hren

Izložbom "Umjetnik – crta – posvećenje" u Muzeju grada Kaštela u polivalentnoj dvorani kaštela Vitturi   predstavit će se dio fundusa zbirke od oko 6000 crteža, studija i skica Gabriela Jurkića iz Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno. Izložba će se otvoriti u četvrtak, 4. ožujka u 12 sati.

Crteži svjedoče o predanoj ljubavi i radu, posvećenju, o neiscrpnoj želji da se uhvati jedan trenutak, trenutak postojanja. Oni su predlošci, osnova za sva njegova umjetnička djela. Prikazuju tijek od početne idejne iskre i umjetnikove igre sve do konačne realizacije djela. Ovako veliki broj skica i zabilješki svjedoči o svakodnevnoj vježbi i nastojanju da se materija usvoji. Crtački opus Gabriela Jurkića temeljna je podloga njegova slikarstva a ujedno je znatno slobodniji i ekspresivniji segment njegova stvaralačkoga opusa…  Osobne slikareve zabilješke uvode promatrača ne samo u proces nastanka umjetničkog djela nego i u njegov radni kredo i njegovu osobnost. Pojedini crteži mogu se percipirati kao samostalna cjelina i neprocjenljivi su. Skice umrljane  bojom, presavijene ljudskom rukom i nagrizene vremenom ponekad su ekspresivnije i toplije od pojedinog završnog djela. One su „korijen“. (iz predgovora Željke Markov )

Gabriel je Jurkić rođen 1886. godine u Livnu, gdje je završio pučku i trgovačku školu. U Sarajevu od 1902. do 1905. polazi građevinski odjel Srednje tehničke škole koju napušta, s nakanom da se posveti slikarstvu. Od 1906. godine đak je slikarske škole B. Čikoša Sesije i M. C. Crnčića, a već 1907. s „Napretkovom“ potporom, upisuje Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.
Akademiju likovnih umjetnosti u Beču upisuje 1908. godine, gdje je primljen u 4. godište slikarskoga odjela. U specijalnoj školi K. Pochwalskoga, od 1909. do 1911. na ALU u Beču, posvetio se „studiju umjetnosti bosanske historije“.  Njegova slika „Bukova šuma“ izložena je na proljetnoj izložbi bečke secesije 1911. Te godine stalno se nastanio u Sarajevu i već u jesen je priredio veliku samostalnu izložbu u Sarajevu i u Zagrebu.  U Salonu Urlich izložio je 1922. godine ciklus  ciklus „Zima“.  Drugi svoj opsežan ciklus, ciklus „Večeri“ na kojem je dugo radio, predstavio je u Ulrichovu salonu  1934. godine.  Poslije  te  izložbe Jurkić se  povlači iz javnosti i živi samozatajno, radeći na svojoj omiljenoj temi „bosanskog pejzaža četiriju godišnjih doba“.
Sa suprugom Štefom 1956. Godine,  preselio se u Franjevački samostan Gorica u Livnu, gdje su proveli posljednje godine života. Zbog slabog vida prestao je slikati oko 1966. godine.

Nagrađen je Zlatnom plaketom Udruženja likovnih umjetnika BiH 1970., kao jedan od petorice doajena bosanskohercegovačkih umjetnika.
Njegova slika „Visoravan u cvatu“ iz 1914. uvrštena je u stalni postav Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine (Umjetnost BiH od kraja XIX. stoljeća do 1941.), a  1973. izložena je na izložbi „Počeci jugoslovenskog modernoga slikarstva 1900. – 1920. “ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu. Grgo Gamulin u svojoj knjizi Hrvatsko slikarstvo na prijelazu  iz XIX. u XX. stoljeće uvrštava Jurkića među značajnije predstavnike plenerizma i simbolizma u hrvatskome slikarstvu.
Gabriel je umro 1974. godine u Franjevačkom samostanu Gorica u Livnu.


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij