hren

Neću dopustiti cirkus i događanje naroda u HDZ-u, rekao je Andrej Plenković 

Zakonom će biti mnogo lakše zaposliti kvalificiranog radnika
Poslodavci neće morati dokazivati da na tržištu nema domaćeg radnika za određeni posao, a ukida se i popis deficitarnih zanimanja.

USTAVNI SUD
Odbijeno je devet prijedloga podnesenih od 2011. do 2015. godine u kojima se tražila ocjena ustavnosti četiri odredbe Zakona o HRT-u

PODACI EUROSTATA
Kada su posrijedi parametri kvalitete života, Hrvatska je u europskom vrhu po druženju s obitelji, bavljenju tjelesnom aktivnošću i osjećaju sigurnosti,  dok je na začelju po putovanjima, odlascima na kulturna i sportska zbivanja i pohađanju tečajeva povezanih s hobijima.

ALARMANTNO STANJE
U manje od 24 sata, cesta je odnijela pet života. Podaci su alarmantni, a s ponedjeljkom je diljem zemlje poginulo 213 osoba.

"Bliski smo prijatelji vaše zemlje", kazala je nakon sastanka s hrvatskim premijerom njemačka kancelarka Angela Merkel.

TRIPUT JE TRIPUT...
Državno odvjetništvo RH raspisalo je oglas za izbor županijskih državnih odvjetnika u Dubrovniku, Puli, Slavonskom Brodu, Splitu i Vukovaru koji traje od 25. srpnja do 25. kolovoza ove godine.

Drugi put u posljednje tri godine u Hrvatskoj je pao očekivani životni vijek, statistički pokazatelj koji ukazuje na vjerojatnu starost koju će doživjeti osobe rođene u promatranoj godini pod pretpostavkom da će bitni pokazatelji, prije svega smrtnost, ostati isti kao u godini njihova rođenja.

Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, očekivano trajanje života za dječake rođene 2017. u Hrvatskoj iznosi 74,9 godina, što je 1,2 mjeseca kraće nego za dječake rođene 2016., a za djevojčice 80,9 godina, odnosno 4,8 mjeseci kraće nego za djevojčice rođene godinu dana ranije.

Slični pad očekivanog trajanja života zabilježen je u Hrvatskoj i 2015. godine, kad se očekivani vijek smanjio za 3,6 mjeseci za dječake i za pola godine za djevojčice. Prije toga, u Hrvatskoj je pad životnog vijeka zabilježen posljednji put u vrijeme rata, 1992. godine, kad je očekivano trajanje života palo za godinu dana - sa 72,2 godine u 1991. na 71,2 godine. Od tada, očekivano trajanje života kontinuirano je raslo, sve do 2015.

Izvanredna stanja

Očekivano trajanje života, zbog napretka medicine i poboljšanja kvalitete života, u pravilu raste već desetljećima, a pad je obično vezan uz neka izvanredna stanja, poput rata ili katastrofa, kad je smrtnost, osobito u mlađim dobnim skupinama, značajno povećana: budući da se očekivano trajanje života prije svega bazira na pretpostavci da će smrtnost biti ista kao i u godini rođenja za koju se životni vijek izračunava, takav je pad očekivan.

No, posljednjih godina u Hrvatskoj takvih izvanrednih situacija nije bilo - a životni je vijek ipak padao. Posljedica je to, kažu stručnjaci, visokog broja umrlih osoba, koji se ne smanjuje - upravo suprotno - iako se ukupni broj stanovnika, zbog niskog nataliteta i visokog iseljavanja, smanjuje. U nas je 2016., prema službenim podacima, živjelo oko 50.000 ljudi više nego 2017., a u 2017. je, unatoč tome, umrlo oko 2000 ljudi više nego 2016.

- Treba napraviti detaljnu analizu smrtnosti po dobnim skupinama, jer na očekivano trajanje života najveći utjecaj ima smrtnost u mlađim dobnim skupinama te među onima koje nazivamo mlađa starija dob, dakle negdje u 50-im godinama - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Kvaliteta života

Naime, očekivano trajanje života je hipotetski pokazatelj koji simulira koliko bi živorođeno dijete živjelo kad bi iskusilo smrtnost kakva je zabilježena u godini njegovog rođenja - kad bi isti udio novorođenih umro u 1., 2. ili 92. godini. Kako bi se dobio podatak o očekivanom životnom vijeku, računa se godina doživljenja za svaku dobnu skupinu. Ako broj umrlih u pojedinoj mlađoj dobnoj skupini ostane isti ili se poveća, a ukupni broj stanovnika te dobne skupine se smanji, vjerojatnost da se ta godina života “preživi” se smanjuje, pa tako i opada očekivani životni vijek.

Broj umrlih u 2017. iznosio je 53.477, što je treći najveći apsolutni broj umrlih od osamostaljenja: veći je bio samo 1992. i 2015.

- Očekivani životni vijek zapravo je važan pokazatelj današnje kvalitete života i ponajprije ga treba gledati u tom svjetlu - kaže dr. Čipin i dodaje kako to ne znači da će dijete rođeno lani živjeti baš 77,9 godina. Taj je pokazatelj jedan od najvažnijih pokazatelja posljedica načina života i kvalitete zdravstvene skrbi u pojedinoj državi, a on je - i bez najnovijeg pada - za Hrvatsku već dugo loš. Prema podacima iz 2016., prosječni životni vijek u nas je gotovo tri godine kraći od prosjeka EU i od, recimo, očekivanog životnog vijeka u susjednoj Sloveniji. Najduži životni vijek očekuje se u mediteranskim državama - Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Malti.

Hrvatska zaostaje

Iako po drugim karakteristikama Hrvatska upada u krug tih zemalja, što se tiče životnog vijeka ozbiljno zaostaje: očekivani životni vijek Španjolca rođenog 2016. je čak 5,3 godine duži od onog njegova vršnjaka rođenog u Hrvatskoj.

Sasvim sigurno na to utječe stil života, no i kvaliteta zdravstva: mnoge od onih smrti koje su vjerojatno ključno utjecale na skraćivanje očekivanog životnog vijeka u Hrvatskoj (npr., onih od karcinoma u mlađim dobnim skupinama) mogle su se spriječiti boljom zdravstvenom skrbi. Ukazuju na to i drugi, konkretni podaci: temeljem složenih izračuna, stručnjaci Eurostata izračunali su da su se isključivo boljom zdravstvenom skrbi u Italiji mogle spriječiti 93 smrti na svakih 100.000 stanovnika, u Sloveniji 128, a u Hrvatskoj - 216. Hrvatska je istovremeno jedina država EU u kojoj je ta brojka narasla.

U 2015., kad je Hrvatska prvi put nakon rata zabilježila skraćenje očekivanog životnog vijeka, taj je pokazatelj bio niži i u dobrom dijelu drugih država EU. Stručnjaci to pripisuju velikom broju umrlih zbog epidemije gripe i toplinskih valova. Podaci za druge zemlje za 2017. godinu još nisu službeno objavljeni kako bi se usporedilo je li se i lani sličan pad dogodio još negdje osim u Hrvatskoj.

Izvor: Jutarnji List

Nezadovoljan situacijom u SDP-u Bojan Glavašević odlučio je istupiti iz stranke.

Kroz provedene aktivnosti izdavanja i fiskaliziranja računa uočeno je da još uvijek postoji znatan broj poreznih obveznika koji ili ne izdaju račune ili izdane račune ne fiskaliziraju čineći pri tome najteže porezne prekršaje.

Šteta što hrvatski turizam nije bolje iskoristio par godina prednosti koju je imao pred glavnim konkurentima, nego se igralo cijenama, a premalo razvijalo proizvod i ponudu, no to su dobri razlozi da se iznova i ozbiljnije turizam strateški promisli i upravlja, ističe Ivana Kolar, organizatorica konferencije "Može li hrvatski turizam 365?"

Zrakoplovna kompanija Ryanair objavila je u petak da će od 1. studenoga svi putnici morati plaćati unošenje ručne prtljage u zrakoplov.

Arsen Tonšić kaže da sanacija ide svojim tokom i da je obavljeno više posla nego je planirano

Prosječna radnička mirovina trenutačno iznosi 2344 kune, braniteljska 5615 kuna, bivših pripadnika HVO-a 2964 kune, a djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika 3688 kuna. Branitelji, primjerice, po osnovi usklađenja mirovina mogu očekivati 151 kunu veću mirovinu od dosadašnje.

INTERVJU S DALIJOM OREŠKOVIĆ
Iako više nije na visokoj funkciji, Dalija Orešković i dalje je javno aktivna. Pokazala je to i na dan našeg intervjua na koji je dotrčala s razgovora za drugu medijsku kuću, a telefon nije prestajao zvoniti ni za vrijeme našeg razgovora. O velikim političkim planovima s nama je razgovarala u svom odvjetničkom uredu, koji se nalazi u sklopu njezina stana nedaleko od Trga žrtava fašizma. Stoga nije ni čudo da nam je malo se opustivši, u društvu maltezerice Lune i s djecom u susjednoj sobi, otkrila i neke detalje iz privatnog života

Zbog neopravdanih izostanaka sa skupne saborske sjednice zastupnicima je u proteklih godinu dana naplaćeno više od 40.000 kuna kazni, od lanjskog srpnja, otkad se izostanci novčano kažnjavaju, nije bilo mjeseca da netko od zastupnika nije neopravdano izostao, najviše ih je (27) izostalo u prosincu, a najmanje (jedan) u travnju.

NATJEČAJEM DO PRINOVA
Europski projekt "No regret" preko kojeg javni prijevoznik "Promet" nabavlja nova 34 autobusa, došao je konačno u fazu raspisivanja natječaja za dobavljača vozila.

NOVI CROBAROMETAR
Dnevnik Nove TV u najnovijem Crobarometru otkriva kakav je rejting stranaka u kolovozu, jesu li građani zadovoljni radom Vlade i očekuju li ili ne opstanak koalicije.

SUKOB BIJELIH KUTA U POLITICI
Ministar zdravstva Milan Kujundžić potvrdio je u četvrtak da je najavljene tužbe protiv predsjednika Mosta Bože Petrova, Mostove saborske zastupnice Ines Strenje Linić i saborskog zastupnika SDP-a Željka Jovanovića uputio Državnom odvjetništvu (DORH) i Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK).

Krajem ovogodišnjeg srpnja zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bio 318.521 građanin, s ukupnim dugom od 43,29 milijardi kuna, kao i 22.622 poslovna subjekta, s dugom od 11,73 milijardi kuna, najnoviji su podaci koje je objavila Financijska agencija (Fina).

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij