hren
PITANJA I ODGOVORI O RADU KULTURNOG VIJEĆA
Rad kaštelanskog kulturnog vijeća bio je tema pitanja koja su na sjednicama Gradskog vijeća postavili vijećnici Branko Radačić i Dražen Ðaković, a o istoj temi u poslijednje vrijeme razgovaralo se i u brojnim udrugama, odakle su upućene i neke kritike, pa smo iz tog razloga potražili konkretne odgovore na najčešća pitanja o radu Kulturnog vijeća i načinu raspodjele sredstava za programe iz kulture, a na pitanja nam je odgovarao član Kulturnog vijeća i naš kolega Joško Grgin.

1. U Odluci o osnivanju stoji kako član Kulturnog vijeća, koji je neposredno osobno zainteresiran za donošenje odluke o nekom pitanju, može sudjelovati u raspravi o tom pitanju, ali je izuzet od odlučivanja. Provodi li se ta odredba u praksi?

Važeća odluka Grada je jasna i prema njoj svi su članovi ovog Kulturnog vijeća legalno izabrani. O tome je uostalom glasalo i Gradsko vijeće i to, koliko mi se čini, jednoglasno. Što se odlučivanja tiče, već na prvoj konstituirajučoj sjednici Kulturnog vijeća raspravljano je o tome i donesena je jasna odluka po kojoj član koji direktno sudjeluje u nekom programu ili projektu ne smije o istom glasati. Te odluke se držimo i smatramo je vrlo bitnom u procesu odlučivanja o financiranju.

2. Koji su kriteriji po kojima Kulturno vijeće donosi odluke o dodjeli sredstava?

Kriteriji su jasni i objavljivani prilikom objave natječaja. Ipak, smatramo da u njima ima nedostataka pa trenutno radimo na njihovom unapređenju. Trenutno imaju 17 točaka koje se boduju,a neke su: Udruga ima ljudske resurse potrebne za provedbu prijavljenog programa, Udruga je dostavila godišnji izvještaj s troškovnikom o svom radu na kraju kalendarske godine, Udruga sudjeluje na domaćim i međunarodnim manifestacijama i natjecanjima (nagrade, priznanja...), Udruga pokazuje sustavnost u svom programskom kontinuitetu i profiliranost, Udruga je uredno izvršavala obveze iz prethodne godine, Program doprinosi kulturnom identitetu Kaštela (izvornost, inovativnost, kreativnost), Program je usmjeren na međugradsku, interlokalnu i međunarodnu suradnju, itd… Sve to se na kraju zbraja i daje ocjenu predloženog programa.

3. Iako su članovi Kulturnog vijeća osobe koje djeluju na području kulture, zanima me kakve su njihove reference, donose li se odluke prema osobnom uvjerenju  ili potrebama i interesima zajednice?

Članovi Kulturnog vijeća birani su iz raznih segmenata kulture i odluke donose isključivo po savjesti i sa vizijom razvoja kulturnog života u gradu. Upravo dovršavamo izradu Strategije kulturnog razvoja Kaštela u kojoj detaljno govorimo o trenutnom stanju kaštelanske kulture, ali i o i koracima koje je potrebno učiniti kako bi se to stanje unaprijedilo. Na žalost, kultura je do sada bila vezana usko uz politiku, da bi dobili više novca trebali ste biti politički ili na drugi način povezani sa onima koji odlučuju o financiranju. Radimo upravo na tome da kulturnjaci odlučuju o kulturi, da se stvori zdravo konkurentno okružje koje će rađati kvalitetu. Pri tome ne zaboravljamo na našu tradiciju, ali kultura mladih kao i svi alternativni i netradicionalni oblici kulture u ovom gradu su na margini događanja. Iz tog razloga čekaju nas temeljite promjene, ali na dobrobit grada i građana, nikako onih koji iskorištavaju svoju trenutnu poziciju.

4. Zbog čega gradski vijećnici nisu upoznati s zaključcima sjednica Kulturnog vijeća i zašto Kulturno vijeće još nije podnijelo izvješće o prošloj godini?

Kad onaj od koga smo izabrani, a to je Gradsko vijeće, donese odluku o tome, naravno da ćemo izvijestiti vijećnike o svemu što radimo. Još veći problem vidimo u komunikaciji sa udrugama, upravo iz tog razloga od Grada smo tražili da nam se omogući da sve što radimo predstavimo preko službenih stranica Grada, što nam je sada i omogućeno. Uskoro će biti objavljene sve naše odluke, poslovnik po kojem radimo, kriteriji, zapisnici sa sjednica i što je vrlo važno, upute udrugama da bi se što lakše prilagodili novim administrativnim zahtjevima prema Gradu kao financijeru njihovih programa.

6. Kakvi su daljnji planovi Kulturnog vijeća, hoće li doći do nekih promjena u radu, odnosno kriterijima i transparentnosti?

Već sam spomenuo da ćemo kriterije unaprijediti i to će biti gotovo do slijedećeg natječaja. Što se transparentnosti tiče, mislim da su i do sada sve odluke bile transparentne, a dobiveni prostor na web stranici iskoristit ćemo upravo u tom pravcu.

7. Kolika je naknada za rad u Kulturnom vijeću, koja je dinamika vaših sastanak i sjednica i jeste li spremni, ako vaš rad bude izazivao nezadovoljstvo većine djelatnike u kulturi, podnijeti ostavke?

Naknada je 400 kn mjesečno, do sada smo u nešto više od godinu dana održali 13 sjednica, s tim da smo se za pojedine sjednice sastali i po nekoliko puta, a što se ostavki tiče, onaj tko nas je izabrao može nas i smijeniti ukoliko nije zadovoljan našim radom.

O raspodjeli sredstava za tekuću godinu

1. Zašto  se udruzi „Trokut mladih“ i likovnoj udruzi „Osvit“ nisu odobrila sredstva za njihove projekte?

Likovna udruga Osvit nije ni predala svoj program za ovu godinu tako da o njima nismo ni raspravljali, a za Trokut mladih smo dali preporuku da se njihov projekt Kaštelanskih rock večeri financira iz budžeta predviđenog za kulturno i zabavno ljeto. Isto smo učinili i sa moto susretom i rock koncertima u sklopu njih koje radi moto klub Sjene.

2. Zbog čega se udruzi „Srdela“ dodijelilo 6 tisuća kuna za kuhanje bakalara,a udruzi „Bijaći“ za večer vina 5 tisuća kuna i kakva je veza tih manifestacija s kulturnom djelatnošću u gradu?

Ovo ste dobro primijetili. Kako se uistinu ne radi o kulturnim manifestacijama, a nisu ni u sklopu kulturnog i zabavnog ljeta, jedini način da podržimo te manifestacije bio je da ih uključimo u raspodjelu sredstava u kulturi. Za takove manifestacije potrebno je pronaći drugi način financiranja jer zasigurno Kulturno vijeće ih slijedeće godine neće uvrstiti u raspodjelu sredstava predviđenih za kulturne projekte.

3. Zbog čega su se klapama „Podvorje“ (koja iza sebe ima niz nastupa na koncertima i za Grad, a ispred sebe značajne planove), „Mendula“ (čiji je rad sveden na minimum) i „Kurenat“ (o kojoj se zna malo ili ništa), dodijelila jednaka sredstva u iznosu od 15 tisuća kuna za redovnu djelatnost, a klapi „Štorija“  i „Kampanel“ 30 tisuća kuna te klapama „Cambi“ i „Neverin“ (uz 2 koncerta) 50 tisuća kuna.

Uz sve uvažavanje brojnosti i kvalitete kaštelanskih klapa, ova situacija će se morati mijenjati. Naš slijedeći prijedlog Gradu biti će financiranje 4 do 5 najkvalitetnijih klapa. Pri tome ćemo uzeti u obzir broj njihovih nastupa za potrebe Grada ali i njihovu kvalitetu i priznanja kao i status u klapskom svijetu. Time ćemo poboljšati njihovu kompetitivnost i kvalitetu jer će znati da im više nastupa i nagrada donosi više novca. Za sada su klape klasificirane usko u tri kategorije, što dakako da nije pravedno.

5. Ako su glavni kriteriji za raspodjelu sredstava, kako se do sada navodilo, bili projekti udruga, zbog čega se nekim udrugama daju samo sredstva za redovnu djelatnost, imaju li one uopće neke projekte? 

Kulturno vijeće daje preporuku o dodjeli sredstava za programe i projekte. Programi se odnose na godišnji rad udruge, a projekti na posebna događanja poput izdavanja neke monografije, Dana kazališta ili Ljetne škole. Programi udruga isključivo se odnose na financiranje njihovog hladnog pogona, voditelja, režijskih troškova, itd.

6. Zašto u tablici o raspodjeli nije detaljno specificirano za što su sredstva namijenjena?

To još treba dovesti u red, naime u svakoj pojedinačnoj prijavi jasno je navedeno za što smo dali preporuku da se financira i u kojem iznosu. Kada su izrađivane zbirne tablice došlo je do propusta tako da su nekima navedeni detalji a nekima nisu. Na to ćemo morati posebno pripaziti.

7. Komentirajte izjavu vijećnika Ðakovića da je približno trećina sredstava dodijeljena udrugama čiji su članovi, odnosno voditelji u Kulturnom vijeću.

Ovo vijeće daje preporuku o financiranju isključivo, po našem mišljenju, najboljim i najperspektivnijim programima i projektima. Da bi o tome mogli suditi morate pročitati programe koji su pristigli na natječaj. Oni su svi dostupni u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti pa preporučam vijećnicima da ih prouče prije nego li postave takva pitanja.

8. Tko je donio odluku da je Ljetna škola od izuzetne važnosti za kulturu grada, i kako objasniti da se u financijskoj situaciji u kojoj se grad nalazi, 100 tisuća kuna odvaja za nešto što zanima mali broj stanovnika Kaštela te zar se za tako kvalitetan projekt nisu mogla pričekati neka bolja vremena, kada bi građanima takav izdatak bio prihvatljiviji?

Preporuku je donijelo Kulturno vijeće a odluku Grad. Kada pogledamo perspektivu Ljetne škole i činjenicu da ona u Kaštela dovodi znamenite svjetske profesore i glazbenike koji po prvi puta u kontinuitetu tijekom ljeta održavaju koncerte klasične glazbe na vrhunskom nivou, onda smo bez dileme spremni je podržati. Podržati ovaj projekt ne znači samo direktno financiranje njihovih koncerata jer, ne zaboravite, uz te profesore dolaze učenici i njihovi roditelji iz cijelog svijeta koji pronose priču o Kaštelima. Ljetne škole danas su raširene po svijetu i prihvaćene od strane lokalnih zajednica kako iz navedenih razloga tako i iz činjenice da svi ti profesori, učenici i roditelji dio svog novca ostave za smještaj, hranu i piće u restoranima, a daj bože jednog dana i u suvenirnicama.
Ako je kriterij vrednovanja kulture posjećenost nekog kulturnog događaja, onda bi najbolje bilo financirati samo koncerte Rozge ili Dare Bubamare i sve bi bilo puno, na sreću mi nismo takvog mišljenja, dapače.

9. Na što se odnosi 70 tisuća kuna koje je dodijeljeno Kaštelanskom kazalištu za redovnu djelatnost?

Kaštelansko kazalište, odnosno udruga Teatar, svima je poznato radi u Pastoralnom centru u Kaštel Lukšiću i jedna je od rijetkih udruga u gradu koja ne plaća nikoga već su svi članovi volonteri. U tom istom centru su još i udruga 7 Kaštela, lukšićka Torcida i pučka kuhinja, a kazalište svima njima pokriva troškove režija koji nisu mali. Ostali dio trošimo za transport glumaca i scenografije jer dosta putujemo kako bi pokazali naše predstave i van grada. Isto tako u ovogodišnjem programu je i nova predstava Roberta Marića koja će biti financirana iz ovog dijela sredstava, dok je nova predstava Miljenko i Dobrila financirana kao zaseban projekt zbog svoje zahtjevnosti. Kazalište je skup "sport", rasvjeta, scenografija, kostimi, sve to košta, a ako nešto ostane, ulaže se u opremu. Tako smo u dvije godine uspjeli nabaviti i dio rasvjete kako je ne bi trebali unajmljivati.

10. Kakva je razlika u projektima glazbenih društava „Biranj“ i „Zrinski“ i razlika u dodijeljenim sredstvima?

Najveća je razlika u radu samih društava. Jedino sredstvo koje Kulturno vijeće ima kako bi potaknulo nekoga na ozbiljniji i kvalitetniji rad je novac. Što se ova dva društva tiče, razlika je najveća u pristupu i radu njihovih glazbenih škola i to je ono na čemu po nama Zrinski treba još bolje poraditi. Ovdje se međutim dogodio drugi problem. Ove je godine Zrinski prijavio proslavu 160 godina postojanja društva i u sklopu toga izdavanje monografije te proslavu te obljetnice. kako smo bili upozoreni da se radi o diskutabilnoj obljetnici, tako smo provjerili kod povjesničara o čemu se tu zapravo radi i došli do zaključka kako je prva glazba u Donjim Kaštelima osnovana nakon 1860. godine. Doduše postoji i usmena predaja da je glazba tu postojala i ranije ali ako želimo biti vjerodostojni onda se trebamo držati dokumentacije, a ona po Vjeki Omašiću kao najznačajnijem kaštelanskom povjesničaru kaže drugačije.

- Na kraju želim istaknuti kako je stanje u kulturi grada Kaštela uvijek ovisilo o angažmanu udruga, bez ikakve zajedničke vizije ili strategije. Prvenstveni zadatak, ali i veliki iskorak naprijed biti će upravo Strategija kulturnog razvoja koju ćemo uskoro prezentirati Gradskom vijeću. Radi se o ozbiljnom dokumentu koji će usmjeriti kaštelansku kulturu prema kvaliteti, otvaranju novih vidika i mogućnosti s posebnom brigom za mlade i originalnost ideja. Kaštela su nepresušan izvor talenata koji kad iskoče kvalitetom odlaze u druge kulturne centre poput Splita ili Zagreba. Naš je zadatak odškrinutii im vrata, dati uvjete i mogućnost umjetničke kreacije, a time i bogatiji i raznovrsniji kulturni život u Kaštelima- zaključio je Grgin.


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij