hren
Sve nas, sve živo i neživo, vidljivo i nevidljivo, golemo i sićušno, promatraju, proučavaju i analiziraju znanstvenici posvećeni nekoj od prirodnih, društvenih ili humanističkih znanosti. Svaka od tih znanosti ima svoje viđenje, svoje pretpostavke i zakone, svoja tumačenja pojava koje nas okružuju, kako onih koje nastaju djelovanjem prirodnih sila ili ljudskog djelovanja, tako i onih koje sami izazivamo ili se u nama događaju.

Teško je pronaći, pa čak i zamisliti prirodnu ili društvenu pojavu o kojoj neka od znanosti već nije donijela svoj "pravorijek" ili to barem pokušava učiniti, uvjerena da je "matična luka" te pojave upravo njezino polje rada.

Aktivno građanstvo jedna je od takvih pojava o kojoj govore sociolozi, filozofi, psiholozi, socijalni radnici, ekonomisti i niz drugih struka, svaka od njih sa svog specifičnog stajališta, rječnikom svoje struke i alatima svoje metodologije. Različite struke pritom naglašavaju različite aspekte, pa dok se jedni bave tumačenjem "aktivnog" kao suprotnog "pasivnom", drugi raspravljaju o građanstvu i ljudima koji se mogu ili smiju smatrati građanima.

Kada želimo na jednostavan i razumljiv način definirati aktivno građanstvo, nema mnogo smisla raspravljati o tome jesu li građani samo "stanovnici grada ili neke urbane sredine" ili "svi državljani neke zemlje". Za naše je potrebe razumno rješenje poistovjetiti naziv "građanin" s nazivom "državljanin" ili "stanovnik", kojim se označava svaka osoba koja svoj zakonit status stječe pripadanjem određenoj zemlji. Po tako širokoj definiciji svi smo mi građani ove zemlje i mjesta u kojem živimo.

Definicije aktivnog građanina i aktivnog građanstva razlikuju se od struke do struke. Gledano sa stajališta laičke javnosti, dakle mnoštva ljudi koji se ne bave ni filozofijom, ni sociologijom, ni politologijom, ni bilo kojom od struka koje "aktivno građanstvo" smatraju svojim područjem, trebalo bi aktivno građanstvo definirati upravo za tu laičku javnost, kako bi se njezini pripadnici mogli u tome prepoznati i za sebe pronaći dio aktivnosti koja će ih osposobiti kao "aktivne građane".

Definicija aktivnog građanina

Aktivnim građaninom u većini se definicija smatra ona osoba koja igra neku aktivnu ulogu u zajednici u kojoj živi ili koja aktivno sudjeluje u političkom životu svoje zemlje. Ovakva nam definicija zvuči dosta jednostavno i prihvatljivo dok se ne upitamo što ona zapravo znači. Ako kažemo da je netko aktivan građanin jer "igra neku ulogu u zajednici u kojoj živi", onda su aktivni građani i estradne zvijezde, poznati nogometaši, tajkuni i ljudi koje zbog pljačke ili kriminala traži policija.

Oni svi, doduše, jesu itekako aktivni, ali ih ipak ne bismo trebali proglasiti aktivnim građanima. Jesu li ljudi koji sudjeluju u političkom životu aktivni građani ili samo aktivno rade u korist svoje stranke, ili čak samo za sebe i svoju dobrobit poput tisuća drugih ljudi koji se ne bave politikom? Zasigurno su u određenoj mjeri aktivni i svi ljudi koji skrbe za svoju obitelj, obavljaju svoje redovne radne zadaće, plaćaju poreze i nastoje proći kroz život uz što više radosti i što manje boli. Mnogi su od njih čak izuzetno aktivni i usmjereni na postizanje svojih ciljeva, ali jesu li oni samim time i aktivni građani?

Očito je da nam ova općeprihvaćena definicija ne kaže dovoljno jasno što to zapravo znači biti aktivan građanin. Naime, ljudi na putu do ostvarenja svojih ciljeva, a tome je, u načelu, usmjerena sva ljudska aktivnost, moraju najprije uočiti svoj cilj koji u njih pobuđuje određene osjećaje i potiče određena promišljanja, nakon čega tek slijedi djelovanje ili aktivnost koja će dovesti do cilja.

Sve se to događa u procesu ostvarivanja ciljeva svih ljudi, bili oni uzorni građani, političari, sitni lopovi ili mafijaši. Pritom, dakako, među ljudima postoje brojne individualne razlike u kvaliteti promišljanja načina ostvarivanja ciljeva, u vrsti i intenzitetu osjećaja koje ti ciljevi pobuđuju, ali ponajviše u samom djelovanju, jer će mnogi vrlo lako odustati i od vrlo primamljivih ciljeva, a drugi će se "zubima i noktima" boriti da postignu ono što žele. Očito je, radi se o razlikama u motivaciji, ali ponajviše o razlikama u odabranim ciljevima.

Ciljevi aktivnog građanstva

Uz ciljeve koje u manjoj ili većoj mjeri dijeli s ostalim ljudima, aktivni građanin ima i ciljeve koji se ne odnose samo na njegovu dobrobit ili dobrobit njegovih bližnjih, koji nisu namijenjeni samo njegovom stjecanju ugleda, materijalnih dobara ili uživanju u životu, već se odnose i na zajednicu u kojoj živi i ljude koje uopće ne poznaje i vjerojatno ih nikada i neće sresti.

Aktivnog građanina ne zanimaju samo politička pitanja zemlje u kojoj živi ni samo odluke vlasti o kojima ovisi i njegov život. Ne zanimaju ga ni samo prava drugih ljudi, već i mnogi drugi aspekti zajednice i okoliša u kojem živi, što npr. uključuje i prava životinja i zaštitu okoliša. Aktvini građanin živi u svojoj sredini kao dio cjeline koja uključuje ne samo kuću, ulicu ili grad u kojem živi već, u najmanju ruku, i zemlju u kojoj se taj grad nalazi.

Aktivnost građanina očituje se u praćenju svega što se oko njega događa, u aktivnom stvaranju onoga što će povećati kvalitetu življenja zajednice i čemu je vrijedno posvetiti dio svog vremena, u što ima smisla uložiti svoje znanje i sposobnosti, neovisno o tome hoće li taj trud biti priznat i cijenjen ili samozatajno posvećen općem dobru.

Otkuda ta razlika između građana koji žive svoj život ne obazirući se mnogo na druge ili zajednicu u kojoj žive i ovih drugih koje nazivamo aktivnim građanima?

Zasigurno su razlike u motivaciji i odabiru ciljeva većim dijelom posljedica razlika u vrijednosnim sustavima pojedinaca. Osobe čiji vrijednosni sustav uključuje i dobrobit drugih ljudi, boljitak zajednice i zaštitu slabijih, prije će se aktivno angažirati od osoba čiji je vrijednosni sustav bitno drugačiji.

U vrijednosnom sustavu aktivnih građana ugrađen je osim toga i osjećaj odgovornosti i obveze prema zajednici u kojoj žive, pa tako mnogi od tih ljudi smatraju da su dužni dio svog vremena, novca ili znanja posvetiti drugima ili ciljevima izvan njih samih.

Bilo bi, međutim, prepojednostavljeno tvrditi da postoji samo jedan vrijednosni sustav koji ljude potiče da se aktivno angažiraju u životu svog mjesta ili svoje zemlje. Različiti vrijednosni sustavi, kao i različiti interesi, mogu u istim smjeru djelovati na motivaciju ljudi, pa tako i aktivni građani ne dijele jedan jedini sustav vrijednosti.

Motivacija aktivnih građana

Iako je, vjerojatno, većina aktivnih građana motivirana na sudjelovanje u zajednici u kojoj žive nekim vrijednostima, pa i altruističnim motivima ili već spomenutim osjećajem dužnosti, postoje, dakako, i ljudi koji svojim radom za dobrobit zajednice ili društva samo žele povećati svoj ugled ili izazvati pažnju drugih ljudi.

Ali nepoznanice u motivaciji aktivnih građana ne bi nas trebale ništa više smetati od nepoznanica u npr. motivaciji znanstvenika čija nam otkrića pomažu da bolje i dulje živimo, a koji često svoj znanstveni rad smatraju samo intelektualnom igrom ili zadovoljavanjem vlastite znatiželje.

Međutim, mnogo važniji razlog zbog kojeg nas individualni motivi ne trebaju zaokupljati, leži u činjenici da djelovanje aktivnih građana postaje zaista učinkovito tek kad postaju dio aktivnog građanstva.

Aktivno građanstvo nije, dakako, samo skup aktivnih građana ni zbroj njihovih motiva i interesa. Aktivno građanstvo čine građani koji se udružuju zbog ostvarivanja određenih zajedničkih ciljeva ili zajedničkih zamisli, planova ili vizija.

Takvo udruživanje može biti i formalizirano kad npr. građani osnivaju različite udruge (npr. za zaštitu ljudskih prava ili okoliša, različite grupe samopomoći), ali i sasvim neformalno, kad se građani ad hoc, po potrebi i na poticaj nekog pojedinca ili grupe udružuju oko neke akcije. U takvom zajedničkom djelovanju najčešće se poništavaju neki od sebičnih motiva pa se sinergičnim djelovanjem uvećava učinak svakog pojedinca koji u tome sudjeluje.

Udruživanje aktivnih građana

Aktivno građanstvo nije, dakako, homogena populacija ljudi s istim motivima, interesima, ciljevima i vrijednostima. U aktivno građanstvo ubrajaju se i ljudi čiji je interes usko usmjeren npr. samo na zaštitu prava određene manjine, kao i oni koji smatraju da je aktivno sudjelovanje u društvu obveza svakog građanina neke zemlje.

Većina bi ljudi, međutim, trebala biti potaknuta na uključivanje u aktivno građanstvo jer država i njezine institucije ne mogu rješavati sve probleme lokalnih zajednica, a ne mogu ih ni poznavati kao što to mogu ljudi "na terenu".

Ljudi koji žive u nekom gradu ili mjestu najbolje su upućeni u potrebe svoje zajednice (npr. socijalne, kulturne), u probleme nekih skupina koje u njoj žive (npr. mladih, starijih osoba, osoba s invaliditetom), pa su stoga i pozvani da se uključe u njihovo rješavanje ili ih sami i pokušavaju riješiti.

U našoj zemlji već ima mnogo lokalnih zajednica u kojima se npr. gimnazijski profesori kao aktivni građani trude osmisliti i obogatiti različite aspekte života mladih, kao i onih u kojima su građani skloni samo nabrajati svoje teškoće i probleme, očekujući da ih netko drugi riješi umjesto njih.

Budna i zainteresirana javnost

Aktivno građanstvo trebalo bi, zapravo, činiti budnu i zainteresiranu javnost koja prati što se događa u politici, gospodarstvu, zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi i svim drugim područjima državne djelatnosti.

Svjesna svoje snage, takva bi se javnost trebala oglasiti svaki put kada oni kojima su birači dali svoj glas, ne rade kako treba ili za opću dobrobit. Takvo zalaganje zahtijeva od članova aktivnog građanstva i neke osobine ličnosti poput odvažnosti, dosljednosti i ustrajnosti, ali to su ionako svojstva aktivnih građana.

Aktivno građanstvo trebalo bi na različite načine i u svim okruženjima, od obitelji pa nadalje, poticati određene vrijednosti koje cijene i njeguju civilizirani i humani ljudi.

Takve bi vrijednosti trebalo poticati ne zato što će nam one, kao što se to često čuje, olakšati ulazak u Europu, nego zato što će nam one omogućiti da dovedemo u red svoju zemlju i da u njoj živimo svi zajedno bolje i kvalitetnije.

Tebe trebam!

Izvor: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva http://zaklada.civilnodrustvo.hr, www.Dugirat.com


KOMENTARI:

Stari Komentari (6)

  • krasno..., (Gost)

    ali, gospođo Krizmanić,članak vam je poput trakavice...
    možda bi uz manje riječi postigli više, tj. da netko to i pročita, a ne da samo pogleda :?

    oko 14 godina prije
  • (Gost)

    slažem se

    oko 14 godina prije
  • Lipo (SotokucoBrce)

    Svaka cast!. Nekidan san procita nesto ka:

    Uzgajajte slucajnu ljubaznost i besmislena dobra djela.

    oko 14 godina prije
  • Knjigofil (Gost)

    Članak vrijedi čitanja! I puno više... Oni koji stalno \"nemaju vremena\", ni za sebe, a ni za druge, neka čitaju 24sata i slične tiskovine. Tamo će zasigurno naći ovakve \"trakavice\"..

    oko 14 godina prije
  • SPARTAK (Gost)

    Štovana gospođo Krizmanić poštujem Vaše pravo na osobne stavove, ali se nemogu složiti s Vama. Vi zastupate VRIJEDNOSTI CIVILNOG DRUŠTVA ( što lijepo zvući i izgleda primamljivo ) koje su proizvod SVJETSKIH CENTARA MOĆI tj. nova IDEOLOGIJA LIBERALIZMA pod imenom G L O B A L I Z A M. Taj i takav liberalizam proizveo je TRI OPAKE IDEOLOGIJE ( KOMUNIZAM - FAŠIZAM - NACIZAM ). Ja se iz dubine srca nadam da su Vaši stavovi koje osobno zastupate plemeniti i dobronamjerni. Draga Mirjana, povijesna zbilja za NAŠ H R V A T S K I NAROD bila je malo reći surova, kad bi određeni pojedinci ili grupacije prihvaćali ponekad u dobrim namjerama SVE što je dolazilo iz TOG NAPREDNOG SVIJETA. Uzimajući sebi za pravo da oni budu PROSVJETITELJI zaostalog, konzervativnog, patrijahalnog i primitivnog HRVATSKOG NARODA..
    Taj i takav GLOBALIZAM ne donosi NIŠTA DOBRA NAŠEM HRVATSKOM NARODU.
    --- STVARA VIRTUALNU SLOBODU POJEDINCA, A OGRANIČAVA TJ. ONEMOGUĆAVA KOLEKTIVNE SLOBODE
    --- NEGIRA I OGRANIČAVA PRAVO NA NACIONALNE DRŽAVE ( navodno one nisu potrebne, jer smo MI svi građani).
    --- IZRUGIVA SE VJERSKIM OSJEČAJIMA POJEDINCA I NARODA ( naročito KATOLIČKOJ CRKVI, jer je to NADNACIONALNA vjerska organizacija svih dobrih ljudi bilo koje nacionalnosti i rase)

    GLOBALISTIMA je cilj uništiti sustave vrijednosti koji funkcijoniraju u određenim društvima. Čovjek bez sustava vrijednosti i vjere je pogodna osoba za MANIPULACIJE, jer on vjeruje da stvara nešto DOBRO I NOVO I daje koristan za čitavu ZAJEDNICU u kojoj živi. A stvarnost je takva da preko takvih osoba i grupacija želi se PREUZETI sva dobra jednog naroda ( vode, zemljišta, financije i sva ostala materijalna dobra).
    Jer to VIŠE nije bitno, imamo GRAÐANSKO DUŠTVO.
    Što je važno da nepoznati VLASNICI iz svijeta gospodare sa 90% banaka.
    Draga Mirjana i VI koji nesvjesno zastupate njihove ideje, kao i MI konzervativni i zao stali za njih smo samo ROBA na kojoj gledaju zaraditi.
    NEVJERUJ DANAJCIMA I KAD TI DAROVE DONOSE.

    oko 14 godina prije
  • HMMM (ReDiC00L)

    [QUOTE] Čovjek bez sustava vrijednosti i vjere je pogodna osoba za MANIPULACIJE, jer on vjeruje da stvara nešto DOBRO I NOVO I daje koristan za čitavu ZAJEDNICU u kojoj živi [/QUOTE]

    Nismo li svakodnevno svjedoci kako se manipulira vjernicima? Na ovaj ili onaj nacin! Sveti ratovi - teroristicke akcije! A ima toga na svakom koraku samo nije tako televizicno i bombasticno. Vjera?! Ako nije u normalnim granicama moze bit pogibeljnija nego je ovi globalni pokret.

    oko 14 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij