hren
 

Što slijedi nakon izglasavanja Direktive? Njeni kritičari strahuju od uvođenja upload filtera, a iz Googlea su ranije najavili mogućnost blokiranja brojnih popularnih videozapisa na YouTubeu, gašenje Googlea News u EU itd.

Članica Europskog parlamenta Julia Reda danas je tijekom rasprave o Direktivi o autorskim pravima upozorila da bi njeno izglasavanje bila katastrofa za slobodu interneta te da će zbog procesa koji je prethodio današnjem glasanju generacija mladih izgubiti vjeru u politiku. Za uvođenje direktive lobirale su organizacije koje će od nje financijski profitirati te je napomenula da nitko ne žele preuzeti odgovornost za ono što slijedi – a to su upload filteri.

No bez obzira na njena upozorenja, ali i na brojne prosvjede koji su održani diljem Europe te što je 5 milijuna ljudi potpisalo peticiju protiv kontroverznih Članaka 11. i 13., EU parlament danas je pokazao palac gore za, kako oni smatraju, zakonodavstvo koje će biti primjereno digitalnom dobu i koje će umjetnicima, kreatorima i izdavačima omogućiti pravilnu raspodjelu prihoda. Za Direktivu glasalo je 348 zastupnika, protiv nje 274 zastupnika, uz 36 suzdržanih, a iz Europske komisije više su puta poručili kako se korisnici Googlea, Facebooka, YouTubea i drugih platformi ne moraju bojati da će se nakon Direktive nešto radikalno promijeniti.

Tvrde da će sav sadržaj koji je danas dostupan, biti dostupan i dalje, samo što će kreatori, umjetnici i ostali ljudi koji su stvorili taj sadržaj sada biti pravednije plaćeni. No čini se da u praksi stvari neće biti tako jednostavne niti pozitivne za korisnike jer je s Direktivom sva odgovornost za sadržaj prebačena na platforme na kojima je taj sadržaj objavljen. Dakle, prema Članku 13., Google će biti odgovoran za sav sadržaj koji se objavi na YouTubeu, a iako smo mogli pročitati kako neki tvrde da to ne znači uvođenje upload filtera, čini se kako ne postoji drugačije rješenje s kojim bi se kontrolirao upload sadržaja.

Dakle, iako ćemo morati vidjeti kako će stvari izgledati u praksi, čini se kako kompanijama neće preostati ništa drugo nego zaista uvesti takve filtere za upload koji će zabraniti objavljivanje sadržaja s kojim bi se mogla kršiti autorska prava. Naravno, algoritam neće moći prepoznati razliku između stvarnih videozapisa i parodija i memea, što bi trebalo dovesti do cenzure. Također, iz Googlea su ranije upozorili kako za brojne popularne videozapise nisu u potpunosti uređena autorska prava pa postoji mogućnost blokiranja brojnih popularnih videa, spotova i drugog sadržaja na YouTubeu.

Pitanje je što će biti i s Google Newsom i sličnom servisima na kojima su nam dostupne najvažnije i najzanimljivije vijesti jer bi zbog Članka 11., koji se naziva porezom na linkove, a medijima bi trebao omogućiti veću zarada od dijeljenja njihovog sadržaja na Googleu, Facebooku i drugim stranicama, Google mogao ugasiti ovaj servis na području EU.

RIP internet

Rezolucija, čiji je izvjestitelj Axel Voss iz Europske pučke stranke stavljen pod policijsku zaštitu zbog prijetnji smrću, kako doznajemo iz te političke grupacije, prošla je intenzivne promjene otkako ju je Europska komisija predstavila u rujnu 2016. Europski parlament ju je prvi put odbacio u srpnju 2018. godine, a zatim ju je prihvatio s izmjenama u rujnu 2018. godine. Dogovor o konačnoj verziji teksta postignut je između Parlamenta i Vijeća u veljači, a Odbor za pravna pitanja je 26. veljače podržao kompromis o kojemu se glasovalo u utorak.

U konačnom tekstu direktive, prijenos djela u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije je zaštićen, čime se osigurava da će memovi i GIF-ovi, sadržaj koji se temelji na tuđim djelima, biti i dalje dostupni i djeljivi na internetskim platformama,  iako njegovi protivnici upozoravaju da će usprkos ovoj promjeni velikim platformama biti lakše blokirati sadržaj iz predostrožnosti nego riskirati moguće kazne. U tekstu se također navodi da će automatski biti izuzet prijenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao u slučaju Wikipedije.

Tekst sadrži i odredbe kojima bi se osiguralo poštivanje zakona o autorskim pravima bez nepravednog ometanja slobode izražavanja na internetu. „Prava izdavača informativnih publikacija trebaju se primjenjivati ne dovodeći u pitanje prava pojedinaca na reprodukciju, komunikaciju ili objavljivanje poveznica ili izvadaka iz informativnih publikacija za privatnu uporabu i u neprofitne, nekomercijalne svrhe“. Time bi dijeljenje poveznica s člancima, zajedno s vlastitim popratnim komentarima za njihov opis, trebalo ostati slobodno od ograničenja za zaštitu autorskih prava.

Nakon izglasavanja, sljedeći je korak prenošenje odluka iz Direktive u nacionalni sustav, pri čemu će države odabrati formu kroz koju će implementirati te odluke – kao zakone, podzakonske akte i slično. Dakle, proći će još neko vrijeme prije nego sadržaj iz Članaka 11. i 13. postane zakon i tek ćemo onda vidjeti kako će cijela stvar izgledati u praksi. Dok je dio umjetnika, novinara, skladatelja i drugih kreatora zadovoljan s ishodom glasanja u Europskom parlamentu, oni nezadovoljni na Twitteru objavljuju tvitove poput "RIP internet", a mi se samo možemo nadati da će praksa vezana uz zakone s kojima će se htjeti zaštititi nositelji autorskih prava neće zauvijek promijeniti internet i onemogućiti nam pristup platformama i sadržaju kakav imamo danas.

Donošenje Direktive komentirali su iz Googlea - smatraju da, iako je tekst Direktive poboljšan, upozoravaju na pravne nesigurnosti te smatraju da će naštetiti europskoj kreativnoj i digitalnoj ekonomiji. Napominju kako su važni detalji te će surađivati sa zakonodavcima, izdavačima, kreatorima i nositeljima autorskih prava, prilikom implementacije novih pravila od strane država članica EU.

Iz hrvatskog Društva za zaštitu novinarskih prava objavili su svoje mišljenje o Direktivi, a njihov komentar prenosimo u cijelosti:

Usvajanje Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU presudan je korak za autore i izdavače u medijskoj industriji u participiranju u prihodima koje njihov rad generira na internetu. Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) ističe da je za autore, novinare i fotoreportere, posebno bitno načelo prikladne i razmjerne naknade koja će osigurati da svaki autor ima koristi od Direktive, u skladu s načelima neotuđivosti intelektualnog vlasništva kao temeljnog ljudskog prava.

Usvajanje Direktive je očekivano jer sentiment svih relevantnih europskih institucija već duže vrijeme ide u smjeru zaštite autorskih prava i bolje regulative velikih internetskih platformi koje su se dosad zbog zlouporabe monopolističkog položaja naplaćale kazni u enormnim iznosima - komentira predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.

Napominje kako sad imamo 24 mjeseca za implementaciju Direktive u nacionalno zakonodavstvo, u čemu će, osim zadanih načela, države imati dosta slobode u detaljima koji nisu definirani. U Hrvatskoj će se, kako je najavila ministrica kulture, donositi novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, a DZNAP u tom procesu želi osigurati adekvatan položaj novinara i medija te postaviti dobre temelje za pregovore o pravičnim naknadama.

Očekujemo poziv u radnu skupinu koja će izrađivati novi zakon, tim više što imamo 10-godišnje iskustvo u kolektivnoj zaštiti novinarskih autorskih prava, prikupljanja naknada od prodaje autorskih sadržaja i njihove fer raspodjele između novinara i izdavača - kaže predsjednica DZNAP-a.

Izvor: zimo.dnevnik.hr


KOMENTARI: