hren
 
Zbog iznimne posjećenosti, izložba "Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja" u zagrebačkim Klovićevim dvorima uvečer se zatvara sat kasnije nego što je to uobičajeno. Sve podsjeća na izložbeni boom osamdesetih godina minulog stoljeća, kad su megaprojekti poput "Drevne kineske kulture" privukli 400.000 posjetitelja i izazvali pravu izložbenu euforiju, utišanu tek početkom rata u Hrvatskoj.

Studiozan prikaz Dalmatinske zagore i svih njezinih vrednota pobudio je golemo zanimanje javnosti i podsjetio koliko je stanovnika te "nepoznate zemlje" i njihovih potomaka danas nastanjeno u Zagrebu, što je, nedvojbeno, još jedan od razloga velike posjećenosti izložbe.

Vesna Kusin, ravnateljica Klovićevih dvora i glavna i odgovorna urednica izložbe, vjeruje da će je do kraja listopada vidjeti više od 100.000 posjetitelja, a to je - imajući na umu broj stanovnika bivše države i današnje Hrvatske - razmjerno veći posjet nego u doba kad su Klovićevi dvori bili vodeća izložbena institucija u državi. Čini se da upravo u Klovićevim dvorima počinje revalorizacija i reinterpretacija prostora dalmatinskog zaleđa, ali i redefiniranje pojma Vlaja, u Dalmaciji svedenog na porugu i nipodaštavanje ili, u tolerantnijoj verziji, na humorni prikaz.

Vrlo stručno pripremljena izložba, uključujući i katalog u kojem je sistematizirana i dukumentirana uloga Dalmatinske zagore i njezinih stanovnika u povijesnom, društvenom i kulturnom razvoju Hrvatske, mogla bi biti prekretnica u pokušaju da predrasude i stereotipi o "nepoznatoj zemlji" budu zamijenjeni pravom istinom o regiji samo nekoliko kilometara udaljenoj od mora, bez koje bi obalni pojas u suvremenim turističkim kretanjima izgubio svaki smisao. Umjesto isticanja umjetno uspostavljenih granica između morskog pojasa i krševitog zaleđa, i stanovnika u čijem je vidokrugu pučina i onih kojima brda zaklanjaju taj panoramski pogled, izložbom se posredno ukazuje na mogućnost snažnijeg prožimanja dvaju geografski, kulturološki i običajno bliskih obrazaca. I zato pojam "nepoznata zemlja" ne bi trebalo čitati kao "terra incognita", nego kao "otkrivanje nepoznatog", zapretenog u predrasude i neistine.

Izložba u Klovićevim dvorima idealna je prigoda za promatranje Dalmatinske zagore u posve drugom svjetlu, ali i za njezino prepoznavanje vlastitih potencijala kojima će se nametnuti kao regija velikih razvojnih mogućnosti, ponajprije usklađenih s potrebama turističkog razvoja. Primjer Istre u tom je pogledu dovoljno poučan.
Dok obalna Dalmacija svoje zaleđe, Dalmatinsku zagoru, najčešće tretira kao bezvrijedni kamenjar nastanjen nekim čudnim likovima, zbirno nazvanima Vlajima, koji su svojim ekspanzionizmom stalna prijetnja urbanim sredinama nadomak mora, obalna Istra svoje zaleđe, unutrašnjost ili "svoju Vlašku" smatra jezgrom sveukupnog razvoja regije. Dok Dalmatinci Vlaje doživljavaju kao primitivno gorštačko stanovništvo koje živi u ružnim i neožbukanim kućama, a vrhunskim hedonizmom smatra nabijanje janjeta na kolac, Istrani "svoje Vlaje" - stanovništvo središnjeg, kontinentalnog dijelu Istre - smatraju gospodarskom i društvenom elitom.

Zemlja vina, maslina i tartufa, razvijenog agroturizma i jasnih vizija gospodarskog razvoja svoju je perspektivu otkrila u potencijalima unutrašnjosti, na kojima se temelji i prosperitet obalnog turizma. Upravo taj dio "Terre incognite" Istrani su širom otvorili prema strancima, koji danas u zelenoj Istri vide djevičansku verziju Toskane ili Provanse.

Dalmatinska zagora, koja je stoljećima, sve do turskih osvajanja, bila među najrazvijenijima europskim regijama, a u novijoj se povijesti nametnula kao ključna točka hrvatskog identiteta, ima iste šanse kao i Istra i strateško je pitanje hoće li ih, uz potporu države, znati iskoristiti.

Dogledna budućnost potvrdit će ili opovrgnuti tezu kako je epohalna izložba u Klovićevim dvorima bila početak preporoda Dalmatinske zagore koja je veći dio svoje povijesti bila u funkciji utvrde kojom se od različitih osvajača branila i obalna i kontinentalna Hrvatska. A ovim smo se grandioznim kulturnim projektom barem djelomično odužili regiji koja je tako snažno obilježila kulturnu povijest Hrvatske.

Izvor: Vrilo.com


KOMENTARI:

Stari Komentari (13)

  • (Gost)

    ovaj tekst je bija u novinama ima misec dana, baš ste ažurni, svaka čast

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    VLAŠKA OBEĆANA ZEMLJA

    oko 12 godina prije
  • KORIJENI I GENI (Gost)

    OLI SE OVA TEMA NE TIČE NIKOGA U KAŠTELIMA

    oko 12 godina prije
  • Fetivi s brca. (Gost)

    I SAD DOBAR DIL TRIBA ZATRPAT SA ŠKOVACAN I ZATROVAT PITKE VODE.KAD SE OVO DOGODI VISIT ĆE PEDRO, A SVI VLAJI I BODULI ĆE SE TUĆ ŠSKAN U GLAVU.JEBI GA ONDA JE KASNO.

    oko 12 godina prije
  • Tunel za na more (Gost)

    E moj Fetivi u pravu su, ma je svima puno drago gledat Vlašku iz Zagreba ( ili iz Kaštili ). Ipak bilo bi bolje da se i Vlaji malo vrate na svoja ognjišta, da napuće didiovinu i rasterete Kaštila i druge gradove. Možda bi i na taj način sačuvali svoje u pravom smislu riječi. . obogatili taj kraj, a pritom sačuvali kulturu i ekologiju.

    oko 12 godina prije
  • (sussy)

    sve prave kastelane moglo bi se na^prste izbrojit....a da im nije bilo vlaja krepali bi od gladi za vrime ratova bivsih.....

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    i sad Vlaji imaju zemlje u Zagori i na moru a fetivi mogu pod šatore

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    sussy, jer se opet treba vraćat na ono priču o kamenu i brisanju guze?

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Ja se nebi vraća na temu ko je prije zna brisat guzu nego koji je tariguz koristija, jeli palomu ili neki drugi ili je možda pra pivon.

    oko 12 godina prije
  • papir (Gost)

    ko su vlaji,jeli njemac iz hamburga i iz munchena -njemac,,ko su vlaji -al vlaji nisu hrvati...al nemaju pravo na more ,niko nije poubija bodule pa in nasilu uzeja zemlju....sami su se oni iskorjenili ,zbog skrtoce ,jer se zene medjusobno..pola ih je zvrknutih u glavu...

    oko 12 godina prije
  • JEDNAKOST (Gost)

    NIJE PROBLEM U NAŠIM VLAJIMA KAŠTELANIMA BOSANCIMA NEGO LOŠIM POJEDINCIMA I NAVIKAMA TIH LJUDI MA ODAKLE ONI BILI

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    :zzz :sigh :x :( :cry :? :) :grin ;) 8) :p :eek :sigh

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Odličan Žutelija, kao uvijek

    oko 12 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij