hren
 

Predstavljanje kaštelanskih udruga bilo bi nezamislivo bez da vas upoznamo sa radom Bijaća - Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela, koje je 2015. godine proslavilo tridesetu obljetnicu svoga postojanja. Naime, Bijaći su osnovani u razdoblju 80-ih godina 20. stoljeća na području našeg grada, koji se oduvijek mogao podičiti bogatom kulturnom baštinom, ali, nažalost, bilo je to i razdoblje obilježeno nizom problema na području privredno-ekonomskog , kulturnog, ali i ekološkog razvoja, vezanog uz  neprimjerenu industrijalizaciju. Zbog prenapučenosti prostora, divlje izgradnje objekata, nedostatka urbanističkih planova i infrastrukture Kaštela su se počela tretirati kao najobičnije predgrađe Splita i upravo to je bio razlog nastanka velike potrebe za društvom koje će se boriti za njegovo očuvanje.

- Živeći danas u slobodnoj i neovisnoj državi Hrvatskoj, u kojoj s ljubavlju i poštovanjem možemo držati ruku na srcu i pjevati himnu Lijepoj našoj, u zemlji u kojoj do izražaja dolazi njen puni kulturni identitet koji  joj  itekako potvrđuje legitimitet državnosti, vratimo se trideset godina unazad i zapitajmo se: što je značilo 1985. godine osnovati društvo pod nazivom  Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela i još k tomu dodati mu naziv Bijaći, ime drevne prijestolnice knezova dinastije Trpimirovića. Bilo je to razdoblje brojnih problema na koje je ukazala prva kulturno-povijesna studija pod nazivom  Prostor između Trogira i Splita, autora dr. Ive Babića, koja je snažno naglasila katastrofalno stanje u kojemu se nalazi bogata kulturna baština ovoga podneblja, i nedostatak njene primjerene zaštite (pojedini arheološki lokaliteti od nacionalnog značaja postali su deponiji za smeće, sakralni objekti su se urušavali,  a etnografska baština se nemilice rasprodavala pojedincima i muzejskim kućama u Splitu i Zagrebu). Sve je to bio izazov grupi mladih entuzijasta za osnivanje Društva Bijaći, a cilj  rada članova  Društva bio je uz programsku djelatnost  vratiti stanovnicima Kaštela samosvijest o kulturnom i povijesnom identitetu ovoga prostora te potrebi hitne zaštite kulturne baštine – kazala nam je Ankica Babin, tajnica Društva i dugogodišnja ravnateljica Muzeja grada Kaštela koja je danas u zasluženoj mirovini.

Kada je Društvo osnovano, izuzev nekoliko kulturno umjetničkih društava, na području Kaštela, kako sami kažu, nije bilo niti jedne ustanove u kulturi,  pa su se njihovi programi izdvajali od rada  ostalih kaštelanskih društava po značaju, broju i kvaliteti. Osobito su ponosni, jer su u  vrijeme kada je  zabranjen rad Matice Hrvatske, i kada je svaka aktivnost vezana uz pojam nacionalnog bila proglašavana nacionalističkom, izabrali kao ime Društva mjesto ispisa slavne Darovnice kneza Trpimira,  čiji se  datum danas slavi kao Dan Grada Kaštela. Stoga ne čudi da je prva akcija društva bilo upravo čišćenje tog izuzetno važnog, ali u tom razdoblju zapuštenog arheološkog lokaliteta.

Rad Društva realizirao se kroz  11 odbora koji su tretirali različite sadržaje, a Upravni odbor u prvim godinama rada  sastajao se u različitim prostorima unutar svih sedam Kaštela. Od devedesetih godina Društvo se služilo  prostorom Galerije Studin (kula Ćipiko) i Muzeja grada, a danas se koristi  dodijeljenim mu prostorom unutar Dvorca Vitturi. Glavni cilj rada bio je inicirati određene projekte, a potom njihovu realizaciju prepustiti stručnim službama i ustanovama. To se posebno odrazilo na području zaštite pokretnih i nepokretnih spomenika kulture i podrške osnivanju ustanova u kulturi. Primjeri su: sanacija kule Cambi  koja je djelomično provedena, a u potpunosti je obnovljena crkva sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starome, zatim sanacija zvonika župne crkve u Kaštel Sućurcu, kao i podizanje  Stupa pod Ostrogom. Članovi Društva bili su na različite načine uključeni u postupak revitalizacije dvorca Vitturi, a reagirali su na razne načine  na  devastaciju kaštelanskih starih jezgri. Arheološka istraživanja lokaliteta Putalj inicirana od strane sučuraćke grupe Društva rezultirala su  dugogodišnjim i kompletnim istraživanjem lokaliteta u nadležnosti MHAS-a i monografskom  objavom autora Tonča Burića i suradnika.

Od pokretnih spomenika kulture restauriran je veliki broj predmeta sakralne baštine, oko tridesetak slika, skulptura i  crkvenih uporabnih predmeta.

Društvo je ponosno i na svoju izdavačku djelatnost za koju kažu da je zapravo prva na području Kaštela,  a započela je tiskanjem prvoga broja publikacije Kaštelanski zbornik. Tiskal su još 25 publikacija od kojih su neke iznimno bitne: Povijest Kaštela od prapovijesti do 20. st. dr. Vjeke Omašića, Kaštel Kambelovac i Kaštel Gomilica don F. Bege, Rječnik kaštelanskog govora Radojke Đugum, Zbornik o Trpimirovoj darovnici, tri zbirke pjesama Miroslava Luketina, knjige sadržajno prilagođene dječjoj populaciji - Moj i tvoj Kaštel, knjige s tematikom iz Domovinskoga rata (Naranče i mrtve ribe) itd.

- Posebno naglašavam unutar izdavačke djelatnosti tiskanje publikacija na domačoj čakavici, jer ujedno predstavljaju zaštitu književne baštine i zaštitu jezika kao elementa identiteta Kaštela – primjer Stari kvadri kaštelanski Radojke Đugum, pjesme Nade Jerčić i Miroslava Luketina. Sve publikacije pa i don Frane Bege Ognjeni vijenac, imale su zaslužene promocije, a Povijest Kaštela promovirali smo u Kaštelima, Splitu i Zagrebu. U Kaštelanskom zborniku objavljene  su pjesme niza starih kaštelanskih pjesnika i tako sačuvane od zaborava. Društvo je otkupilo Arhiv Ivana Careva, kroničara Kaštel Gomilice i najvjernijeg čuvara pučke baštine Kaštela – istaknula je Babin, koja je ujedno i jedna od osnivačica Društva.

Društvo se posvetilo i proučavanju glazbene baštine, što je rezultiralo tiskom nekoliko monografskih publikacija i brojnih priloga u Kaštelanskom zborniku  autora Vladana Vuletina, Milivoja Novaka i Marice Tadin, koje su posvetili razvoju glazbe i glazbarskih i pjevačkih društava na području Kaštela kroz zadnja dva stoljeća. Također su organizirali tridesetak koncerata mladih glazbenika te ih na taj način promovirali u javnosti, a neki od njih su postigli već zavidnu umjetničku karijeru

Kroz godine rada Društvo je organiziralo brojne izložbe čiji je cilj bio ukazati na  probleme, ali i povijesnost ovoga prostora, primjerice Iz kulturnog nasljeđa 7 Kaštela, Revitalizacija povijesnih jezgri 7 Kaštela, izložbe  autora Josipa Pejše na temu devastacija starih kaštelanskih jezgri, ali i one izložbe koje su tretirale ekološke probleme, kao što je bila Da otpad ne postane problem.

Najuspješniji segment rada Društva po mnogima je zaštita prirodne baštine našeg kraja. U to spada i projekt uvrštavanja stare štafiličke masline u status zaštićenog spomenika prirode, kao i hrasta u Kaštel Gomilici. Također su uspostavili izvrsnu suradnju s Državnom upravom za zaštitu prirodne baštine.

- Izrada suvenira u formi antičkog balzamarija ispunjenog uljem masline bila je originalna ideja, a sam suvenir je prepoznat čak i u dalekom Japanu. Maslina je našla mjesto i na plakatu Republike Hrvatske 1995. godine koja je sudjelovala na konferenciji europskih ministarstava u Strasbourgu i Sofiji u godini zaštite nezaštićene prirode. Bila  je i motiv marke Republike Hrvatske (autor marke je akademski slikar Hrvoje Šercar). Istu je, u poštanskom uredu u Kaštel Starome, promovirao  dr. Igor Zidić, eminentni povjesničar umjetnosti. Drugi veliki projekt bila je potpuna revitalizacija parka-perivoja Vitturi, zaštićenog spomenika  kulture u Kaštel Lukšiću. Odstranjena su bolesna i zakržljala stabla, posađeno 110 novih sadnica, ošišana ornamentalna živica od šimšira, očišćena dva bunara od smeća, na ulazu postavljena ploča s natpisom, projektirane su  šetnice kroz perivoj, kamenom ojačao južni zid itd... Društvo je dalo podršku udruzi Lijepa naša pri osnivanju Biblijskoga vrta i zauzimanja oko zaštite parka uz Hotel Palace,  a neki članovi sudjeluju i u akciji izbora najljepših vrtova i okućnica, terasa, starog dvora, školskih vrtova itd, koje svake godine uz Dan izložbe cvijeća potiče gore navedena udruga – dodala je Ankica Babin.

Povijesne obljetnice obilježili su brojnim skupovima u formi okruglih stolova i simpozija na kojima su sudjelovala brojna priznata imena, eminentni povjesničari, arheolozi, povjesničari umjetnosti, pravnici, biolozi i ekolozi . Znamenitim Kaštelanima postavili su memorijalne ploče na njihove rodne kuće, a fra Bernardinu Sokolu i memorijalni spomenik, spomen bistu unutar sućuračkog Podvorja.

U svrhu zaštite i prezentacije domaćih sorti vinove loze društvo je pokrenulo manifestaciju Večer kaštelanskih vinara te uvelo nagrade za najbolje kaštelanske vinare. Također su pružili podršku projektu otkrivanja sorte Zinfandel na području Kaštela, kao i snimanju filma Dosje Zinfandel.  

Njihov trud je već odavno prepoznat, kako od građana Kaštela, tako i od Grada. Nagradu Grada Kaštela Društvo Bijaći dobilo je još davne 1996. godine, nagradu za životno djelo dobili su istaknuti članovi Društva: prof. dr. Vjeko Omašić, don Frane Bego, Berislav Vuletin i Ivo Cvitić,  a jednogodišnju nagradu Grada dobili su: Radojka Đugum, Miroslav Luketin Sarajčev , Milivoj Novak, Miro Sokol, Ante Luketin i Tonči Burić.

 


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij