hren
 

Sajmovi, cirkusi i putujuća kazališta uveseljavali su sve dobne skupine od pamtivijeka. Danas su takvi  oblici zabave okupljeni pod jednom kapom, a nazivaju se zabavni ili tematski parkovi. Od Svjetske izložbe u Beču 1873., u čijem je sklopu izrastao zabavni park Prater, preko Disneylanda s prihodima od 15 milijardi dolara na godinu pa do koncepta parka zabave, tematski parkovi postali su jednako turističke atrakcije kao i kulturološki spomenici svojih epoha. Hrvatska je u tome uvelike zaostajala. No kako se polako ustalila na ljestvici najboljih svjetskih turističkih destinacija, postalo je jasno da se ni tematski parkovi ne mogu zaobići. Tako su se među greenfield projektima, koji bi prema Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. trebali dodatno obogatiti hrvatsku turističku ponudu, našli i tematski parkovi. ’Nositelji projekata tematskih parkova jedinice su lokalne i regionalne samouprave s turističkim zajednicama i razvojnim agencijama koje tu postoje. Njihova je zadaća pripremiti projekte za apliciranje za raspoloživa sredstva EU’, poručuju iz Ministarstva turizma. Zanimljivih ideja ima mnogo, stvari se polako pokreću, ali za realizaciju najambicioznijih projekata trebat će pričekati još neko vrijeme.

Divlji zapad pokraj Zrmanje Lokacije za tematske parkove na obali jednako su popularne kao i one u kontinentalnoj Hrvatskoj. Svaki tematski park treba imati svoju priču, inspiriranu na ovaj ili onaj način lokacijom čija su glavna obilježja uklopljena u njegov program. Neki od zamišljenih projekata inspirirani su svijetom filma.
Tako se u nacionalnom dokumentu spomenutom na početku teksta planira gradnja tematskog parka 101 dalmatiner u Dugopolju, a s obzirom na to da je Hrvatska bila lokacija na kojoj je od 1962. do 1968. snimljeno čak 11 filmova o indijanskom poglavici Winnetouu, u zadarskom zaleđu trebao bi se  graditi Winnetouland – tematski park posvećen likovima i tematici iz istoimenog romana Karla Maya. Gradnja Winnetoulanda u kanjonu Zrmanje u općini Jasenice vrijedna je deset milijuna eura, a park bi trebao raditi šest mjeseci na godinu i zapošljavati oko 70 radnika.  Na 30 hektara na kojima se film snimao predviđaju se gradić iz Divljeg zapada, šerifov ured i saloon, indijansko selo, utvrda i razne životinje, a budući da tematskih parkova s Indijancima i kaubojima u Europi baš i nema te da klub obožavatelja Winnetoua ima nekoliko milijuna članova, u općini računaju na brojne posjetitelje.
Gradnja Winnetoulanda najavljena je još prije desetak godina, a gotovo isto toliko vremena trebalo je proći da se raspiše prvi natječaj. Ulagači iz Bavarske prvi su uložili milijun eura, sada se očekuju ostale investicije, a park bi trebao biti otvoren 2018.

Putovima ‘Prosjaka i sinova’ Još su zanimljiviji zamišljeni projekti inspirirani autohtonim hrvatskim kulturnim proizvodima. U Zabiokovlju planira se tematski park na temu antologijskog djela hrvatske književnosti i domaćega televizijskog programa ’Prosjaci i sinovi’. Neizostavni profesor Baltazar trebao bi dobiti svoj tematski park negdje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a u Slavonskom Brodu trebao bi osvanuti tematski park posvećen djelima najveće hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić. U Turističkoj zajednici Slavonskog Broda vjeruju da bi tematski park mogao promijeniti sliku u javnosti toga grada na Savi. Na razradi toga ambicioznoga projekta surađivali su pet mjeseci sa studentima zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.
Zabavni park koncipiran na maštarijama Brlić Mažuranić zamišljen je tako da obuhvaća gastronomske i sportsko-rekreacijske sadržaje za obitelji s djecom u kojima bi svi mogli sudjelovati te je podijeljen u nekoliko cjelina. Tematski Park Mažuranić već je ugrađen u Master plan razvoja turizma do 2020., a s obzirom na to da je riječ o znatnoj investiciji za njegovu gradnju, bit će potrebno duboku posegnuti u kasicu sa sredstvima iz fondova EU.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bi pak prema Strategiji trebao nastati park s temom djela Mate Lovraka ’Vlak u snijegu’, u Šibeniku onaj s temom Fausta Vrančića, a u Sinju park s tematikom čega drugoga nego – Sinjske alke. Muzej je otvoren prošle godine, a nastavak gradnje tematskog parka trebao bi ubrzo slijediti. Treba spomenuti da Sinj, nažalost, zasad ima neugodnih iskustva s tematskim parkovima. Za Family air park Sinj, u koji se najavljivalo ulaganje više od 100 milijuna eura i zapošljavanje dvije tisuće dobro plaćenih radnika, ispostavilo se da je riječ o školskom primjeru simbioze nesposobnosti predstavnika lokalne vlasti i njemačkih prevaranata zbog kojeg su na kraju ispaštali porezni obveznici.

Zabavno i edukativno Najvažniji je turistički projekt Grada Pazina, na čijoj se pripremi intenzivno radilo posljednjih godinu dana, Inspirit Fantasy Park. Park se planira graditi na površini bivšega vojnog poligona Lindar u blizini Pazina, uza zabavnu trebao bi imati znanstvenu i edukativnu dimenziju, a želja je da odigra i ulogu središnje turističke atrakcije kontinentalne Istre.
Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 288 milijuna kuna, a gradnja je planirana za početak 2017. Ipak, zasad najveći i jedan od rijetkih tematskih parkova koji u trenutku pisanja ovog teksta uistinu radi jest istarski Dinopark u Funtani, posvećen dinosaurima, ali on datira iz vremena prije donošenja Strategije razvoja hrvatskog turizma 2020.
U Istri se nalazi i tematski park Histria Aromatica vrijedan tri milijuna kuna, koji je otvoren za javnost 2014. Prostire se na 250 četvornih metara u općini Bale, a tema mu je autohtono ljekovito, aromatično i začinsko mediteransko bilje. No unatoč svim idejama za tematske parkove, u Hrvatskoj su i dalje daleko najpopularniji adrenalinski parkovi u prirodi ili takozvani akvaparkovi. I u njima prednjači Istra.
Istralandia investicija je porečkog poduzetnika Branka Kovačića vrijedna 10 milijuna kuna, prostire se na više od 500 četvornih metara vodene površine, a posjeduje i najveći bazen s umjetnim valovima na Sredozemlju (površine 2500 četvornih metara) te najviši tobogan, s tornjem od 27 metara, opuštajuće hidromasažne bazene, vodeni dvorac za najmlađe…

Vodena radost U obližnjoj Primorsko-goranskoj županiji, u Malom Lošinju, na površini od 6300 četvornih metara, i to s više od 2400 četvornih metara površina s morskom vodom, lani je otvoren i prvi takav kompleks na jednom hrvatskom otoku, akvapark Čikat. Riječ je o investiciji Jadranka hotela vrijednoj devet milijuna eura.
Osim par vodenih parkova u Makarskoj i Dubrovniku, Dalmacija je do sada bila inferiorna ostalim regijama u toj utrci. No to će se uskoro promijeniti. Mirnovec, najveća domaća tvrtka koja se bavi proizvodnjom pirotehnike, ovog je proljeća počela graditi zabavni park u Biogradu.

Izvor : Lider


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost_139)

    Dalmacija je još jako zaostala u ovome.....

    oko 2 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara