hren

Za dobar objed potrebni su kvalitetni sastojci. Osim što pri odabiru ribe vjerojatno gledate znakove svježine poput tamnocrvenih škrgi, bistrog pogleda i čvrstog tijela, trebali biste obratiti pozornost na to kakvo je njezino podrijetlo, odnosno na koji način je ulovljena ili uzgojena.

Oznake održivosti bitan su pokazatelj da je briga o prirodi uzeta u obzir tijekom ulova ili uzgoja organizama koje koristimo u svojoj prehrani, a kupnjom takvih proizvoda podržavamo trud ljudi koji žele svoje poslovanje uskladiti sa zaštitom prirode, donose Svjetski fond za prirodu (WWF) i Dnevnik.hr.

Bakalar provjerenog podrijetla bogat vitaminom D

Nakon oznake potrebno je odlučiti se za vrstu. S obzirom na cijenu, kod nas se bakalar priprema tradicionalno za blagdane ili kada se želimo počastiti nečim luksuznijim. Naziv vrste ove ribe je Gadus morhua i važno ga je potražiti na deklaraciji. Obitava u hladnim morima poput Sjevernog Atlantika, a u Hrvatskoj se smatra delikatesom koja se konzumira u blagdansko vrijeme.

Budući da bakalar ne živi u Jadranu, u Hrvatsku dolazi isključivo iz uvoza. Pri kupnji ove ribe važno je provjeriti nosi li oznaku MSC kako biste bili sigurni da je zadovoljila kriterije održivog ribarenja. Pri kupnji ove ribe važno je provjeriti nosi li oznaku MSC kako biste bili sigurni da je zadovoljila kriterije održivog ribarenja. Vjerojatno znate za različite ukusne načine pripreme ove prave gurmanske poslastice, no dobro je znati i da bakalar obiluje vitaminom D, koji čuva naše kosti, srce, ali i mentalno zdravlje.


Foto: Katija Puljizević

Što veća srdela, to bolje za more, ali i za naš tanjur

Dobra alternativa bakalaru je riblja delikatesa – srdela. Ovisno o kraju u kojem se nalazite, različiti su nazivi za ovu ribu – sardina, srđela, štijavica i žir, no njezin naziv potječe od otoka Sardinije. Ova riba je rasprostranjena od sjeveroistočnog Atlantika i Sredozemlja do Mramornog ili Crnog mora, ali ima je i u našem Jadranu. Na našim tržnicama odvojit ćete tek od 10 do 20 kuna za kilogram ove ribe vrlo vrijedne za zdravlje koja obiluje omega-3 masnim kiselinama. Intenzivnim ribolovom ljudi su utjecali na njezinu veličinu. Danas je mnogo manja nego prije pedeset godina, stoga za nju vrijedi ona da je veličina bitna. Što veća srdela, to bolje za more, ali i za naš tanjur.


Foto: Pixabay

Dagnje iz uzgoja

Iz morskih prostranstva osim riba na tanjuru rado su viđene i školjke, a jedne od najpoznatijih i cjenovno najpristupačnijih su dagnje. Za njih ćete morati odvojiti malo više nego za srdelu, ali nisu skupe i jako se kratko kuhaju pa čine idealan brzinski i gurmanski obrok. Dagnje su poznate kao oceanski filtar jer se filtriranjem okolne vode hrane planktonima i zato su savršen morski čistač ekosustava. Kao i kod riba, pri odabiru školjki također je potrebno uočiti postoji li uz njih certifikat ASC, no kod dagnji je potrebno obratiti pozornost na još jednu stvar – jesu li iz ulova ili uzgoja.

Dagnje iz ulova često se sakupljaju destruktivnim ribarskimmetodama koje štete podmorju, dok je uzgoj na konopima prepoznat kao jedan od najodrživijih i učinkovitih praksi uzgoja. Pri kupnji ovih crnih školjki zato obratite pozornost na to na koji su način ”ubrane”. Svojim odabirom tako možete utjecati na očuvanje podmorja i morskog ekosustava.


Foto: Ratko Dodig / Ilustracija

Cijenjene škampe iz Jadrana

Zanimljivostima iz podvodnog svijeta pridružuje se činjenica da se u Belgiji u lov na škampe ide konjima, no to je jedinstven oblik izlova specifičan samo za njihov obalni gradić Oostduinkerke. Kod nas su mnogo cjenjeniji škampi iz Jadranskoga mora koji se love pomoću dvije metode – kočarenjem i vršama. Nije svejedno za što ćete se odlučiti. Pri kupnji je ispravniji odabir škampa ulovljenih vršama jer je to metoda koja ima najmanje negativan utjecaj na prirodu. Upravo se tom metodom škampi najviše love u Podvelebitskom kanalu. Ovi se kraljevi mora mogu spremiti u vidu hladnih i toplih predjela ili kao mirisna glavna jela, ali za velike jadranske škampe cijena seže i do 300 kuna po kilogramu.


Foto: Moreno Tenčić / Facebook

Vaš je odabir bitan, provjerite koliko

Na koju se god vrstu odlučili, vaš odabir utječe na podmorje. Odabirom prikladnih proizvoda iz ribarstva možete doprinijeti održavanju nižih emisija CO2. Pomoću edukativne igrice Morski kalkulator na lak i pristupačan način otkrijte koliki ugljični otisak uzrokuje vaš odabir.

Prema odabiru vrste ribe ili školjke, načinu ulova i transporta možete doznati koliko vaš izbor proizvodi ugljikova otiska po kilogramu. Kako bi bilo jasnije i upečatljivije, dobivena se vrijednost uspoređuje s dužinom kilometara koju trebate prijeći automobilom da biste proizveli istu količinu ugljikova dioksida.

Morski kalkulator nastao je u sklopu paneuropskog projekta Fish Forward, koji provodi Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), a čiji je cilj osvijestiti kupce o važnosti odabira održivih proizvoda iz ribarstva i o utjecajima naših navika. Ovaj projekt podiže svijest o društvenim i ekološkim utjecajima potrošnje proizvoda iz ribarstva. Društveni utjecaj odnosi se na više od 800 milijuna ljudi kojima su proizvodi iz ribarstva ključni izvor hrane i prihoda dok je ekološki putanja koja vodi prema održivom smjeru, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih.

Izvor : Morski.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij