, a među kojima se ističe kameni namještaj starohrvatskog graditeljstva ukrašen pleterom, te brojni ostaci drugih građevina uz starohrvatsko i antičko groblje.

Osim toga, i u prijepisu Trpimirove darovnice stoji: "Ja knez Hrvata" i "Učinjeno u mjestu koje se zove Bijaći".


Crkva Sv. Marte

Povelja kneza Trpimira-rodni list hrvatske državnosti

Inače, prema mišljenju mnogih povjesničara kojima je proučavanje hrvatske povijesti uža specijalnost, Trpimirova darovnica iz 852. godine ima veliko značenje i vrijednost kao najstarija hrvatska vladarska isprava, te ona u stvari predstavlja rodni list hrvatske državnosti. Osim toga, Trpimirova povelja je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime HRVAT.

Trpimirova darovnica, koja je poznata još i kao Povelja kneza Trpimira jest najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava, koji je napisan na latinskom jeziku, a nastao je 04. ožujka 852. godine. To je i najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno je prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime.

Proučavajući raznu literaturu u kojoj se spominje Trpimirovo doba i Trpimirova darovnica dolazimo do podataka kako je darovnica sačuvana fragmentirano, a budući da knez Trpimir u povelji za sebe kaže kako je vladar Hrvata “po Božjoj milosti”, može se zaključiti kako je on kao vladar u to doba imao neograničenu vlast.

Crkvica darovana zbog duga u srebru

Inače, prema povjesničarima, upravo je knez Trpimir (845.- 864.) Hrvatsku uzdigao do velike snage, a po njemu je hrvatska vladarska dinastija nazvana Trpimirovićima. Učeni benediktinac Gottschalk, koji se u to doba sklonio na Trpimirov dvor, u svojim spisima navodi kako je knez Trpimir uspješno ratovao s Bugarima i porazio bizantsku vojsku iz dalmatinskih gradova.

Osim toga, prema povijesnim podacima, knez Trpimir je u Rižinicama kraj Solina, nedaleko od svoga dvora na Klisu, dao podići prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj, a za opremanje samostanske crkve knez je od splitskog nadbiskupa posudio “nešto srebra”.

Trpimir se splitskom nadbiskupu, sa kojim je bio u dobrim odnosima, odužio upravo darivanjem posjeda u okolici Splita, odnosno darovao mu je već spomenutu crkvicu u Putalju, gdje su tada živjeli stanovnici današnjeg Kaštel Sućurca.

Upravo je bilješka o tom darovanju u današnje doba nazvana Trpimirovom darovnicom, a kao što je već spomenuto, predstavlja najstariji zapis sa spomenom hrvatskog imena. Pored toga, iz Trpimirova vremena potječe i prvi sačuvani kameni natpis s uklesanim imenom i titulom hrvatskog vladara iz samostanske crkve u Rižinicama.

Snažna Hrvatska u Trpimirovo doba

Trpimirova darovnica dokazuje i postojanje Hrvata i prije Trpimira. Naime, u svojoj darovnici iz 852. godine, on potvrđuje darovnicu što je Splitskoj nadbiskupiji podario njegov otac knez Mislav, koji je na ruševinama starohrvatskog naselja na Putalju vjerojatno 839. sagradio novu crkvu sv. Jurja i obdario je posjedom oko nje. Iste godine je knez Mislav porazio mletačku vojsku na moru i sklopio s njima mir u Sumartinu (današnja Podstrana), što već govori o njegovoj samostalnosti.

Povelja dokazuje kako se u Trpimirovo doba učvršćivala feudalna država,a feudalnu prirodu vladareve vlasti potvrđuje činjenica prema kojoj knez Trpimir raspolaže državnim teritorijem i prema kojoj posjeduje vlastite feudalne domene. Osim toga, iz Povelje se može zaključiti i kako je tada knez Trpimir imao svoj aparat vlasti u kojemu su bili njegovi dvorjani i vojno-upravni službenici, odnosno župani, dvorski kapelani i ostali. Pored svega, knez Trpimir ovom je poveljom uspostavio i pravo Crkve na ubiranje crkvene desetine.


Trpimirova darovnica

Međutim, iako je još priznavao franačko vrhovništvo, odnosno vrhovništvo nasljednika franačke vlasti u Italiji, lombardijskog kralja Lotara, knez Trpimir je vladao gotovo samostalno. O snazi Hrvatske u Trpimirovo doba svjedoči i osnivanje hrvatske biskupije sa sjedištem u Ninu, što prema povjesničarima koji proučavaju ovo razdoblje potvrđuje i kako je sredinom IX. stoljeća veliki dio Hrvata već prihvatio kršćanstvo.

Osim toga, prema povjesničarima, na osnovu Trpimirove povelje može se zaključiti i kako se hrvatska država  pojavila u trećem desetljeću IX. stoljeća.

Dan Grada Kaštela

Mnoge starohrvatske crkvice na padinama Kozjaka i čitavo kaštelansko područje koje obiluje nalazištima odiše duhom naših hrvatskih predaka i podsjeća nas na hrvatske knezove i njihove darovnice koje su iznimno važne za hrvatsku povijest.

Uz veliku dozu ponosa Kaštelani su datum izdavanja Trpimirove darovnice uzeli za datum obilježavanja Dana grada Kaštela, a što je ustanovljeno otkada se “sedam kaštelanskih sela” u nezavisnoj i slobodnoj Hrvatskoj administrativno ujedinilo, a pri čemu je ipak svaki od sedam Kaštela zadržao svoju posebnost i osobnost.

 

SVIM POSJETIOCIMA PORTALA GRADA KAŠTELA ČESTITAMO DAN GRADA KAŠTELA!

Uredništvo


KOMENTARI:

Stari Komentari (18)

  • (Gost)

    čestitan Dan grada(sela) Kaštela, svima, podobnima i nepodobnima!

    oko 9 godina prije
  • (FETIVAE)

    fala

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    pridružujen se gostu 163 i nadodajen: čestitan dan grada stanovniciman svi sedan seli, bili oni podobni, nepodobni oli nesvrstani, fetivi, vlaji, bosanci oli ini, samo da se smatradu kaštelanima.
    endem

    oko 9 godina prije
  • Nima (Gost)

    Kaštila do Kaštila...

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Je li neko čita u današnjoj slobodnoj prilog o kaštelima reka bi čovik med i mlijeko savršeno misto za življenje - ono je sramota očito sponzorirani članak od strane udovičića

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Živili nesvrstani (oni šta su sa svakin i nisu sa nikin) DRUGOVI: TITO, NASER, NEHRU i ŽARKO!

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    kaštel sučurac je zakon

    oko 9 godina prije
  • VOLAT (Gost)

    ili ZGRADA ZIDINE,u Kastel Kambelovcu.....na moru,ako je danas dan grada kastela onda je i dan VOLATA svih,pa tako i onog u Kastel Kambelovcu,kojeg su skoro bili zatvorili,al pravda je morala na kraju pobjedit i volat je osta otvoren,ka sta je i bija dugih 500 godina...

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    SRUŠEN PORTAL NA ULAZU U BALETNU ŠKOLU, A ZAPADNI ZID DO ULAZA, SRAVNJEN DO TEMELJA!
    U četvrtak 28.06. 2007. rano u jutro, mještani Kaštel Kambelovca koji žive u blizini zgrade «Baletne škole» u nevjerici su promatrali srušeni volat, odnosno ulaz u Baletnu školu koji je inače prepoznatljiv dio zidina koje okružuju zgradu Baletne škole koja nosi naziv spomenika kulture i važan je dio kaštelanske kulturne baštine.
    Prema riječima odgovornih osoba iz Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i gospodarenje gradskom imovinom i prostorom, izlaskom na teren i konzultiranjem sa najmoprimcem restorana «Baletna škola» utvrđeno je kako je nepoznato vozilo (bager ili kamion) prilikom izvođenja radova zapelo za volat, te je tom prilikom oštećena greda iznad ulaza koja je zbog oštećenja predstavljala opasnost za prolaznike.Vlasnik restorana je iz sigurnosnih razloga srušio «betonsku» gredu i dio zapadnog zida, a sve to planira vratiti u prvobitno stanje pod nadzorom nadležnih konzervatorskih i gradskih službi.

    Gradski čelnici smatraju kako nije došlo do neriješivog problema, jer će sve biti vraćeno u prvobitno stanje, a kao zamjerka spominje se to što Grad Kaštela nije bio upoznat sa izvođenjem ovih radova prije nego što su započeti.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Prema riječima gosp. Tonija Perišina, vlasnika restorana «Baletna škola», sporni kameni svod umjetno je napravljen prije više od dvadesetak godina, jer tada nije bilo konzervatorskih službi koje bi utjecale na takve radove. Ulaz je bio oštećen i ranije, a do ovog novog oštećenja koje je predstavljalo opasnost za prolaznike došlo je prilikom prolaženja bagera koji obavljaju radove na plaži i u parku pored Baletne škole.
    Kako bi prolaznici mogli tuda prolaziti bez straha za svoj život, vlasnik restorana «Baletna škola» je, kako kaže, srušio volat do stupnja na kojem više nije predstavljao opasnost.

    Nakon što su nadležne osobe iz Grada Kaštela izišli na teren postignut je dogovor kako će volat i zid, uz asistenciju konzervatora, biti vraćeni u prvobitno stanje.

    Na ovaj događaj reagirala je i \'Lijepa naša\': „To je samo još jedan u nizu barbarizama u Kaštelima i odgovorne službe trebale bi utvrditi o čemu se zapravo radi. Sudeći po brojnim ispadima i vandalskim događajima u posljednje vrijeme, kaštelanska baština je potpuno nezaštićena. Da su odgovorne službe ovakve slučajeve do sada rješavale na pravi način, do ovakvih situacija ne bi ni dolazilo.“ – rečeno nam je u Lijepoj Našoj.

    oko 9 godina prije
  • Dan Kaštela i Dalmatinska Zagora (AntonVukas)

    Poštovani naši, čestitam Vam dan Grada Kaštela posvećen danu 4 Ožuljka 852 pisanja kneza Trpimirova Darovnice.

    Takođe želim Vam uspješan izbor u slijedećim gradskim izborima. U stranom svijetu naučio sam ne biti jlubomoran. Bolje je biti susjed inteligentnijem susjedu.

    Kozjak je samo brdo kojeg je lako proći, pogotovo ako ima tunel. Jednom kada se izgrade čvrstije veze sa Dalmatinskom Zagorom (cestovne, prenosom industrije...), gradovi Split, Kaštela, Trogir... i Zagora postati će ekonomski a i duhovno snažniji. Vidio sam te procese po svijetu i to je neminovno. Znam nekim je ovo teško prihvatiti, mjesto da iskoriste prednosti što će takove povezanost donjeti.

    Uz ovo podnevlje grada Kaštela dobro je posvetiti požnju na našu Dalmatinsku Zagoru. Friški zrak i marljivi stanovnici iza planina Kozjaka i Mosora. Lijepi su to krajevi za posjetiti i odmoriti se u tišini uz dobru spizu i dobro piće, naroćitu na obalama rijeke Cetina.

    Vidim našu Hrvatsko-Dalmatinsku Zagoru kao lokaciju gdje će stanovnici gradova dolaziti na odmor preko vikenda, i graditi svoje vikendice. Brzim putevima vraćati će se svojim gradskim stanovim u vremenu kraćem od 60 minuta, ćime ćeznu stanovnici velikih gradovi svijeta, dok satima provedu u kolima na povratku sa vikenda.

    Kaštelanin Anton Ante Vukas iz Sućurca

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Najbolju čestitku za Dan grada Kaštela, velikom broju bolesnika koji su ga imali potrebu posjetiti, dao je Dom zdravlja (ambulanta) u K. Sućurcu, kad su ovi uzaludno obilazili oko zgrade, ne bi li pronašli nekog tko radi. Razumim da su gradski oci morali obilježiti ovaj dan, ali zašto je ambulanta slavila, ne znam...Kako je bilo u ostalim zdravstvenim ustanovama u gradu ne znam... čini mi se ipak da su nam usta puna štednje i recesije, a ne slavlja kad ko stigne. :zzz

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    pa ljudi jeli znate da ima stari mlin u kastel starom,ja mislin ka d bi to reka nasim \"radnicima iz muzejaa\"da oni nebi znali da to postoji,a to bi .......se moglo iskoristit....

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    cestitan dan kastili svima koji volu kastila i zivu za nji.gomilicanin

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    zašto? :? Meni je baš drag, potpuno su drugačiji, ali, eto, oba volim pročitat, a šjor Vukas je pravi gospodin staroga kova kakvih više nema. Malo tko piše bez vulgarnosti i pristojno, to danas nije in.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Baš je simpatičan i zanimljivo piše, fin je i uglađen a to mnogima smeta jer sami nemaju te manire!

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Ajme judi teško će sneverat, Endem je bija skroz normalan.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Pitanje za urednika ovog članka:
    Koliko je vama poznata povijest Kaštela od 1940 - 1945.god? O toj povijesti niste napisali ni riječi, zašto?

    oko 9 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara