dron

Ministar branitelja Tomo Medved u ponedjeljak je najavio da će Državno odvjetništvo uskoro izaći s podacima o padu drona Tu-141 u Zagreb, tamo još 10. ožujka ove godine. Kako se neslužbeno može doznati, DORH bi do kraja tjedna trebao dati neko službeno priopćenje, a upućeni tvrde kako i nakon toga neće baš sve biti razjašnjeno, što bi značilo da će se nastaviti politička prepucavanja, koja ne staju otkako je "netko visoko iz MORH-a" medijima bliskima vlasti prišapnuo da je dron bio naoružan i da je bomba eksplodirala u zemlji kod studentskog doma Stjepan Radić.

Stručna javnost ismijala je takve navode, unatoč poprilično agresivnim istupima premijera Andreja Plenkovića koji je i prije dva dana ponovno ustvrdio da je dron bio naoružan. "Ono što znamo da je dron bio naoružan, na njemu je bila bomba", kazao je Plenković. Doduše, problematičnije su izjave kako je došlo do eksplozije, i to je dio koji većina stručnjaka ismijava.

Ali ne samo stručnjaci, i predsjednik Zoran Milanović ponovno je podsjetio na neke od izjava proteklih dana: "Ja nemam papir, ja samo imam informacije sa sastanaka. Ali sam šutio pa ću šutjeti i dalje. A ljudi koji su bezdušno manipulirali, sad šute. Govore da je stvar istrage, pa zar ljudi ne bi trebali znati što je bilo. To je li bilo eksploziva, to se dokaže lako. Ali ne tako da netko tko je pao razred u srednjoj trgovačkoj dođe na televiziju i nešto pokazuje";. Predsjednik je ovom izjavom ismijao malo ministra obrane Marija Banožića, koji papagajski drži stranu svom predsjedniku Vlade. Naime, Banožić je najmanje u prva dva razreda srednje škole išao na popravni ispit u Vinkovcima: Doduše, u gimaziji, ali i u razdoblju 1993. do 1995. godine kada se
stvarno trebalo biti očajan da se završi na popravnom ispitu, jer su nasatvnici zbog ratne situacije često bili skloni progledati kroz prste.

No, u čitavoj ovoj kakofoniji tko je šta završio i kakve su sve bobme bile, neka pitanja vrište od potrebe da se odgovori na njih. Prva je stvar same istrage, bizarno je kazati, ali u Hrvatskoj nema uniformiranog postupka kada padne vojni avion, odnosno ne zna se tko je na kraju onaj glavni za istragu. Ovaj put to je nekako verbalnom silom došlo do DORH-a, u doba kad traje rasprava je li ta organizacija previše pod utjecajem valdajuće politike. I tako će taj DORH, koji zasigurno nema ljude obučene za padove aviona, kamoli dronova, donositi zaključke. Istovremeno, još se ne zna što je dovelo do pada helikoptera Kiowa Warrior u siječnju 2020. godine, kada su dvojica pilota izgubila živote. Dron će mnogo brže riješiti.

Ono što je nepobitno je da nikakva bomba nije eksplodirala te večeri u blizini Jaruna. Plenković može pritisnuti DORH, ministra Banožića, koga god, ali ne može utjecati na fizikalne zakone, koji kažu da mjesta eksplozije ne izgledaju onako kako je to izgledalo kad se politički vrh naslikavao nad rupom. Stoga će na kraju ovgo svega biti važno izvući i činjenice kako i zašto je došlo do toga da šef izvršne vlasti tjednima govori nemoguće stvari.

I za kraj, ona najbitnija stvar nije razjašnjena jer se gubi vrijeme na priglupa politička obračunavanja. Kako je, kvragu, letjelica od nekoliko tona preletjela najmanje 800 kilometara brzinom od preko 400 kilometara na sat preko teritorija tri NATO države, a da ga nitko ne zamjeti? Jer kazati da ga se nakandnim pregledom radarskih odraza zamjetilo je potvrda da im je te noći projurio ispred nosa. Što znači zajednička zračna obrana ako ne reagiraš kad ti ogromna sovjetska letjelica projuri kroz zračni prostor nekoliko članica? Svi vide slona u staklarnici, ali nitko ne želi postaviti ono ključno pitanje, kako ne bi došlo do povišenih tonova u NATO-u. Što nije u redu s mađarskim i rumunjskim radarima? A naši političari to ne postavljaju jer su im bitnije neke druge stvari s tim dronom.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno