hren
 

KOLAPS
Uz trenutnu brzinu krčenja šuma, rasta stanovništva i potrošnje resursa, kolaps je neminovan

Naša crna budućnost modelirana je na temelju trenutnih stopa krčenja šuma i drugih resursa uz stalni rast stanovništva. Postoje rješenja, ali je pitanje je li čovječanstvo spremno i sposobno za njih

Rad teoretskih fizičara s Instituta Alan Turing i Sveučilišta Tarapacá predviđa da će se posljednje velike šume na Zemlji iskrčiti u sljedećih 100, možda 200 godina. Dodamo li tome očekivani globalni porast stanovništva i neizostavnu daljnju potrošnju svih resursa, to je loša vijest za čovječanstvo. Fizičari predviđaju da bi društvo kakvo poznajemo moglo nestati u sljedećih 20 do 40 godina.

'Bez šuma je teško zamisliti opstanak mnogih vrsta, uključujući našu', pokazuje istraživanje koje potpisuju dr. Gerardo Aquino s Instituta Alan Turing u Londonu i profesor Mauro Bologno s katedre za elektroničko inženjerstvo na Sveučilištu Tarapacá u Čileu.

Njihova istraživanja modeliraju trenutne stope rasta stanovništva i krčenja šuma kao posrednika u potrošnji resursa kako bi izračunali šansu civilizacije da izbjegne katastrofalni kolaps.

Zemlju je nekad prekrivalo 60 milijuna četvornih kilometara šume. Otkako ih čovjek krči, na planetu je ostalo manje od 40 milijuna četvornih kilometara. Matematički proračun pokazuje da nam je uz ovakav tempo deforestacije preostalo nekoliko desetljeća do nepovratnog urušavanja civilizacije.

Prateći trenutnu stopu rasta stanovništva nasuprot stopi krčenja šuma, autori su otkrili da je 'statistička vjerojatnost preživljavanja bez katastrofalnog kolapsa vrlo mala'. U najboljem slučaju, naše su šanse manje od 10 posto.


Top lista tropskih zemalja koje su lani izgubile najviše šumskih površina (u hektarima)
Autor: World Resource Institute

Dakle pred nama je, kažu autori, još najviše nekoliko desetljeća života na kakav smo naučeni.

'Potrošnja prirodnih resursa, posebno šuma, u suprotnosti je s našom tehnološkom razinom', napisali su Aquino i Bologna. Budući da su teorijski fizičari, velik dio njihovog rada teorijski pristupa ovim problemima, a njegovi dijelovi nagađaju - što bi društvo trebalo učiniti?

'Viša tehnološka razina dovodi do porasta stanovništva i veće potrošnje šuma, ali i do učinkovitijeg korištenja resursa. Višom tehnološkom razinom u načelu možemo razviti tehnička rješenja kako bi se izbjegao / spriječio ekološki kolaps našeg planeta ili, kao posljednja šansa, da obnovimo civilizaciju u izvanzemaljskom prostoru', pišu autori.


Deforestacija je trajno uništavanje šuma kako bi se zemljište učinilo dostupnim za neku drugu upotrebu
Autor: LiveScience

No naše su inženjerske mogućnosti trenutno nedovoljne da bi stvorile tako moćne tehnologije. Zato su nam šanse za opstanak tako male.

Autori šire sliku pa kažu kako bi ova situacija mogla objasniti zašto nikad nismo uspjeli pronaći dokaze o inteligentnom izvanzemaljskom životu drugdje u svemiru. Modelirana dinamika sugerira da se inteligentne civilizacije urušavaju i izgaraju zbog pretjerane potrošnje svojih planetarnih resursa prije no što su došle do stupnja razvoja na kojem bi prevladale teškoće u koje su zapale svojim razvojem.

I što sad? Model dvojice fizičara, baš kao i svi drugi modeli, ne procjenjuje vjerojatnosti onoga što bi bilo kad bi bilo nego prenosi trenutne trendove u budućnost.

A trend kaže da nam, uz trenutnu brzinu krčenja šuma, rasta stanovništva i potrošnje resursa, kolaps slijedi u iduća dva do četiri desetljeća.


Satelitska slika krčenja šume u Boliviji. Zdrava vegetacija označena je crvenom bojom
Autor: Science Photo Library / Sciencephoto

Dobra je vijest kako postoji nada da se ovaj najgori scenarij, iako matematički neizbježan, može odgoditi ili čak preusmjeriti. Naime, prema izvješću o stanju šuma 2020. UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) UN-ovog Programa za okoliš (UNEP), stopa globalnog krčenja šuma opada posljednjih nekoliko desetljeća.

Od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas neto gubitak šumskih površina smanjio se sa 7,8 milijuna hektara godišnje na 4,7 milijuna hektara godišnje. Stopa krčenja šuma realno je pala sa 16 na deset milijuna hektara godišnje, a planski se sade i nova stabla.

No unatoč svemu globalno šumsko područje u posljednja se tri desetljeća smanjilo za ogromnih 178 milijuna hektara, što je područje veličine Libije.

Nažalost, najnoviji podaci projekta Global Forest Watch pokazuju da je primarni gubitak šuma 2019. bio 2,8 posto veći nego godinu ranije. Ponove li se takve brojke, to će značiti da se stopa gubitka šuma opet ubrzava.

Stope rasta stanovništva vjerojatno će biti niže nego što se ranije predviđalo. Rad objavljen u časopisu The Lancet sugerira da bi broj novorođenih mogao početi opadati nakon sredine stoljeća, i to zbog pada stope plodnosti.

Nažalost, vremena je sve manje i te bi promjene mogle doći prekasno. No to nam barem ulijeva nadu da bi se trendovi mogli promijeniti, naročito kad bi čovječanstvo znalo što i kako to napraviti.

Temeljna transformacija civilizacije jedan je od načina kojima bi se mogao spriječiti kolaps, sugeriraju autori. Potrošnja planetarnih resursa dovodi čitavu ljudsku civilizaciju u životnu opasnost jer njome upravlja ekonomija. Takva civilizacija ne vodi dovoljno brige za cijeli ekosustav u kojem obitava.

'Morat ćemo redefinirati i stvoriti drugačiji model', predlažu autori. 'Model koji interes ekosustava stavlja iznad individualnih interesa.'

Drugim riječima, da bismo spriječili kolaps, moramo ili promijeniti civilizacijsku paradigmu ili se otisnuti u svemir i početi uništavati neki drugi planet. Što ćemo učiniti? Ako je ova studija točna, preostalo nam je još samo nekoliko desetljeća da donesemo konačnu odluku, piše Vice.

Izvor :  Tportal

 

KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij