hren
 

(NE)ODRŽIV RAZVOJ
Dan ekološkog duga je dan kada potrebe čovječanstva nadmašuju ono što Zemljini ekosustavi mogu obnoviti u jednoj godini.

Stanovnici i stanovnice Hrvatske u ekološki će dug ući 1. lipnja, dok su stanovnici i stanovnice Slovenije u njega već zakoračili 27. travnja. Svjetski dan ekološkog duga prošle je godine pao na 1. kolovoza, a još nije poznato kada će biti ove godine.

No kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije, čovječanstvo bi 10. svibnja 2019. iscrpilo sve prirodne resurse Zemlje, pokazalo je najnovije izvješće organizacije World Wide Fund for Nature (WWF) ''Dan ekološkog duga EU: Život iznad granica prirode“, nastalo u suradnji s Global Footprint Networkom.

Drugim riječima, to znači da bi stanovnicima i stanovnicama Europske unije ''umjesto jednog, bila neophodna 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe'', objašnjavaju iz WWF-a.


Dan ekološkog duga - brojne su posljedice prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa (WWF/GFN)

Dan ekološkog duga, podsjetimo, dan je do kojeg smo iskoristili sve prirodne resurse koje planet može regenerirati u jednoj godini. Ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti i to se prekoračenje naziva ekološkim dugom.

Posljedice prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa uzrokuju deforestaciju (krčenje šume), gubitak biološke raznolikosti, naglo opadanje ribljih stokova, nestašicu vode, eroziju tla, zagađenje zraka i povećane klimatske promjene. Sve to uzrokuje sve češće ekstremne vremenske pojave poput suša, poplava i divljih požara, koje dovode do brojnih konflikata i pogoršavaju globalne nejednakosti.

Izvješće WWF-a naglašava brojne razlike između ekološkog otiska država članica Europske unije i ostalih zemalja svijeta te također pokazuje da niti jedna država članica ne djeluje na ekološki održivoj razini.

Ljudi ovise o prirodi zbog svega što nam pruža: hranu, drvo, obradive površine i one za izgradnju, a u konačnici ona apsorbira ugljik. Međutim, i dalje se ponašamo prilično ignorantski prema prirodi i klimatskim promjenama.

Na stranici GFN-a možete izračunati koliko iznosi vaš ekološki otisak i kako ga promijeniti, odnosno što možete učiniti da taj dan dođe što kasnije u godini.


Glavni krivac za rastući ekološki otisak su emisije ugljičnog dioksida (GFN)

Ekološki otisak predstavlja zbir svih ekoloških usluga koje ljudi zahtijevaju od određenog prostora i podrazumijeva biološki obradive površine (ili biokapacitet) potrebne za usjeve, pašnjake, naseljena područja, ribolovna i šumska područja, a ovdje se također podrazumijeva površina šume koja je potrebna kako bi se apsorbirale emisije ugljičnog dioksida koje ocean nije apsorbirao.

Glavni krivac za rastući ekološki otisak u posljednjih 50 godina su emisije ugljičnog dioksida nastale uslijed uporabe fosilnih goriva, a njihov udio i dalje raste, upozoravaju ekolozi i zeleni aktivisti.

I biokapacitet i ekološki otisak izraženi su zajedničkom jedinicom koja se naziva globalni hektar (gha). Ekološki otisak nije ravnomjerno raspoređen i građani imućnijih zemalja ostavljaju neproporcionalan pritisak na prirodu jer upotrebljavaju Zemljine resurse više no što im je potrebno dok se s druge strane nalaze neke od najsiromašnijih zemalja svijeta koje jedva da imaju dovoljno za osnovne potrebe.

Stoga je i izuzetno važno istaknuti da se rješenje ne krije isključivo u pojedinačnim 'malim akcijama', već je u u borbi za ekonomsku i klimatsku pravdu potreban u najmanju ruku drugačiji kapitalizam, a svakako javno financiran i svima dostupan zdravi okoliš. Sve to nas dovodi do primjerice uvođenja realne klimatske cijene poreza na ugljik. Takva promišljanja ne nailaze na odobravanje velikih korporacija, ali nema drugog puta ako želimo opstanak.

Na tom putu važno je i upoznati se s pojmom ''odrast” (eng. Degrowth), koji je prije 20 godina usvojen na prvoj Degrowth konferenciji u Parizu, a označava "napore za razumijevanje brojnih dimenzija ekološke krize, promjenu konceptualnog okvira debate u oblasti socijalne i političke ekologije te politički pokret usmjeren na vraćanje ekološkog otiska čovječanstva u planetarno održive okvire".

Ili jednostavnije objašnjeno, radi se o odbacivanju iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i pozivu na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta.

''Europski Dan ekološkog duga je samo podsjetnik o količini našeg pretjeranog iskorištavanja prirodnih resursa koje dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtjeva hitne akcije. Europski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti Europe'', upozorila je Ester Asin, direktorica WWF-ovog ureda za europske politike.

WWF stoga poziva države članice da u središte svih svojih odluka stave UN-ove ciljeve održivog razvoja te potpišu Europski pakt za održivost (European Sustainability Pact) nakon europskih izbora, prihvaćajući time poduzimanje konkretnih akcija u vezi s prirodom i klimom, što je od izuzetne važnosti za sve nas, naglasila je Asin.

WWF-ovo izvješće je objavljeno na dan održavanja vrlo važnog Summita o budućnost Europe u rumunjskom gradu Sibiu i samo dva tjedna uoči europskih izbora, a ponavlja rezultate ovotjednog izvješća Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) te daje preporuke za hitne promjene nužne kako bi se europski Dan ekološkog duga odgodio.

Promjene uključuju potrebne akcije kojima bi, ističu iz WWF-a, Europa do 2030. omogućila prirodi oporavak i zaštitu, a do 2040. neutralizirala klimatske promjene. WWF je još u listopadu prošle godine objavio Poziv na akciju svim europskim čelnicima i izabranim predstavnicima Europskog pakta za održivost (European Sustainability Pact).

Pakt se sastoji od sveobuhvatnog skupa ciljeva i akcija koje je potrebno poduzeti u sljedećih pet godina kako bi se utjecalo na klimatske promjene, zaštitila priroda i potaknuo održivi razvoj.

Stoga WWF poziva i Europski parlament i Europsku komisiju, kao i Europsko vijeće da ''podrži navedene akcije nakon europskih izbora što će doprinijeti znatnom smanjenju europskog ekološkog otiska te omogućiti Europi da nastavi izvršavati međunarodne obaveze propisane Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Osim toga, time će se omogućiti Europi da zaštiti dugoročnu stabilnost, sigurnost i blagostanje''.

Izvor: vijesti.hrt.hr


KOMENTARI: