ukrajina hrvatska izbjeglice

U Hrvatsku je u bijegu pred ratom pristiglo više od 11 tisuća Ukrajinaca od kojih bi značajan broj trajno mogao ostati, procjenjuju predstavnici ukrajinske zajednice. Demografi drže da bi nastavak migracija mogao biti faktor hrvatske demografske revitalizacije.

Pred ratnim vihorom u Ukrajini tu je zemlju po podacima UN-a u pet tjedana napustilo više od četiri milijuna ljudi. Unutar Ukrajine raseljeno je oko 6,5 milijuna ljudi pa je ukupno svoje domove napustilo preko deset milijuna ljudi, odnosno oko jedne četvrtine stanovništva, što je najmasovnije preseljenje u modernoj europskoj povijesti.

Predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Zagreba Viktor Filima rekao je u razgovoru za Hinu da će Poljska vjerojatno primiti sve prognanike, ali je upitno hoće li moći fizički izdržati taj pritisak.

Hrvatska, koja je dosad zbrinula više od 11 tisuća uglavnom žena i djece i iskazala namjeru za ukupno 20 tisuća raseljenih osoba, može stoga računati na još dolazaka. Filima objašnjava da će ih značajan broj ostati jer čak i ako ubrzo prestane rat trebat će vrijeme dok Ukrajina obnovi porušenu infrastrukturu.

Njihova prvenstvena želja je, kaže Filima vratiti se kući što prije, ali mnogi od njih oni nisu svjesni da će se zadržati na duže vrijeme jer se gradovi i infrastruktura u ruskoj agresiji uništavaju do temelja.

Hrvatska se po njegovim riječima pokazala dobro organizirana jer je sve pridošle prognanike sustavno prihvatila i zbrinula, a uz to hrvatski i ukrajinski narod povezuje kulturološka sličnost.

Prve migracije iz Ukrajine prema Hrvatskoj krenule su prije 130 godina u sklopu tadašnje Austrougarske da bi prije ruske invazije na Ukrajinu ukrajinska zajednica u Hrvatskoj brojila između dvije i tri tisuće pripadnika, a sada bi se ta brojka mogla udeseterostručiti.

Među izbjeglicama 30 posto visokoobrazovanih

Predstavnici ukrajinske zajednice u migracijama vide potencijal za hrvatsko društvo jer je među izbjeglima 30 posto visokoobrazovanih, uključujući i deficitarne struke poput liječničke.

Predsjednica Ukrajinske zajednice Grada Zagreba Marija Meleško koja se upoznala s Hrvatskom 1996. kao studentica hrvatskog jezika i književnosti u Kijevu, a tu živi već 15 godina, kaže da izbjeglice nisu svjesne koliko će tu ostati.

"Neki psiholozi govore da prilagodba na prvi stres traje od četiri do šest tjedana, što znači da toliko vremena treba pojedincu da počne percipirati stvarnost", rekla je Meleško.

Izbjeglice koje su stigle u prvom valu polako se počinju snalaziti pa je dio njih podnio zahtjev za privremenom zaštitom, dok je dio onih koji su dobili iskaznice na temelju kojih mogu ostvariti sva prava poslao djecu u školu.

Dugotrajan put do integracije

To znači da su se počeli integrirati, ali to je, kaže Meleško tek početak dugog procesa.

Želju za zapošljavanjem izrazio je manji broj izbjeglica jer oni nakon psihičke stabilizacije moraju naučiti osnove hrvatskoga jezika ali i ispuniti druge uvjete da bi se integrirali u tržište rada.

Meleško objašnjava da dolaze uglavnom žene i djeca izbjeglice jer muškarci mlađi od 60 godina moraju ostati u Ukrajini, uz izuzetke roditelja s djecom s teškoćama ili s više djece.

"Ta majka, da bi se uključila u sustav zapošljavanja, prvo mora riješiti status, zbrinuti djecu i uključiti ih u škole i vrtiće pa tek onda može početi razmišljati o tome kako će raditi", kazala je.

Problem je i što je priznavanje stručne kvalifikacije za rad u reguliranoj profesiji proces koji zahtjeva vremena, posebice za liječnike. Ukrajina je, naime, objašnjava Meleško, treća zemlja pa liječnik da bi se zaposlio u Hrvatskoj mora proći proces priznavanja diplome, ali i svladati hrvatski jezik.

Meleško vjeruje da će se taj proces u budućnosti ubrzati, ali je svjesna da to nije nešto što se može riješiti preko noći jer Ukrajina nije članica EU pa Ukrajinci do priznanja diplome moraju proći složeniji postupak.

Hrvatska se dobro pripremila za prihvat izbjeglica

Reguliranje statusa nije problem jer je raseljenima omogućen jednostavan postupak podnošenja zahtjeva za privremenom zaštitom putem dvojezične internetske stranice "Hrvatska za Ukrajinu" koja sadrži i niz drugih podataka.

S iskaznicom privremene zaštite ljudi ostvaruju pravo na obrazovni sustav, zdravstveno osiguranje kao i sva druga prava koja imaju hrvatski državljani.

Filima kaže da se Hrvatska dobro pripremila za prihvat izbjeglica, koristeći pritom i tragično iskustvo u kojem je u Domovinskom ratu zbrinula 800 tisuća prognanika.

"Oni su prihvaćeni i zbrinuti i treba im dati vremena da udahnu malo svježeg hrvatskog zraka" kazao je, dodavši da su to ljudi koji su prošli 2000 kilometara iz jednog Mariupulja ili Harkiva.

Filima vjeruje da će izbjeglice iz Ukrajine pomoći u tome da se obogati hrvatsko društvo.

Skoro  pola izbjegličke populacije su djeca, mnogi od njih već su upisani u vrtiće i škole i oni neće imati problema da se integriraju, ocijenio je.

"Ako potraje agresija, nakon nekog vremena oni će steći prijatelje, susjede, neki će se u tom procesu upisati na fakultete ili se zaposliti i kad vide da se nemaju gdje vratiti vjerojatno će ih značajan dio ostati", zaključio je.

Među izbjegličkom populacijom u Zagrebu primijetio je da puno ljudi vidi sličnost između glavnog grada Hrvatske i Lavova, grada na zapadu Ukrajine.

Ljudi se vrlo brzo adaptiraju i opuštaju baš zbog sličnosti, recimo Slavonija i sjeverni dio Hrvatske skoro je identičan ukrajinskom podneblju, kazao je Filima.

Smatra da proces integracije neće biti problem jer je "hrvatski jezik ukrajinski jezik pisan latinicom", a sličnosti između Ukrajine i Hrvatske su kulturološke i vizualne.

Vjeruje da će izbjeglice u Hrvatskoj lakše nastaviti živjeti zbog ratnog iskustva koje je imala i time povezanog razumijevanja za teške ljuske sudbine.

Meleško primjećuje da ljudi osjećaju tu podršku. "Ono što im Hrvati pružaju, razumijevajući prilike iz kojih su došli jer su svojedobno sami prolazili kroz te strahote, stvara pozitivnu atmosferu dobrodošlice i osjećaj da mogu biti dio ovog društva", zaključila je.

Djeca će se brzo uklopiti u obrazovni sustav

Vjeruje da će se djeca u kratkom roku uklopiti u obrazovni sustav i da neće biti problema sa svladavanjem jezika te da će još svoje roditelje podučavati.

Rat u Ukrajini koju je Rusija napala u noći 24. veljače preokrenuo je i živote pripadnika ukrajinske zajednice u Hrvatskoj jer ih većina tamo ima članove obitelji ili poznanike.

"Život nam se skroz promijenio jer smo svi povezani s Ukrajinom. Imamo tamo članove obitelji, prijatelje, poznanike koji nam ovdje dolaze tako da je pred nama novi okvir u kojem živimo i radimo" , rekla je Meleško koja je u kuću primila šestero članova obitelji i prijatelja iz Ukrajine i očekuje ih još.

Moraju, kaže, pomoći svojima da se integriraju pa je život svih članova zajednice i simpatizera posvećen pomoći novopristiglima pri čemu svi rade na zbrinjavanju raseljenih osoba ali i prevođenju.

Prema službenim podacima od subote velika većina raseljenih osoba u Hrvatskoj je smještena u pojedinačnom smještaju koji omogućuje normalan život, njih 10.292 od ukupno 11.791 pristiglih.

Filima ukazuje na važnost zbrinjavanja te osjetljive prognaničke populacije na ispravan način, sustavno, preko Ravnateljstva civilne zaštite kako bi izbjeglice imale trajnu sigurnost.

Smatra da je hrvatska vlada  jako dobro napravila što je osnovala međuresornu skupinu te donijela odluku o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba u pojedinačnom smještaju.

Najviše raseljenih smješteno je u kontinentalnoj Hrvatskoj, a ima ih i u Dalmaciji i Istri. Čak ih je i u Ličko-senjskoj županiji značajan broj iako tamo dosad nije bilo pripadnika ukrajinske zajednice.

Šterc: Izbjeglička kriza neće brzo završiti

Demograf Stjepan Šterc drži kako se na temelju hrvatskog iskustva s početka devedesetih može procijeniti da izbjeglička priča neće tako jednostavno završiti jer su stradanja i razaranja velika, a u Hrvatskoj su obnova i povratak trajali godinama.

Smatra kako je objektivna činjenica da se izbjeglice neće moći brzo vratiti. 

Bliskost se osjeća, kazao je, ne samo po načinu života i kulturi nego i po povijesnim zbivanjima, jer oni sada prolaze ono što smo mi prolazili i doživljavaju Hrvatsku kao prijateljski prostor.

Pritom izabiru sredinu u kojoj je jednostavnije prihvatiti način života i organizaciju pa i mogućnost zapošljavanja, a dio njih je već radio tijekom ljeta na obali.

Za očekivati je da će se se te migracije u iracionalnim vremenima nastaviti.

Za nešto više od 11 tisuća izbjeglica koje su dosad ušle u Hrvatsku rekao je da ne mogu utjecati na hrvatsku demografsku sliku jer je to relativno i apsolutno malena brojka.

No, procjene govore da će vrlo vjerojatno migracija biti puno veća, možda i preko 50 tisuća ljudi. To bi po Štercovim riječima s obzirom na našu vanjsku migracijsku bilancu i mladost populacije mogao biti faktor pa čak i demografske revitalizacije Hrvatske.

"Bilo bi jednostavnije i lakše da se to dogodilo kroz plansku migraciju, ali se nažalost dogodilo kroz najgori oblik migracije - prisilnu migraciju", kaže Šterc.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno