radnici

Zemlje EU za prekovremeni rad plate i 100 posto, piše danas Večernji list, navodeći da Nijemci i Francuzi najmanje rade, dok je radni tjedan u Hrvatskoj najduži.

U Finskoj, u kojoj redovni radni tjedan traje 37,5 sati, radnici prekovremeno mogu raditi maksimalno 48 sati tjedno 4 mjeseca godišnje, a u danu smiju raditi najviše 13 sati. Ne čudi što u Finskoj samo 13 posto radnika radi prekovremeno jer je premija na plaću za prva dva prekovremena sata u danu 50 posto, a za treći i svaki sljedeći sat 100 posto, dok se na tjedni prekovremeni rad plaća premija od 50 posto. U Finskoj za kršenje zakona o radnom vremenu prijeti novčana i zatvorska kazna do šest mjeseci.

U Hrvatskoj radnici prekovremeno najviše rade u privatnom sektoru, ali nisu dostupni podaci koliko. Za razliku od Finske, kod nas postoji tek odredba da se prekovremeni rad plaća, ali ne navodi se koliko, nego je iznos prepušten izumirućim kolektivnim ugovorima u privatnom sektoru.

Iako dugi radni tjedan štetno utječe na fizičko i mentalno zdravlje kao i na ravnotežu poslovnog i privatnog života radnika, studija Eurofounda o prekovremenom radu u EU te u Norveškoj i Velikoj Britaniji pokazuje da se i dalje u nekim zemljama smatra da je normalno da radnici rade prekovremeno, dok je u drugima takav rad iznimka.

U europskim zemljama minimalna premija za prekovremeni rad radnim danom iznosi 10, 25 ili 40 posto, ali najčešće se plaća 50 posto, a za prekovremeni rad državnim praznicima, noću ili na dan odmora ona raste do 100 posto ili u nekim slučajevima do čak 150 posto!

Radnici u nekim zemljama za svaki sat prekovremenog rada radnim danom umjesto premije mogu dobiti 1,5 sati slobodnog vremena. Hrvatska i Rumunjska se u studiji Eurofounda navode kao zemlje u kojima se umjesto plaćanja prekovremenog rada radnicima najčešće daje slobodan dan. Europska direktiva o radnom vremenu još iz 2003. ograničila je maksimalni tjedni rad na 48 sati s prekovremenim satima, a radnici u danu trebaju imati minimalno 11 sati odmora u komadu.

U Njemačkoj propisani radni tjedan traje 35,6 sati, radnici dnevno mogu maksimalno raditi 10 sati, a tjedno s prekovremenim satima maksimalno 48 sati. U toj zemlji premije na prekovremeni rad određuju se kolektivnim ili individualnim ugovorima. Hrvatska ima 40-satni radni tjedan, a radnici mogu tjedno raditi maksimalno 50 sati.

No dugi radni tjedan ne povećava produktivnost radnika zbog štetnih učinaka na zdravlje i produktivnost. Istina, u Hrvatskoj radnici formalno mogu bez posljedica odbiti prekovremeni rad ako ne postoje izvanredne okolnosti zbog kojih je nužan, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno