cigarete

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.

Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženost nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti. Izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača, a osobito šteti zdravlju djece.

PROŠIRENOST PUŠENJA

U Republici Hrvatskoj je skoro svaka treća odrasla osoba pušač. Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 9 000 ljudi, što je svaka peta umrla osoba. Zadnje istraživanje u Hrvatskoj provedeno na odrasloj populaciji (15 i više godina), koje je uključivalo i naviku pušenja je Europska zdravstvena anketa (EHIS), a koje se provodi u zemljama članicama EU te je provedeno 2019. godine. Prema dobivenim podatcima, 22,1% odraslih stanovnika su svakodnevni pušači, i to 25,6% muškaraca i 19,5% žena. Povremeno puši 3,6% stanovnika, dok 74,3% stanovnika ne puši.

Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga (ESPAD) među učenicima je  međunarodno istraživanje koje se od 1995. godine svake četiri godine provodi među 15-16 godišnjacima u zemljama Europe, uključujući Hrvatsku. Prema podacima te studije koju u Hrvatskoj provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se bilježi pad prevalencije pušenja ikad u životu, od 2011. godine (sa 70 % na 54 %).  Međutim,  prevalencija pušenja adolescenata u Hrvatskoj i dalje je viša u odnosu na ESPAD prosjek.

Hrvatska je među zemljama s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (19 %), nalazi se na drugom mjestu ljestvice ESPAD zemalja, iza Bugarske (22%).

Čak 69% učenika u Hrvatskoj je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne te je Hrvatska prema percepciji dostupnosti cigareta iznad ESPAD prosjeka.

KAKO PUŠENJE OŠTEĆUJE SRCE I KRVNE ŽILE

Pušenje je jedan od glavnih čimbenika rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila i to posebice srčanog udara, moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije.

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su:

  1. Nikotin – stvara ovisnost, dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka

  2. Katran – s drugim sastojcima dovodi do upalnih promjena i oštećenja na unutarnjim stijenkama krvnih žila, povećava vjerojatnost zgrušavanja krvi i razvoja ateroskleroze. Snižava HDL kolesterol, tzv. „dobar kolesterol“

  3. Ugljični monoksid – pospješuje stvaranje – ugrušaka u krvotoku, 200 puta brže se veže uz hemoglobin nego kisik, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima

KLJUČNE ČINJENICE O ŠTETNOM DJELOVANJU DUHANA NA SRCE I KRVNE ŽILE

U svijetu od bolesti srca i krvnih žila umire više ljudi nego od bilo kojeg drugog uzrok smrti, a isto tako i u Hrvatskoj:

  • Pušenje i pasivna izloženost duhanskom dimu uzrok su oko 17% svih smrti od bolesti srca i krvnih žila u svijetu, što je oko 3 000 000 osoba

  • Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih žila, nakon visokog krvnog tlaka

  • Rizik za koronarnu bolest srca je 25% veći u žena koje puše, nego u muškaraca pušača

  • Za svaku popušenu cigaretu rizik od ne-fatalnog srčanog udara se povećava za 5,6%, a vrijedi i za pušače koji popuše samo jednu do dvije cigarete dnevno

  • Pušači imaju 2–4 puta veću vjerojatnost razviti koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači

  • Nepušači izloženi duhanskom dimu imaju 25-30% povećani rizik od razvoja srčano-žilnih bolesti

POVOLJNI UČINCI PRESTANKA PUŠENJA NA SRCE I KRVNE ŽILE

  1. Nakon 20 minuta puls i krvni tlak počinju se snižavati

  2. Unutar 12 sati razina ugljičnog monoksida dolazi u granice normalnih vrijednosti

  3. U roku od 2 do 12 tjedana poboljšat će se cirkulacija krvi, što će olakšati hodanje i trčanje

  4. Nakon godine dana rizik za srčani udar bit će dvostruko manji nego u pušača

  5. Unutar 5 do 15 godina rizik od moždanog udara postaje jednak kao kod nepušača

  6. Nakon 15 godina rizik za srčani udar postaje jednak kao u osoba koje nikad nisu pušile

    Izvor: Ordinacija.hr

KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij