hren

KADA je 2011. eruptirao ledom prekriveni vulkan Grímsvötn na Islandu, poslao je pepeo 20 kilometara u atmosferu, zbog čega je otkazano oko 900 putničkih letova (video dolje). S druge strane, zbog znatno manje erupcije Eyjafjallajökulla u 2010., otkazano je oko 100.000 letova.

Stoga je razumljivo da zrakoplovna industrija strepi pri svakom spomenu moguće erupcije na Islandu, pogotovo u vrijeme pandemije, kada je ionako broj letova sveden na minimum.

No, vulkan Grímsvötn ima svoj tempo, bez obzira na želje zrakoplovnih kompanija, i pokazuje znakove skorašnje ponovne erupcije. Vlasti su stoga iz predostrožnosti podigle razinu prijetnje za ovaj vulkan, za Conversation navodi vulkanolog Dave McGarvie sa Sveučilišta Lancaster.

Osebujan vulkan

Grímsvötn je osebujan vulkan jer je gotovo u potpunosti prekriven ledom. Trajno je vidljiv jedino stari greben koji se nalazi s njegove južne strane, a upravo su se na dnu tog grebena dogodile najnovije erupcije.

Druga zanimljiva karakteristika Grímsvötna je da se radi o izuzetno toplome vulkanu, zbog čega se često topi pokrovni led i puni skriveno subglacijalno jezero. To jezero je duboko oko 100 metara, a na njemu pluta led debljine oko 260 metara. S obzirom na to da u to jezero stalno dolazi novi led, njegova razine vode se samo povećava i povećava. Ponekad taj rastopljeni led može pobjeći i poplaviti ceste i mostove.

U posljednjih 800 godina eruptirao 65 puta

Grímsvötn je najaktivniji vulkan na Islandu, a u zadnjih 800 godina eruptirao je oko 65 puta. Zadnja velika erupcija dogodila se 2011. godine. Prije nje bilo je nekoliko manjih jer su vremenski razmaci između erupcija dosta nepredvidivi. Primjerice, prije erupcije 2011. bilo je manjih erupcija u 2004., 1998. i 1983.

Ključno je da veće erupcije tog vulkana ipak slijede neki obrazac i događaju se svakih 150 do 200 godina (na primjer 2011., 1873., 1619.), a manje i češće erupcije otprilike jednom svako desetljeće.

Znakovi aktivnosti

Islandski znanstvenici pažljivo prate Grímsvötn od njegove zadnje erupcije 2011. godine, a sada su primijetili razne signale koji upućuju da nam slijedi jedna nova.

Primjerice, vulkan se "napuhuje", odnosno u njemu je sve više magme, a sve jača toplinska aktivnost topi veće količine leda. Dodatno, nedavno je zabilježeno sve više potresa.

Povećanje potresa ukazuje na to da se magma kreće prema površini i da se sprema erupcija.

U slučaju da dođe do manje erupcije, pojavljuje se vlažan pepeo koji ne leti visoko u nebo. Oblaci pepela u tom slučaju putuju samo nekoliko desetaka kilometara od mjesta erupcije i ne predstavljaju prijetnju za zračna putovanja.

No, koliko smo sigurni da će se raditi o slabijoj erupciji? Sudeći prema prijašnjem obrascu većih erupcija, sljedeća bi trebala biti manja jer se zadnja značajna dogodila 2011. No, treba napomenuti da je to samo predviđanje temeljeno na prošlim aktivnostima vulkana, a islandski vulkani su složeni prirodni sustavi koji znaju imati svoj tempo.

Izvor: Index.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij