NAJBOLJI OD NAJBOLJIH
U eri kada svi strepimo od novih cybernapada glavna tema pri izboru preglednika, antivirusa i operativnih sustava je - sigurnost. Evo kako se svi popularni web preglednici nose s novom erom digitalnog kriminala

Kada gledamo na ponudu browsera, izbor nam je zbilja ogroman. Oni kojima ćemo se u ovom vodiču baviti su najpopularniji, a želimo  otkriti koji od njih je i najsigurniji.

Uostalom, više manje svima je poznato da Googleov Chrome koristi preko pedeset posto korisnika. Ako nastojimo sve ovo sročiti u smislenu cjelinu, jednostavno ćemo se morati pozabaviti trojicom najpopularnijih: Chromeom (59.61 posto tržišnog udjela); Internet Explorerom (14.18 posto tržišnog udjela) i Firefoxom (12.85 posto tržišta), naglašava Makeuseof. 

Prije nego što krenemo s raspravom o tome koji je preglednik najotporniji na hakerske napade, bitno je objasniti kako funkcionira njihov osnovni mod zaštite - takozvani sandboxing. Ovo je značajka koju najviše koristi Googleov Chrome. Umjesto da preglednik funkcionira kao ekosustav koja sve kartice u pregledniku rješava putem jednog jedinstvenog procesa, Chrome svakoj kartici odnosno tabu daje zasebni proces što znači da u slučaju havarije koju uzroči rušenje plugina ili aktivacije zlobne skripte korisnik samo mora zatvoriti kraticu i problema više nema.

U teoriji.

Veliku većina malwarea (pod čime mislimo i na omraženi ransomware) možda možete 'zatvoriti' u jednom tabu, no čim nešto downloadate - ranjivi ste. Vi doslovno dopuštate stranici da vrši promijene na vašem računalu, (sve od skidanja PDF-ova do pokretanje zlobnog koda u pozadini).

Google Chrome

Chrome je najpopularniji preglednik na svijetu s razlogom. Riječ je o softveru iz Googlea koji sigurnost shvaća vrlo ozbiljno, a rezultati su vrlo vidljivi. Problem s Chromeom je što dolazi iz Googlea - kompanije koja zarađuje prodajom vaših podataka marketinškim kompanijama. Dobra strana je što je Chrome fantastično stabilan i siguran preglednik. Pored korištenja gore navedenog 'pješčanika', Googleova aplikacija ažurira se jako često te drži korak sa svjetskim sigurnosnim trendovima. Što je najbolje, svo to ažuriranje odvija u pozadini te pritom ne remeti surfanje. 

Druga stvar na koju ste vjerojatno naišli kada ste slučajno ili namjerno otišli na stranicu sumnjivog sadržaja je podsjetnik da nešto s njom nije u redu. Taj podsjetnik je Google Safe Browsing, odnosno sigurno surfanje. Ova značajka obavještava korisnika da nešto na stranici koju posjećuje podsjeća na pokušaj malwarea ili phishinga. Ista stvar vrijedi za Google pretragu: kada ispisuje rezultate i one opasne označava sličnim podsjetnikom.

Ova značajka će vas također objavjestiti svaki put kada stranica od vašeg računala traži 'nešto čudno'. Ovo uključuje paljenje web kamere i/ili mikrofona te otkrivanja lokacije.

 

 


Google Chrome

 

U nedavnom dvodnevnom hakerskom natjecanju pod imenom Pwn2Own, hakerski kolektivi pokušali su eksploatirati i time razotkriti ranjovosti popularnih preglednika. U 2016. i 2017. Chrome je bio najveći pobjednik - nitko ga u zadanom roku nije uspio provaliti. Ovo nipošto ne znači da nitko ikad nikad neće uspjeti nadjačati Chrome, već da možemo spavati mirno znajući da je preglednik iz Googlea prilično siguran.

Ovome valja dodati Google Vunerability Reward Program. Google je, naime, spreman novčano kompenzirati svakog tko razotkrije ranjivost te im ju potom prijavi (umjesto da ih iskoristi za napad).

Što onda ne valja?

Google Chrome koristi toliko puno ljudi da ga je ponekad nemoguće u cijelosti zaštititi. Naime, uvijek postoje pojedinci koji iz protesta ili čiste lijenosti neće ažurirati preglednik. Također, makar postojale zakrpe za sve, činjenica je da popularnost preglednika privlači još potencijalnih hakera.


Internet Explorer

 

 

Mnogi mu se ismijavaju, još veći broj ljudi ga izbjegava, no iskreno - još i dan danas se čini kao da ih nije dovoljno. Internet Explorer u 2017. zauzima preko 14 posto tržišta što je opća katastrofa.

Ili?

U slučaju da ne pratite vijesti, Microsoft je već davno napustio Internet Explorer i umjesto njega nam već dvije godine nastoji ponuditi Edge. Internet Explorer kao takav ima određenu dozu sigurnosti u vidu Microsoftove verzije sandboxinga i privatnog surfanja. 

Treba li vam motivacija za nadogradnju?

Internet Explorer je u 2016. zabilježio čak 129 novih ranjivosti, što znači da će se broj s vremenom povećavati. Najveća zabrinutost leži u tome da će ih s vremenom biti toliko mnogo da će ih sve manje ljudi prijavljivati. Tim rečeno, ako ne koristite internet Explorer 11, molimo vas da nadogradnju odradite čim je prije moguće.

Mozilla Firefox

Zašto bi itko pored Chromea koristio Firefox? Ako pitate odane fanove ovog nekad popularnog preglednika, kratki odgovor leži u samoj prirodi kompanije. Umjesto da vašu povijest surfanja predaje reklamnim kompanijama, Mozilla vam pomaže sačuvati ju. Proizvođači Firefoxa poznati su kao veliki zagovornici privatnosti korisnika, što provode i u sam preglednik. Konkretno, njihova verzija privatnog surfanja je (u pozitivnom smislu) neusporediva s onom iz Chromea.

 

 

 

 

Privatno surfanje kod Firefoxa zbilja zaustavlja stranice koje se žele domoći vaših privatnih podataka. Dok drugi preglednici pamte detalje kontakata i korištenje lozinki pomoću kolačića, Firefox sve briše istog trena kada zatvorite web stranicu. Facebookovi pluginovi za dijeljenje stranica koji su prisutni skoro svugdje stvaraju tajne profile svih posjetitelja - čak iako oni nemaju profil na Facebooku. Firefox njih blokira brisanjem 'trackera' odnosno pratitelja koji se nalaze skriveni u potpuno legitimnim web stranicama.

I da, Firefox je doslovno jedini preglednik koji sve ovo radi automatski. 

U čemu je onda problem?

Firefox, za početak, ima drukčiju pristup gore spomenutom sandboxingu. Štoviše, on ga do lipnja 2017. uopće nije imao. Njihov odgovor na sve rastuće pitanje sigurnog surfanja je Project Electrolysis koji radi nešto drukčije od sandboxinga iz Googlea. Dok Chrome za svaku karticu otvara zasebni proces, Firefox uspostavlja ograničenje od četiri procesa. Ovo ne znači da nećete moći otvoriti petu karticu, već da će se svo naknadno opterećenje proslijediti na već postojeća četiri procesa.

 

 

Logika iza ovakvog rješenja je zapravo brzina pregledavanja weba. Svaki tab u Chromeu otvorit će zasebni proces i s vremenom dramatično usporiti vaše računalo. Firefox cijeli cirkus svodi na četiri procesa i time s vremenom ubrzava rad vašeg preglednika.

Još jedna stvar u kojoj je Firefox bolji od Chromea su nadogradnje. Dok Chrome izdaje nadogradnju svakih 15 dana, Firefox to radi svakih 28., no trik je u tome što Mozilla u međuvremenu izdaje hrpu manjih nadogradnji te na taj način dolazi na kraj sa svim novim propustima i opasnostima.


Sigurnosni rizici

 

Firefox je osjetljiv na napade kao i svi drugi preglednici. Prošle godine kompanija je registrirala čak 133 sigurnosna propusta. Njihovo reagiranje na nove opasnosti je blago rečeno nepostojeće ako ih usporedimo s drugim kompanijama. Sramoćenje je išlo do te razine da se hakerima na Pwn2Ownu 2016. nije dalo hakirati preglednik. Brian Gorenc, menadžer iz Hewlett Packarda rekao je 'Željeli smo se usredotočiti na preglednike koji su prošle godine nadogradili' sigurnost.

 

U 2017. preglednik se, na sreću, probudio te uveo niz sigurnosnih mjera nakon kojih je preživio nekoliko cyber napada. Iako se ne radi o najsigurnijem pregledniku na svijetu, Mozilla Firefox se zbilja trudi i polako hvata korak.

Što onda izabrati?

Chrome je preglednik koji, iako sakuplja vaše podatke i prodaje ih reklamnim kompanijama, nudi niz vrlo korisnih sigurnosnih značajki. Ako se bojite za svoje osobne informacije, predlažemo da izaberete Firefox. Mozillin preglednik možda je malo ranjiviji od onoga iz Googlea, no ako tražite osiguranje privatnih informacija, definitivno ne možete pogriješiti. Internet Explorer je, iako popularan, jedini preglednik kojeg vam zbilja ne možemo preporučiti. Riječ je o relikviji starih vremena koju je napustio i njezin tvorac.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: