ocevi dopust

U pripremi je novi zakon o rodiljnim i roditeljskim naknadama. Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, u HTV-ovu Studiju 4 istaknula je da je jedna od novina očinski dopust u trajanju od 10 dana, kako bi se očevi u prvim danima više uključili u brigu o djetetu. Govorila je među ostalim i o rodiljnim i roditeljskim naknadama te aktivnostima u rješavanju demografskih problema. U vezi sa stambenim rješenjem istaknula je da su mladi često skloni najmu stana jer žele biti mobilni. 

- Povećat će se i roditeljska potpora za zaposlene roditelje u drugih šest mjeseci. Prvih šest mjeseci korisnicima je iznos u visini njihove plaće, a drugih šest mjeseci je trenutačno 5.600 kuna, a mi bismo to digli na 7.500 kuna. Ove godine bismo išli s tim zakonom. Za sada ide sve po planu. Ova je godina puna izazova, pa mislimo da majke kao korisnice ove potpore, trebaju biti financijske sigurne, kazala je Josić. 

Objašnjavajući očinski dopust, kazala je da je radna skupina predložila da bude 10 dana, ali da se broj dana može i povećati.

- Prema sadašnjoj statistici oko 8.500 do 9.000 očeva uključeno je u djetetovih prvih godinu dana, kazala je. 

Poslodavce ćemo obvezati da očevima daju dopust

Očevi baš često ne iskoriste ovo svoje pravo vjerojatno zato što je Hrvatska vrlo tradicionalna sredina. S druge strane, kaže, roditeljima je važno da kod kuće ostane onaj koji će "biti manje na gubitku kad je riječ o plaći". 

- Poslodavce ćemo zakonom obvezati da moraju očevima omogućiti korištenje njihova prava. Već nekoliko godina provodimo kamapnju "Poslodavac, prijatelj obitelji" kojom se pokušava stimulirati poslodavce i nagraditi one koji su najviše prijateljski nastrojeni prema obiteljima. Jedan takav natječaj upravo je završen, dodaje. 

U posljednje četiri godine milijarda i pol kuna za vrtiće 
Državna tajnica govorila je i o izgradnji, adaptaciji vrtića te je kazala da je u posljednje četiri godine u te svrhe uloženo oko milijardu i pol kuna. 

- Kroz sva državna tijela provedeni su natječaji kako bi se vrtići što bolje osposobili i što više djece uključili. Ako želimo da roditelj radi, dijete treba ići u vrtić. U programu oporavka i otpornosti planirano je oko milijardu i pol kuna usmjeriti na vrtiće. To je velika investicija za raniji predškolski odgoj i obrazovanje. Iz različitih fondova financiraju se dodatni programi, ali isto tako i produženi rad vrtića. Svaka sredina ne treba isto vrijeme za rad vrtića, dodala je. 

Govorila je i o demografskim problemima te je istaknula da mladima u Hrvatskoj treba omogućiti da budu ovdje zadovoljni i da žele ostati tu. Mislim da moramo na puno više područja djelovati i biti vrlo aktivni u kreiranju kvalitetne politike da bi došlo do poboljšanja trendova, kazala je. 

Mlade trebamo shvatiti ozbiljno 
Budući da je ova godina, 2022., europska godina mladih, njima se daje da budu najviše u fokusu, da budu aktivniji, da više sudjeluju, kazala je Josić.

- Na nama je da koordiniramo više aktivnosti  koje će biti usmjerene prema mladima, ali da i njih potičemo na različite aktivnosti, poput volonterskih, povećanoj svijesti o digitalnoj tranziciji, koje su njihove ideje i koji su problemi koji ih muče. U Hrvatskoj su mladi prilično heterogena skupina. Njih se definira između 15. i 30. godine, iako se baš jasna granica ne može povući. Ova godina mora biti pokretač da doista mlade shvatimo ozbiljno i oni moraju dobiti više prostora i mora ih se više čuti. 

Državna tajnica Josić kazala je da je tim povodom bila u Novskoj, koja je do sada bila najviše okrenuta poljoprivrednoj i drvnoj industriji, ali je kroz godine razvijala gaming industriju. 

- To je privlačno mladima i oni su u tome pronašli nove poslove. Ne radi se samo o visokoobrazovanim mladim ljudima, već i onima koji su nakon srednje škole došli i pokušali se okušati u gamingu, kazala je. 

Istaknula je da mnogi od njih imaju ideje, ali ne znaju odakle krenuti, pa su se inkubatori pokazali dosta dobri. Mladi ondje dobivaju poticaj, edukaciju i potporu. 

- Tako da inkubatori zapravo imaju poticajni duh na mlade poduzetnike i djeluju im kao potpora u prvim počecima. Svi su istaknuli da kada dođu do proizvoda koji bi željeli plasirati na tržište, tada su okrenuti na drugu stranu i traženje investicija da te proizvode mogu dalje usavršavati i plasirati, kazala je.

Govoreći o tome koliko mlade zanima politika i društvene okolnosti, kazala je da su se oni koje to zanima već organizirali u različitim institucijama. 

- No još je mnogo onih koji su ostali izvan svega toga, a ponajviše onih koji su u ruralnim i udaljenim područjima, gdje nema društvenih aktivnosti koja bi ih privukla i potaknula na društveni angažman. Zato ćemo se tijekom ove europske godine mladih usmjeravati prema tim mladima, pa najčešće i odlaze iz svojih sredina jer nemaju sve što im je potrebno. Moramo im otvoriti prostor, jer oni najbolje znaju što žele, istaknula je.

Mladi su skloniji najmu stana, žele biti mobilni
APN krediti u posljednje vrijeme naišli su na kritike u javnosti. Mladi kažu da ne mogu uzeti kredite jer nisu kreditno sposobni. Josić dodaje da je osim toga važna i sigurnost njihova posla, odnosno kakav poslovni ugovor imaju.

- Vjerujemo da će se i to uskoro riješiti jer je u izradi Zakon o radu. Što se tiče stambenog zbrinjavanja, mlade generacije vrlo jasno komuniciraju da je najam nešto što je u skladu s njihovim životom. Oni žele biti mobilni jer su njihovi poslovi uglavnom tako i usmjereni, da ne moraju biti vezani, pa nam je tako i ovo vrijeme COVID-a pokazalo da neke poslove možemo raditi i od kuće dosta uspješno.

Mnogo razgovaramo o novom programu koji bi bio više usmjeren na najam. Jesu li APN krediti dobri ili loši, najviše mogu govoriti oni koji su ih koristili. Pokazatelji koje smo pratili govore da su obitelji koje ih koriste dobile veći broj djece i uspjeli su se maknuti iz obiteljskog doma. To se odnosi na one koji su mogli podignuti stambeni kredit, ali to nisu svi.

- Ne možemo reći da se baš zbog programa diže cijena nekretnine. Na tržištu je sada takva situacija da je cijena usluga i materijala prilično narasla. Mjeru ne treba ukinuti, već se može doraditi ako je potrebno, dodala je.

Foto: HRT / HTV

Izvor: Hrt.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno