metla novac

Svijet čeka hoće li Moskva danas isplatiti 117,2 milijuna dolara kamata stranim ulagačima.

Bankrot Rusije koji je sve više pitanje dana hrvatski financijski sustav neće osjetiti, a ne bi se trebale zatresti ni globalne financije, ocjenjuju domaći analitičari.

Nakon objave u ponedjeljak kako će rusko ministarstvo financija stranim investitorima isplatiti kamate u rublju umjesto u dolarima, jučer su iz Moskve promijenili priču.

Ruska državna riznica objavila je da je poslan nalog za isplatu 117,2 milijuna dolara kuponskih kamata na euroobveznice koje mora platiti stranim ulagačima ovog tjedna, otklonivši špekulacije da neće moći podmiriti svoje financijske obaveze.

Odgoda neizbježnog

Posrijedi je kuponska kamata na euroobveznice koje dospijevaju na naplatu 2023. i 2024. godine. Moskva se tako sprema podmiriti prvu obvezu po inozemnom dugu od uvođenja sankcija.

Reuters je napomenuo da nije mogao odmah kod vlasnika obveznica potvrditi informaciju o pripremi isplate kuponske kamate. Podsjetimo, isplata kuponske kamate u rubljima značila bi da Rusija ne može podmiriti obveze po obveznici, pa bi morala vratiti cijeli dug.

Rusija mora podmiriti obaveze po 15 obveznica izdanih na međunarodnim tržištima ukupne vrijednosti oko 40 milijardi dolara, navodi Reuters. Otprilike polovina obveznica u vlasništvu je inozemnih ulagača.

Rusija zadnji puta nije podmirila financijske obaveze prema stranim ulagačima prije nešto više od 100 godina, nakon revolucije 1917. godine, kada boljševička vlast nije priznala dug carske Rusije. Ako Rusija danas i izbjegne bankrot, međunarodno tržite smatra da će to biti samo odgoda neizbježnog.

Nedavna izjava čelnice Međunarodnog monetranog fonda kako se mogući bankrot Rusije više ne smatra malo izglednim događajem zapravo potvrđuje ono što se već neko vrijeme da “iščitati” s financijskih tržišta, promatrajući cijene ruskih obveznica, kaže Mate Jelić, analitičar Erste banke.

“Ruske dolarske obveznice već se neko vrijeme trguju na svega 15-20 posto nominalne vrijednosti, što zapravo implicira očekivani bankrot. Prema podacima Bloomberga, ukupna izloženost stranih investitora, uključujući dug u rubljima i stranim valutama, nije veća od 70 milijardi dolara što otprilike odgovara izloženosti argentinskom ukupnom dugu kad je ta zemlja bankrotirala 2020. godine.

Čak i da se ostvari taj najcrnji scenarij, odnosno da Rusija zaustavi plaćanja na čitav iznos duga koji drže strani investitori, ne očekuju se veći potresi na globalnom financijskom tržištu”, ocjenjuje Jelić.

Nema problema

Na pitanje koliko je domaći financijski sustav ugrožen mogućim ruskim bankrotom, iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) kažu da, prema njihovim analizama, hrvatski nebankarski financijski sektor gotovo uopće nije direktno izložen vrijednosnim papirima i financijskim instrumentima Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

“U Hrvatskoj nema financijskih društava iz Hanfinog nadzora koji su u direktnom ruskom vlasništvu. Zbog već postojećih zakonskih ograničenja, mirovinski fondovi nisu direktno izloženi ruskim, bjeloruskim i ukrajinskim financijskim instrumentima, kao niti otvoreni investicijski fondovi i leasing društva”, kažu iz Hanfe.

Imovina osiguravajućih društava tek je s 0,5 posto izložena direktnim ulaganjima u financijske instrumente izdavatelja iz Rusije.

“Usprkos utjecaju rata u Ukrajini na Zagrebačku burzu, važno je napomenuti da na burzi nema niti uvrštenih financijskih instrumenata povezanih s ruskim izdavateljima ili indeksima ruskih burza stoga nije bilo obustava trgovanja financijskih instrumenata kao na drugim europskim burzama. Isto tako burza nije vlasnički izložena prema Rusiji odnosno osobama navedenim na popisu sankcija”, kažu u Hanfi.

Izvor : Poslovni.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno