euri kuna

Rat u Ukrajini uzdrmao odnos valuta na domaćem tržištu.

Potražnja građana za devizama pojačana je još od sredine prošle godine, što se može povezati s približavanjem uvođenja eura, no dnevni podaci banaka o prometima stranim sredstvima plaćanja pokazuju dodatni porast potražnje građana nakon ruske invazije na Ukrajinu, potvrdila je Hrvatska narodna banka. 

Iz HNB-a su dali precizne podatke prema kojima su od početka godine do 23. veljače banke fizičkim osobama prosječno dnevno prodavale 12,4 milijuna eura, a od 24. veljače do 18. ožujka 20,9 milijuna eura.

No, istovremeno su, kažu, porasli i iznosi otkupljenih deviza od građana, i to s 20,6 milijuna eura, na 26,3 milijuna eura.

– Tako se od početka ruske invazije na Ukrajinu zapravo tek blago smanjio iznos neto otkupljenih deviza od fizičkih osoba, sa 8,2 milijuna eura dnevno na 5,4 milijuna eura, ističu u HNB-u.

Ovaj se efekt osjeti i na tečajnici HNB-a, na kojoj kuna od početka rata u Ukrajini slabi prema euru pa je središnja banka ovaj tjedan opet, već drugi put u ožujku, intervenirala na deviznom tržištu, prodajom deviza, odnosno povlačenjem kuna iz optjecaja, a kako bi zaustavila daljnje klizanje domaće valute, koja se trenutno zaustavila na 7,57 kuna za euro.

Klizanju kune očito doprinose i građani, pojačanom kupnjom eura, u mjenjačnicama i bankama, a spominje se i razročavanje devizne štednje uslijed panike izazvane ratom, mogućim nestašicama, poskupljenjima…

Iz odgovora HNB-a može se zaključiti da su hrvatski građani na krizu uistinu reagirali slično kao i u nekim zemljama u regiji, potražnjom za devizama (u Srbiji je primjerice prava navala na mjenjačnice), no ipak puno blaže i s naglaskom na to da se na tržištu i dalje više deviza od građana otkupljuje, no što im se prodaje (ili obrnuto: građani i dalje više deviza prodaju no što ih otkupljuju).

HNB tečaj kune očito drži stabilnim, kao što je to činio i do sada.

Rast potražnje

Inače, kako su dodatno pojasnili u HNB-u, nekakvo je uobičajeno stanje da građani više deviza prodaju, nego što kupuju, a to je tako čak i u mjesecima izvan turističke sezone (u sezoni je posebno naglašen taj trend jer pristižu devize koje građani onda mijenjaju ili nose na štednju).

– HNB dnevno prikuplja podatke o trgovini banaka stranim sredstvima plaćanja, dok podatke o prometima ovlaštenih mjenjača prikuplja na mjesečnoj frekvenciji.

Iz podataka o dnevnom trgovanju banaka stranim sredstvima plaćanja vidljivo je da poslovne banke uobičajeno otkupljuju veće iznose deviza od fizičkih osoba (podaci uključuju rezidente i nerezidente, kao i promet banaka s mjenjačnicama) nego što im prodaju.

To je slučaj čak i u mjesecima koji su izvan vrhunca turističke sezone, kad iznosi otkupljenih deviza redovito dostižu vrhunac.

Banke su, promatrano na mjesečnim podacima, posljednji put fizičkim osobama prodale više stranih sredstava plaćanja nego što su od njih otkupile još u veljači 2009., kažu u HNB-u.

Navode da je potražnja fizičkih osoba za stranim sredstvima plaćanja pojačana još od sredine 2021.

Devizni depoziti

– U drugoj polovini 2020. banke su tako fizičkim osobama prodale 906 milijuna eura, dok su u drugoj polovini 2021. prdale ukupno milijardu i 550 milijuna eura. No, valja napomenuti da su banke od fizičkih osoba u drugoj polovini prošle godine otkupile deviza u vrijednosti od gotovo 3,3 milijarde eura tako da su i dalje imale znatan neto priljev deviza.

Porast potražnje za devizama od sredine 2021. vjerojatno se može povezati s približavanjem očekivanog termina uvođenja eura jer su građani kupljene devize uvelike polagali na depozite kod banaka.

Devizni depoziti stanovništva u bankama tako su se u razdoblju od lipnja 2021. do siječnja 2022. povećali za 9,2 milijardi kuna, čime je njihov rast na godišnjoj razini ubrzao s 2,4 posto u lipnju 2021. na 6,6 posto u siječnju 2022. (na temelju transakcija).

Usporedbe radi, u istom razdoblju godinu ranije, devizni depoziti stanovništva kod banaka povećali su se za 1,8 milijardi kuna.

Devizni depoziti stanovništva nastavili su rasti i u veljači, no nešto slabijim intenzitetom nego u siječnju, opisuju u HNB-u, i tu onda dolazimo do ove dodatne pojačane potražnje, koja se poklapa s početkom ratnih zbivanja i povezane krize.

Očito je da su građani, zbog najave skorog uvođenja eura, već prije počeli kunske viškove pojačano pretvarati u devizne depozite, a svaki »šum« krize – pa je tako i s ovom najnovijom – trend bijega u stranu valutu samo pojačava.

Banke: Pritisak na isplatu gotovine trajao desetak dana

Iz dijela banaka potvrdili su pojačanu potražnju za gotovinom neposredno po izbijanju rata. Najkonkretnija je bila OTP banka koja kaže da je »nakon eskalacije rata u Ukrajini, pojačani pritisak na isplatu gotovine trajao desetak dana«.

– U početku na razini značajnije većoj od ranije zabilježenih dnevnih prosjeka, a već nakon nekoliko dana taj se trend počeo značajno smanjivati. U posljednjim danima bilježimo redovnu razinu prometa gotovinom, kažu u OTP-u, dodajući da vjeruju da je tome pridonijelo i osiguranje redovne opskrbe gotovinom.

I u Erste banci su potvrdili da se »nakon inicijalne nešto veće potražnje za deviznim sredstvima, u posljednje vrijeme primjećuje povratak na uobičajene trendove.«

Iz HUB-a poručuju da »banke više ne primjećuju jaču ili značajniju potražnju građana za deviznim sredstvima«, te podsjećaju da su devizne rezerve visoke, tečaj stabilan, a uskoro i formalno uvodimo euro.

Treba podsjetiti da se ova dinamika podizanja gotovine, te smirivanja tog trenda, »poklapa« i s rješavanjem krize u Sber banci.

Foto: Sergej Drechsler

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno