KAŠTELA OD PRAPOVIJESTI DO SREDNJEG VIJEKA
Portal grada Kaštela u svom serijalu ponedjeljkom pod nazivom "Kaštela od prapovijesti do srednjeg vijeka" donosi vam seriju članaka o značajnim arheološkim lokalitetima na području našeg grada i okolice.

Kada je riječ o kulturnoj baštini u Hrvatskoj, Kaštela svojim bogatstvom i raznovrsnošću građe čine neizostavan dio. Malo koja mikrocjelina se može pohvaliti zastupljenošću tolikog sadržaja koji seže i do starijeg kamenog doba, točnije 45.000 godina prije sadašnjosti (Mujina pećina).

Na dijelu Resnika koji je sad pod vodom nailazimo na rjetko viđeni kontinuitet nalaza od starijeg do kraja mlađeg kamenog doba. Jedna od najzastupljenijih nalazišta su gradine koje su u naseljene od početka brončanog pa sve do željeznog doba, odnosno do dolaska Grka i Rimljana kada bilježimo izravan kontakt tih naših 'starosjedilaca' s nositeljima novih kultura. Najznačajniji Kaštelanski lokalitet je zasigurno Resnik, antički Siculi. To je jedan od malobrojnih lokaliteta na našoj obali na kojem bilježimo izravan kontinuitet naseljavanja od helenističkog do rimskog perioda te samim tim ide rame uz rame s najznačajnijim antičkim gradovima u Hrvatskoj.

Rimski je period zastupljen i gospodarskim imanjima (vila rustica) koja se nalaze na nižim padinama Kozjaka. U kasnoj antici i ranom srednjem vijeku barbari pustoše ove krajeve, a u 7. st. padine Kozjaka nastanjuju Hrvati. U 9. stoljeću Trpimirovići grade svoj vladarski posjed u Bijaćima te obnavljaju staru starokršćansku crkvicu i posvećuju je svetoj Marti. O gustoj naseljenosti svjedoče brojna groblja iz tog vremena od kojih valja spomenuti Bijaći-Stombrate, groblje oko sv. Marte i Gajine. Po mnogima jedna od najljepših jednobrodnih ranosrednjovjekovnih crkvica je sv. Juraj u Radunu koja datira u 10.st.

Ovo je samo mali i najreprezentativniji dio kaštelanskog kulturnog bogatstva koje svojim značajem čini nezaobilazan segment u povijesnoj slagalici hrvatskog prostora i šire.


MUJINA PEĆINA

Pećina je smještena na zapadnom dijelu kaštelanskog polja. O nastanku imena pećine postoji više varijanti, pa je tako prema nekima dobila ime po nekome Muhamedu - Muji, a po nekima je riječ o izvedenici dalmatinskog naziva za muhu- muja.

Na površini i u otkopanim slojevima pronađeni su kameni artefakti i kosti životinja koje datiraju u starije kameno doba - paleolitik, a preciznije ih se smješta u Musterijensku kulturu. Pošto je ta kultura usko povezana s neandertalcima s pravom možemo pretpostaviti kako su i u Mujinoj pećini boravili upravo neandertalci prije nekih 45.000 – 39.000 godina. Za usporedbu valja napomenuti da su krapinski neandertalci egzistirali 90.000 godina prije ovih, a zadnji tragovi neandertalaca u Europi su zabilježeni prije 29.000 godina.

Ostaci životinjskih kostiju pokazuju da se pračovjek iz Mujine pećine hranio stepskim bizonima, pragovedima, jelenima divokozama i kozorozima. Za lov i obradu mesa divljači bila je potrebna određena vještina obrade kamena pa je tako naš pračovjek nekakvim oblutkom udarao po komadu rožnjaka i tako dobivao odbojke koje bi često kvrcanjem po rubu činio podobnijim za rezanje.

Brojne analize koje su vršene na materijalu s ovog lokaliteta utvrdile su između ostalog i da su Mujini neandertalci koristili borovicu kao loživo za vatru. Kad se uzme kvadratura staništa u obzir može se pretpostaviti da je u pećini mogla živjeti grupa od devet ljudi. Kosti neandertalaca koji su nastanjivali Mujinu pećinu nisu pronađene pa se, dodamo li tome neke podatke sa drugih neandertalskih nalazišta, da zaključiti da su neandertalci pokazivali neku svijest odnosno poseban odnos prema umrlima te su ih vjerojatno negdje zakapali.

Istraživanja Mujine pećine inicirao je tada Zavičajni muzej Kaštela 1995. i pozvao dr. Ivora Karavanića s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sustavno istraživanje je trajalo devet godina 1995. - 2003.

Arheološki materijal iz Mujine pećine može se razgledati u stalnom muzejskom postavu Muzeja grada Kaštela, u dvorcu Vitturi. Lokalitet je ušao u program povijesti za V razred. Posjete lokalitetu organiziraju se dogovorom s arheolozima Muzeja grada!


KOMENTARI:

Stari Komentari (17)

  • (Gost)

    pohvale autoru i portalu. Trebamo više ovakvih tekstova, neka ljudi znaju gdje žive!

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    Mala dopuna.U nekim kartama vodi se i kao Buhina pećina, tako da je sigurno izvedenica od muja - muha - buha oliti mušica, a ne Muhamedu.
    Tu okolicu su nastanjivali u bližoj prošlosti Iliri iz plemena Dalmati,bavili se uglavnom stočarstvom i stoku pasli po lokalitetima Labin, Lepin,Opor, lokva Žestinica, Bijaći,.......

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    Neki Labinjani je zovu i Jukina pećina ili pećina u Trapljenim docima, no naziv Mujina pećina je ušao u literaturu i pod tim imenom je lokalitet prepoznatljiv već tridesetak godina.

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    Cestitke auotoru za izvrstan clanak.
    Samo mi nesto nije jasno: Mislia sam da su ovi danasnji kastelani ili ti fetivi, kako lis vec zovu, pravi i jedini starosjedioci :grin :grin :grin

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    Arheološki materijal iz Mujine pećine može se razgledati u stalnom muzejskom postavu Muzeja grada Kaštela, u dvorcu Vitturi. Lokalitet je ušao u program povijesti za V razred. Posjete lokalitetu organiziraju se dogovorom s arheolozima Muzeja grada!

    oko 8 godina prije
  • (administrator)

    Hvala 54! Dodali smo na kraju teksta.

    oko 8 godina prije
  • (Ivano)

    U suradnji sa školama u Kaštelima, svako dijete bi organizirano trebalo posjetiti spomenuta nalazišta i crkvice.

    oko 8 godina prije
  • škovacin (nezaposleni)

    dobar članak...nebi bilo zgorega da se mekne poveznica na wikipedia hr...a gugliranjem po webu jema i puno tekstova na engleskom jeziku...pohvala...[URL=http://dalmacija.kovacevic.nl]dalmacija moja inspiracija[/URL]

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    Mujina pećina se ne nalazi na području Kaštela, niti se može povezati sa kaštelanima. Ovi Kaštelani, koji su oko 500 godin ovde, koji misle da su kolo izumili, nemaju ama baš ništa sa svim navedenim nalazištima. Pozdrav

    oko 8 godina prije
  • gostu 57 (administrator)

    Citat sa početka članka...

    \"Portal grada Kaštela u svom serijalu ponedjeljkom pod nazivom \"Kaštela od prapovijesti do srednjeg vijeka\" donosi vam seriju članaka o značajnim arheološkim lokalitetima na području našeg grada [B]i okolice.[/B]

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    da nema veze s kaštelima onda vjerojatno nebi bija pod nadležnosti kaštelanskog muzeja?!

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    Pećina je katastarski u općini Prgomet, no kako navedena općina nema muzej ili nešto slično, o pećini brine kaštelanski muzej, što uostalom radi i za cijeli prostor Zagore koji gravitira Kaštelima.

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    evala jin na članku
    endem

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    Kad misle pećinu urediti za posjet one koji ne idu u peti razred?

    oko 8 godina prije
  • (Gost)

    Kad se nastavnici povijesti zainteresiraju za navedeni lokalitet. Može i sutra.

    oko 8 godina prije
  • SVJETLANA (Gost)

    :) Svaka čast
    Užitak je pročitat

    oko 8 godina prije
  • Robi (Gost_2204)

    Super zanimljivo
    Ali u zadnje vrime sve sta gravitira Trogiru
    Kastela uzimaju sebi
    Tako se zracna luka vodi da je u Kastelima a to je samo polovica no Taxisti iz Trogira ne smiju na aerodrom. Sad su na Pantani stavljeni znakovi dobrodoslice u Kastela. Jurina pecina de facto se nalazi u Planom opcina Trogir a ne u Kastelima
    kao i crkvica sv.Marte koju opet svojataju Kastela

    oko 4 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara