hren

Međunarodni dan kornjača obilježava se 23. svibnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite ove najstarije danas živuće skupine gmazova. Kopnene kornjače ugrožene su prvenstveno nestankom njihovih prirodnih staništa, zbog unošenja stranih invazivnih vrsta kao i lova zbog hrane i prodaje. Morske kornjače stradavaju zbog posljedica zagađenja mora različitim otpadom, posebno plastičnom ambalažom koju progutaju zamijenivši je za hranu te u ribarskim mrežama ili od posljedica ranjavanja brodskim propelerom.

Na području Hrvatske obitava 6 zavičajnih vrsta kornjača i jedna invazivna strana vrsta s dvije podvrste. Sve zavičajne vrste su strogo zaštićene sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Tri nastanjuju more, to su glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Kopneno područje Hrvatske nastanjuju kopnena kornjača, barska kornjača i riječna kornjača.


Foto: Pixabay

Riječna kornjača je najugroženija od svih navedenih na području Hrvatske. Ova vrsta nastanjuje vrlo ograničeno područje, a to je krajnji jug Hrvatske. Možemo je pronaći tek na nekoliko lokaliteta na području Konavoskog polja, lokvama u Majkovima i Prljevićima te području Neretve. Ova vrsta je primarno ugrožena uništavanjem staništa na kojem živi, a to su vodena staništa mirnijeg toka.

Veliku opasnost opstanku zavičajnih kornjača, posebice barske kornjače, predstavlja i unos invazivnih stranih podvrsta, crvenouhe i žutouhe kornjače, u naše prirodne ekosustave. One su česti kućni ljubimci koje neodgovorni vlasnici puštaju u prirodu i na taj način ugrožavaju opstanak barske kornjače. Crvenouha kornjača se nalazi na popisu 100 najopasnijih invazivnih vrsta te je njen uvoz zabranjen na području Europske unije. Lako se prilagođava, prezimljava, a dokazano je i razmnožava u našim barama i jezerima.

S druge strane kopnena kornjača je osim zbog gubitka pogodnog staništa, ugrožena sakupljanjem, odnosno uzimanjem iz prirode, što predstavlja trajni gubitak za prirodu i narušava ravnotežu u ekosustavu. Veliki broj sakupljenih kornjača bude ozlijeđen tijekom hvatanja i transporta, nakon čega se dio jedinki često drži kao kućni ljubimac, a od neki primjeraka izrađuju se okviri naočala, kopče i slično.


Foto: Damir Zurub

Od morskih kornjača, u Jadranu je najčešća glavata želva, a sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih područja ishrane ove vrste. Preostale dvije vrste samo su povremeni posjetitelji. Sve vrste morskih kornjača ugrožene su stradavanjem slučajnim ulovom u mreže stajaćice te raznim onečišćenjima.

Građani odgovornim ponašanjem mogu uvelike doprinijeti očuvanju kornjača i to na način da ne kupuju kornjače u trgovinama kućnim ljubimcima bez potvrde o porijeklu životinje iz uzgoja, ne uzimaju kornjače iz prirode i ne puštaju stranu vrstu kornjače u prirodu. Također, njihovom očuvanju građani mogu doprinijeti i povećanom pažnjom u cestovnom i pomorskom prometu. Ukoliko pronađu ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu kopnenu kornjaču to mogu dojaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode.

Izvor : Morski.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij