hren
 

PROPOLIS SE KORISTI KAO ZAŠTITNO SREDSTVO U PREVENTIVI RAZVOJA BILJNIH BOLESTI I TO U OBLIKU OTOPINE
Propolis je biljna smola, koju Pčele nalaze u pupoljcima i cvijeću različitih biljnih vrsta, a Posebno ga Puno ima u pupoljcima divljeg kestena, bora, smreke i drugom bjelogoričnom i crnogoričnom drveću. Pčele ga sakupljaju najviše krajem jeseni, kada nema nektara u prirodi, a služi im kako bi začepile rupe u košnici i suzile ulaz u košnicu pred zimu.

Koriste ga još i za dezinfekciju stanica saća, ali i za oblaganje – mumificiranje raznih uljeza u košnicu koje ne mogu ubiti ni iznijeti vani, stoga ih pretvore u mumije. Kemijski sastav propolisa je veoma složen, pronađeno je preko 150 komponenata, od ko- jih su najpoznatije i najvažnije razne biljne smole, vosak, balzam, esencijalna ulja i različite organske tvari.

Riječ propolis po nekima dolazi od grčke riječi pro – pred i polis – grad, što bi značilo zaštita od ulaza u grad (košnicu), dok drugi smatraju da ri ječ potječe od latinske riječi propoliso, što znači zamazivati – zaglađivati. Nekolicina entuzijasta maslinara sa Brača, već nekoliko godina radi na priznavanju efikasnosti u liječenju pojedinih gljivičnih, bakterijskih i virusnih oboljenja masline upravo pripravcima na bazi propolisa.
Sve je počelo s radom prof. Pecchiaija s Eubiotičkog centra iz Milana, koji je među prvima objavio pozitivne rezultate ispitivanja efikasnosti pro- polisa u zarazama u poljoprivredi. On je istaknuo kako su najvažniji sastojci propolisa vitamin PP i flavonoidi (vitamin P). Organska komponenta je podijeljena u tri grupe i to: polifenoli (aromatske tvari, fenoli, alkoholi i aromatski aldehidi); terpeni (esencijalna ulja) i različite tvari (aminokiseline, polisaharidi, minerali, vitamini A, B, C i E grupe. Propolis može biti apsorbiran lisnim i korijenovim sustavom, kada u biljci potiče prirodne obrambene mehanizme antimikrobnog i stimulirajućeg djelovanja. Propolis se koristi kao zaštitno sredstvo u preventivi razvoja biljnih bolesti i to u obliku otopine. Kada otopinom propolisa prskamo masline u kasnu jesen ili kod blage zime, stimuliramo vegetativni porast s prijevremenom cvatnjom i dozrijevanjem plodova, a kada propolisom u obliku uljne, alkoholne ili vodene otopini prskamo stablo, sigurno uništavamo lisne i štitaste uši na maslini. Propolis u hidroalkoholnoj otopini, sam ili s dodatkom sumpora, kada je učinak djelotvorniji, daje odlične rezultate kod liječenja gotovo svih biljnih bolesti koje napadaju maslinu, a posebno čađavice.

Vosak za zarašćivanje rana

Vjerojatno svi maslinari koriste tzv. kalem  vosak  za zatvaranje i brže zarastanje rana na deblu ili grani masline, posebno u sprječavanju raznoraznih patogenih gljivica kao što su nekroza i truljenje tkiva. Ovaj se vosak priprema tako da se otopi 50 grama pčelinjeg voska, doda se 25 grama propolisne alkoholne otopine i 25 grama čistog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Miješa se dok se ne sljube sve supstance, nakon čega se do uporabe spremi u plastične kutijice i drži na hladnom i tamnom mjestu.

Tinktura – alkoholna otopina

Za spravljanje  tinkture  od propolisa najidealnije je koristiti dinaturirani alkohol u omjeru 1 litra na 350 grama čistog propolisa, ili ako koristimo ostatak propolisa od filtriranja vodene otopine, također 1  litra alkohola na 300 grama ostatka propolisa. Tinktura je spremna za uporabu nakon tri tjedna močenja uz svakodnevno miješanje, s tim da se zadnja tri dana tinktura ne miješa kako bi se talog propolisa deponirao na dnu i tako nam olakšao filtriranje.

Vodena otopina

150 g fino mljevenog propolisa se moči u jednoj litri vode, po mogućnosti nekloriranoj (kišnici), a doda se još i bjelanjak od dva kokošja jaja, radi boljeg otapanja - disperzije sitnih čestica propolisa. Otapa se najmanje 15 dana, uz svakodnevno miješanje, nakon čega se procijedi i otopina je spremna za prskanje

Otopina propolisa sa sumporom i natrijevim silikatom

Radi poboljšanja djelovanja na gljivične i bakterijske bolesti na stablu masline koristi se još i hidroalkoholna otopina propolisa sa dodatkom 0,2 posto koloidalnog sumpora, ili na 100 litara razrijeđene hidroalkoholne otopine pomiješa se sa 350 grama močivog–tekućeg sumpora. Radi efikasnijeg fungicidnog i insekticidnog  djelovanja propolisa na gljivice, grinje, lisne uši i maslinovu muhu i moljca, koristi se hidro-alkoholna otopina propolisa obogaćena sa 2,5 posto natrijevog silikata. Tretira se u fazi mirovanja masline od završetka berbe do završetka proljetne rezidbe, a ako je potrebno i u fazi vegetacije, tada je postotak natrijevog silikata manji i iznosi 1,5 posto.

Hidro-alkoholna otopina

Ovakav način tretiranja masline raširen je u ekološkom uzgoju, a otopina se spravlja tako da se pomiješa 100 grama vodene otopine i 100 grama alkoholne otopine i sve skupa pomiješa sa 100 litara vode. Maslina se tretira svakih 15 dana, sat vremena nakon zalaska sunca iz razloga što sunčeve zrake negativno djeluju na propolis.

Propolisno ulje

Ovaj pripravak posebno se pokazao djelotvoran kod zaštite grane masline napadnute štitastim ušima – čađavice. Količina od 2,5 grama propolisa moči se pet dana u 10 litara maslinovog ulja, nakon čega se doda hidroalkoholna otopina u omjeru od 20 posto, a tada je ulje spremno za uporabu.

Prilog vam donosimo u suradnji sa časopisom Maslinar


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij